ZAGREB: PREDAVANJE "KAKVU ŠKOLU ŽELIMO"

ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Kakvu školu želimo, kakvoj školi idemo i kakvu školu možemo ostvariti u Hrvatskoj, neka su od pitanja koja je postavio vjeroučitelj-mentor Tvrtko Beus u predavanju u kojemu se večeras osvrnuo na predloženi tekst ustroja školstva Republike Hrvatske. Predavanje je održano u Zagrebu u sklopu redovite mjesečne tribine Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika (HKDPD).#L# Neka istraživanja dovela su do vrlo zabrinjavajućega podatka da je samo jedan posto učenika u Hrvatskoj zadovoljno današnjom školom. Ako se izuzme činjenica da učenici u načelu nisu zadovoljni školom, Beus drži da taj podatak ipak dovoljno govori o potrebi osuvremenjivanja hrvatske škole. Kao uvod u razgovor o tomu kako suvremenu hrvatsku školu "vide" katolički prosvjetni djelatnici, vjeroučitelj-mentor Beus je podsjetio na sadržaj dokumenta "Osnove za ustroj školstva RH" Prosvjetnoga vijeća Ministarstva prosvjete i športa RH. S tim u vezi spomenuo je i četiri stupa suvremene europske škole, poznata kao Delorsovi stupnjevi, koji su i temelj za reformu školskoga sustava u Hrvatskoj. Ti su stupovi: obrazovanje za biti, obrazovanje za znati, obrazovanje za djelovati i obrazovanje za zajednički život. Škola budućnosti, drži Tvrtko Beus, morala bi biti škola kvalitete u kojoj bi se nastava morala humanizirati u smislu da učenici budu jedan uz drugoga, a ne jedan iza drugoga, kako je još i danas slučaj u većini škola u Hrvatskoj. Ta buduća škola trebala bi promicati i važnost simboličke razine, poticati kreativnost i biti u službi iskrenoga svjedočenja vrijednosti. Zadaću vjernika u približavanju takvoj školi Beus vidi u traženju optimističkih, realnih i ostvarivih prijedloga. To je pak, ističe, moguće tek onda ako se ima potpuni uvid u stanje škola u Hrvatskoj, tj. kada se snimi stanje na terenu. Većina sudionika u raspravi slaže se da hrvatsko školstvo treba reformirati. Ali, bilo je i primjedaba da je hrvatsko školstvo stalno u reformi no da je, nažalost, do sada jedino uspjela Šuvarova reforma školstva, koja je pak, ocijenjeno je, bila veliki korak unazad. U raspravi je istaknuto kako se bez ozbiljnije novčane potpore iz državnoga proračuna reforma školstva neće moći ostvariti već će ostati tek pedagoško teoretiziranje. (Hina) ip sp