RFI 3. X. TISAK

FRANCUSKI RADIO - RFI 3. X. 2000. Pregled tiska Zbivanja u Srbiji francuski dnevnici prate danas kroz prosvjede i štrajkove, kao i ponašanje Rusije prema jugoslavenskoj krizi. Početak glavnog prosvjeda nije dobio visoke ocjene u listovima koji su se jutros pojavili. 'Prvi dan prosvjeda u Srbiji', neutralan je naslov na prvoj stranici 'Liberationa', dok je sasvim eksplicitan u unutrašnjosti lista 'Nismo navikli na štrajkove', izjava je Beograđanke, kao i podnaslov redakcije - 'Ulica prosvjeduje sa strahom i bez velikih iluzija'. 'Le Figaro' koji je zadnjih dana pokazivao najviše optimizma, za prvu stranu bira naslov - ne kako bi se očekivalo 'Ulica prkosi Miloševiću' već - 'Milošević prkosi ulici', što se odnosi na prvo izravno televizijsko obraćanje jugoslavenskog predsjednika od intervencija NATO saveza prošle godine. Glavni naslov na vrhu stranice je 'Ocrtava se prosvjed protiv Milošević', dok je u prvom članku izjava jednog Beograđana 'Sudbina Miloševića ne vrijedi da za nju bude prolivena krv ni jednog nevinog čovjeka'. 'Le Monde' koji je mogao izvješćivati samo o onome što se dogodilo jučer prije podne ističe 'U Beogradu se demonstracije organiziraju bez policijskih reakcija', i u podnaslovu 'Vlasti se prave da ignoriraju skupove koji se tu i tamo organiziraju, prepuštajući ulicu građanstvu koje traži odlazak Slobodana Miloševića', i u unutrašnjosti lista - 'Prosvjedi dobivaju na snazi'. To su bili naslovi koji daju osnovne tonove i sugeriraju trenutačnu opću sliku o Srbiji. A sada nekoliko detalja. Dopisnica 'Liberationa' Petra Marković izvještava o pomiješanim osjećajima Beograđana, ne u odnosu na Miloševićev režim, već na sudjelovanje u glavnom prosvjedu i u odnosu na to koliko trebaju biti radikalne akcije. Prema Markovićevoj, jučer u Beogradu nije bila dovoljno jasna granica između prosvjednika i onih koji to nisu, kao i da se više primjećivalo funkcioniranje sustava, nego broj i odlučnost onih koji ga žele paralizirati. Jedna žena, razmišljajući da li da prosvjeduje, kaže: 'Najvažniji su drugi, najopasnije je da se čovjek nađe sam na poslu ili sam na ulici'. Dopisnik 'Le Figaroa' jučer je obišao Kolubaru, otkuda prenosi odlučnost rudara i građana koji ih podržavaju da izdrže do kraja u svom prvom političkom štrajku. Jedan inženjer poručuje: 'Točno je da već 10 godina ljudi ovdje žive u strahu, ali što je previše je previše. Tražili su od nas da glasujemo i onda hoće ukrasti naše glasove'. Direktor rudnika je napustio Socijalističku partiju i pridružio se radnicima, dovodeći svoju karijeru u veliku opasnost. 'Želim djeci ostaviti drukčiju državu od one koju smo morali trpjeti 10 godina', kaže on. 'Buđenje Srba', komentar je 'Le Figaroa' u kojem piše da je rat na Kosovu prvi koji je stigao do samih Srba i učinio zaslijepljenost teže podnošljivom. Tim više što nakon četiri rata vođena u velikosrpsko ime, rezerve srpskog nacionalizma sada izgledaju iscrpljene. Ipak ne treba prodavati krzno medvjeda prije nego je medvjed ubijen. Milošević je jasno stavio na znanje da ne namjerava napustiti vlast. Njegov režim još nije na zemlji, sljedeći dani će pokazati hoće li strategija građanske neposlušnosti imati dovoljnu potporu kako bi pad srpskog vođe postao neizbježan, piše u 'Le Figarou'. 'Le Monde' više od drugih prenosi optimistične izjave, možda zato što je glavni prosvjed bio tek najavljen. Jedna beogradska djevojka se pita: 'A gdje su policajci?' I smatrajući da je to slabost režima: 'Sada je ulica naša. To je znak da je Milošević izgubio.' Mnogo iskusniji, povjesničar Dušan Bataković, blizak Koštunici, nije ništa manje odlučan: 'Milošević je gotov. Njegova ga okolina počinje napuštati. Moraju se još riješiti tehnički detalji za organiziranje njegova odlaska.' Kako vidimo iz tiska već dan kasnije, stanje izgleda nešto drugačije. Ruski stav prema jugoslavenskoj krizi može se vidjeti iz naslova tri dnevnika, koji na neobičan način međusobno gradiraju: 'Moskva odmjerava svoju nesposobnost da prisili Miloševića' u 'Le Mondeu', 'Zapadni konsenzus - ruska dvosmislenost', malo je upitnije u 'Le Figarou' i 'Rusija ne ostavlja jugoslavenskog Predsjednika', vrlo jako je u 'Liberationu'. Prebrojavanje i provjera glasova su stvar jugoslavenskog društva, kaže, navodno u svoje ime, Aleksandar Jakovenko, službeni predstavnik ruskog Ministarstva inozemnih poslova. Helena Despić-Popović, dopisnica 'Liberationa' iz Moskve ima i objašnjenje zašto zemlja koju Srbi smatraju najprijateljskijom ih izdaje u najvažnijoj stvari. To je vjerojatno zato što je i Putinu stiglo oko 3 milijuna neregularnih listića, da bi u proljeće ove godine bio izabran već u prvom krugu za predsjednika federacije, kao i zato što bi se provjerom glasova u Jugoslaviji uveo međunarodni presedan koji baš i ne odgovara Rusiji i kojim bi se zemlje Atlantskog saveza još više učvrstile na Balkanu. Za 'Le Monde' nema dvojbe tko je odgovoran za krvoproliće na Bliskom istoku jer temu broja naslovljava 'Uzupčavanje represije', misli se na izraelske, jer se Palestincima nikada ne govori da čine represiju. U 'Liberationu' uvodni dossier od pet strana označen je ironično 'Izrael- Palestina: ratni proces', čime se aludira na zaustavljeni, ako ne i zaboravljeni mirovni proces. Za 'Le Figaro' najvažnije je mjesto Francuske u svemu tome, pa na prvoj strani uz obavijest o do sada 56 ubijenih osoba, u golemoj većini Palestinaca, prenosi da će Ehud Barak i Jaser Arafat sutra stići u Pariz. Naprotiv, danas je sve mirno, svečano i patetično, ali s vrlo dobrim raspoloženjem u Berlinu, gdje će se u ponoć proslaviti 10 godina prestanka postojanja DR Njemačke. Nitko više ne žali za tom državom, a danas se već konstatira vidljiv gospodarski polet i bolji životni standard na području koje je dugo bilo financijska rupa bez dna svog bogatog zapadnog brata. Tko je zaslužan za ujedinjenje? Demokršćani s tadašnjim kancelarom Helmutom Kohlom, ili socijaldemokrati koji su upozoravali da proces treba biti mnogo sporiji, kako bi društveni potresi bili manji - ta aktualna njemačka rasprava ne budi veće zanimanje njemačkog inozemstva. (RFI)