ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Nastojanjem da Dunav postane rijekom mira, sve članice Radne zajednice podunavskih regija (RZPR) žele zajednički odgovoriti na globalne izazove i sudjelovati u oblikovanju budućnosti Europe trećeg
tisućljeća čiji je Podunavlje bitan dio, kaže se u završnoj izjavi Radne zajednice podunavskih regija kojom je u petak završila dvodnevna konferencija održana u zagrebačkom Hotelu Intercontinental.
ZAVRŠENA KONFERENCIJA RADNE ZAJEDNICE PODUNAVSKIH REGIJA
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Nastojanjem da Dunav postane rijekom
mira, sve članice Radne zajednice podunavskih regija (RZPR) žele
zajednički odgovoriti na globalne izazove i sudjelovati u
oblikovanju budućnosti Europe trećeg tisućljeća čiji je Podunavlje
bitan dio, kaže se u završnoj izjavi Radne zajednice podunavskih
regija kojom je u petak završila dvodnevna konferencija održana u
zagrebačkom Hotelu Intercontinental.#L#
Konferencijom je istodobno završilo jednogodišnje predsjedanje
RZPR Republike Hrvatske koja je na čelu te regionalne organizacije
bila u godini obilježavanja 10. obljetnice postojanja.
U izjavi šefovi država i vlada izražavaju uvjerenje kako napredniji
oblici prekogranične suradnje predstavljaju najčvršću osnovu za
napredak u stalnim procesima integracije koji se trenutačno
odvijaju u Europi.
Zbog toga su odlučili "tješnje i učinkovitije međusobno surađivati
kako bi se cijelo područje koje obuhvaća RZPR ubrzano približilo
Europskoj uniji i postalo područjem stabilnosti i povećanog
prosperiteta".
Među ostalim, sudionici iz desetak europskih podunavskih regija i
nekoliko regionalnih organizacija u završnoj izjavi, naslovljenoj
"Suradnja podunavskih regija na tragu trećeg tisućljećja",
upozoravaju i na potrebu stalnog ekološkog osvješćivanja u cilju
očuvanja i zaštite prirodnog okoliša te na važnost zajedničke
prevencije novih kriznih situacija i ekoloških katastrofa.
Tijekom dva dana konferencija se primarno bavila pitanjima
povećanja međusobne suradnje podunavskih regija na području
gospodarstva i kulture te osobito ekologije, a, kako je u izjavi za
novinare rekla zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna
Cvjetković-Kurelec, koja je predsjedala konferencijom, "Hrvatska
je tijekom jednogodišnjeg predsjedanja svojim aktivnim pristupom
upravo naglasila svoju podunavsku orijentaciju i ojačala suradnju
sa svim državama i regijama podunavskog sliva.
Na konferenciji se govorilo i o aktualnim zbivanjima u SRJ, pa je
zamjenica ministra, podsjetivši da susu predsjednik republike
Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan već dali izjave oko toga,
izrazila nadu da će promjene u toj zemlji biti okončane na
demokratski način, što bi bilo u interesu svih, pa tako i Hrvatske.
"Nije potrebno nikoga uvjeravati da Republika Hrvatska želi
dobrosusjedske odnose sa SR Jugoslavijom i to što prije", rekla je
Vesna Cvjetković-Kurelec.
Ona je također ponovila kako je Hrvatska tijekom jednogodišnjeg
predsjedanja RZPR ostvarila sve namjeravane ciljeve, budući da je u
cijelosti dinamizirana djelatnost radne zajednice, da je njezina
pozicija postala snažnija u kontekstu drugih regionalnih
inicijativa te posebno da je uspješno okončano postupno uključenje
dviju hrvatskih podunavskih županija u rad RZPR.
Završnoj konferenciji za novinare bila su nazočna i oba župana -
vukovarsko-srijemski Petar Čobanković i osječko baranjski Marko
Bagarić.
Obojica su izrazila veliko zadovoljstvo činjenicom da su u njihovim
županijama tijekom proteklih godinu dana organizirani sastanci iz
područja rada Radne zajednice podunavskih regija, a također su
kazali kako su predstavnicima Srbije uputili apel da ta zemlja
vrati umjetnine otuđene tijekom rata u Podunavlju iz vukovarskog
muzeja, franjevačkog samostana i Bauerove zbirke.
Na novinarsko pitanje na kojoj su razini zagrebačkoj konferenciji
bili nazočni predstavnici Srbije, načelnik u Ministarstvu vanjskih
poslova Andrej Plenković odgovorio je da je Srbija bila jedan od
osnivača Radne zajednice, da je 1992. godine iz nje suspendirana, a
u listopadu 1996. ponovno vraćena te da su je u Zagrebu
predstavljali djelatnici veleposlanstva na razini otpravnika
poslova.
Na upit znači li velika pozornost koja je tijekom hrvatskog
predsjedanja, a i na samoj konferenciji, pridana dvjema hrvatskim
podunavskim županijama to da Hrvatska razinu sudjelovanja
prebacuje s državne na regionalnu, poput ostalih sudionika,
Plenković je odgovorio pozitivno, podsjetivši da je Hrvatska u RZPR
primljena 1991. godine, dok je još bila usklopu Jugoslavije te da se
zbog razvoja situacije sve do nedavno nije mogla baviti svojim
statusom u toj organizaciji.
"Jasno da je odluka o transformaciji sudjelovanja politička odluka
koja čeka hrvatsku Vladu, ali je logično da s vremenom državu
Hrvatsku ne samo u RZPR, već i u drugim regionalnim organizacijama
poput Alpe-Adria, zamjene odgovarajuće regije", rekao je
Plenković.
Na kraju zagrebačke konferencije predsjedanje RZPR preuzela je
bugarska regija Ruse, čiji je guverner Jordan Borisov u kraćem
obraćanju novinarima najavio ambiciozan program, pomalo poetski ga
oslikavši riječima kako je "Dunav rijeka života, kulture i slobode,
te most suradnje koji oživotvoruje ideju Europe regija".
(Hina) dam sv
(Hina) dam sv