SRJ: NOVA VLAST I NAGLI SKOK CIJENA

BEOGRAD, 16. listopada (Hina/Reuters) - Kaže se da cijene kruha rastu prije a ne poslije revolucija, no u danima nakon svrgavanja donedavnog jugoslavenskog režima cijene nekih osnovnih živežnih namirnica su naglo skočile.#L# Taj nagli porast cijena predstavlja zvono na uzbunu među saveznicima novoustoličenog predsjednika Vojislava Koštunice, a međunarodne humanitarne udruge upozoravaju da siromašne čeka tmurna i hladna zima. Cijene kruha i benzina su se u proteklih tjedan dana udvostručile, dok je jestivo ulje sada trostruko skuplje, baš kao i gradski prijevoz. "Za mene je sada sve skuplje. Ako kupim kruh, onda si ne mogu priuštiti vodu", objasnila je 72-godišnja Milena koja živi od 600 dinara mjesečne penzije, ili 8,85 dolara. Tumarajući po tržnici, u poderanim cipelama iz kojih joj vire prsti, temeljito proučava pod na kojem se nalazi trulo povrće, palo sa okolnih štandova. "Život je bijedan", promrmljala je. Skok cijena bio je djelomično predvidljiv. Slobodan Milošević je cijene osnovnih živežnih namirnica umjetno održavao na veoma niskoj razini, sve kako bi kupio socijalni mir, no proizvođači sada traže da cijene budu odraz tržišne stvarnosti. Međutim, Miloševićevi pristaše, koji još uvijek imaju popriličan utjecaj, čine sve da dodatno zaoštre stanje. Vojislav Šešelj, zamjenik srbijanskog premijera i čelnik ultranacionalističke Srpske radikalne stranke, ukinuo je petogodišnji ukaz kojim su cijene osnovnih živežnih namirnica i energenata bile zamrznute. Nekoliko dana ranije isti je čovjek rekao: "Možete reći da je naša vlada bila najgora na svijetu i da su ljudi živjeli u siromaštvu. Ali barem je svatko mogao dnevno kupiti litru mlijeka i štrucu kruha". Koštuničini pristaše smatraju da je na dijelu sabotaža i upozoravaju da protivnici žele raspiriti gnjev među građanima. Mlađan Dinkić, ekonomist i savjetnik sadašnjeg predsjednika, za kojeg se priča da bi mogao postati guverner središnje banke, naglašava da "vlada mora brzo djelovati i uhvatiti se u koštac s problemom cijena". Jugoslavensko gospodarstvo je, nakon desetljeća ratova i korupcije, u rasulu. Prosječne plaće u Srbiji iznose oko 92 njemačke marke mjesečno, dok se nezaposlenost, prema neslužbenim statistikama, popela na 50 posto. Najsiromašniji slojevi već optužuju Koštunicu za pogoršanje njihovog ionako teškog stanja, i nije ih briga za upozorenja stručnjaka da će stvari biti još gore prije nego postanu bolje. Koštunica će, upozoravaju potonji, moratu uvesti stroge mjere štednje ukoliko želi riješiti pitanje duga i prionuti obnovi zemlje. Koordinator humanitarne pomoći UN-a za Balkan Steven Allen tvrdi da "ugrožene skupine žive na ionako beznačajnim prihodima i jednostavno neće moći izaći na kraj s najnovijim povećanjima cijena". (Hina) vk ii