RUSIJA-SEGODNJA OD 14.10.00.RAZGOVOR S MIHAJLOVOM

RUSIJA SEGODNJA 14. X. 2000. 'Amerikanci nemaju jugoslavensku strategiju' Novinar lista Avtandil Culadze razgovarao je s profesorom na washingtonskom sveučilištu, politologom i piscem Mihajlom Mihajlovom: " - Možemo li reći da danas u Jugoslaviji krvoproliće više nije moguće? = Očito je da je Miloševićevo doba završeno, no ipak nije isključena mogućnost krvavog raspleta. Iskustvo sličnih prevrata svjedoči da se prije ili kasnije odgovara na udarac. Tomu može ići u prilog činjenica da je jedini cilj saveza osamnaesterih stranaka koje podupiru Koštunicu, bio svrgnuti Miloševića. Među njima ima i krajnje nacionalističkih i socijaldemokratskih stranaka. Takva se koalicija neće dugo održati, a Miloševićeva će, kao i prije, biti najjača. - Može li se društvo ujediniti oko osobe kao što je Koštunica? = Koštunica je tvrdi nacionalist. Nazivaju ga čak 'Šešelj u fraku'. Koštuničin je problem to što nema ozbiljnu društvenu osnovu. Demokratska partija Srbije nije na izborima nikada dobivala više od tri posto glasova. Zato danas Miloševićevi pristaše pokušavaju uspostaviti suradnju s Koštunicom. Puno će ovisiti o rezultatima izbora za srbijanskog predsjednika. Dužnost jugoslavenskog predsjednika, ako nema u rukama stvarne poluge vlasti kakve je imao Milošević, nema veliku važnost. Pitanje je što će biti s Crnom Gorom. To je političko, a ne etničko pitanje. Mnogi se Crnogorci smatraju Srbima, i sam je Milošević Crnogorac. - Zašto je Milošević doživio poraz na izborima? = Miloševićevi protivnici, barem polovica njih, nisu skloni Zapadu. Miloševiću ne zamjeraju što je započeo rat, već što ga je izgubio. To osobito vrijedi za Kosovo. Neobično je da je dva dana prije izbora Koštunica optužio Miloševića da je NATO-ov agent i da je prodao Kosovo. - Nakon Miloševićeva poraza, Rusija gubi utjecaj u Jugoslaviji? = Ne mogu reći da je od 1948. Rusija imala neki osobit utjecaj u Jugoslaviji. Jugoslavija nije imala posebno dobre odnose sa službenom Rusijom. Dovoljno je prisjetiti se da su GKČP od međunarodnih vođa poduprli samo Gadafi i Milošević. - Zašto je Moskva poduprla Miloševića uoči bombardiranja? = Rusija nije mogla dopustiti da se važna pitanja na Balkanu rješavaju bez njezina sudjelovanja. U tom je smislu Rusija podupirala Miloševića. No malo je tko u Kremlju bio sklon Miloševiću. - Milošević je igrao na kartu razlika između Zapada i Rusije? Hoće li i Koštunica činiti isto? = Ne. Milošević nije imao nikakve veze sa zapadnom Europom. A Koštunica očito računa na nju. - Kako Sjedinjene Države gledaju na razvoj prilika u Jugoslaviji? = U Americi postoje dva gledišta. Jedni misle da Koštunicu treba poduprijeti kako bi se prilike na Balkanu smirile i kako bi se američke postrojbe mogle povući odatle. Drugi misle da se ništa neće riješiti dok se ne dogodi denacifikacija, kao u Njemačkoj. Samo nakon toga Srbija može ozdraviti. - Znači li ta neodlučnost da Amerika ne izlazi na kraj s ulogom 'svjetskog policajca'? = U SAD-u postoji snažna oporba koja ne želi da Ameriku preuzme tu ulogu. Amerikanci nemaju osmišljenu strategiju u Jugoslaviji. Zapadni analitičari stalno griješe u procjeni. Primjerice, mislili su da će nakon početka bombardiranja u Jugoslaviji Milošević popustiti za tri do četiri dana. A izdržao je 78 dana. Zapad čini pogrješku potičući jedan nacionalizam protiv drugog."