GS: OKRUGLI STOL O STANJU I ODGODI MIROVINSKE REFORME

ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Odgodom mirovinske reforme za 18 mjeseci (sa 1. srpnja 2000. na 1. siječnja 2002.) država, među ostalim, gubi oko 200 milijuna kuna izravnih investicija stranih osnivača u mirovinska društva, gospodarstvo neće dobiti 1,2 milijarde kuna jeftinijeg dugoročnog kapitala, a tržišta kapitala ostat će uskraćena za oko 3 milijarde kuna pretpostavljenog jednoipolgodišnjeg priljeva sredstava u mirovinske fondove. Ocjena je to Damira Lamze iz Raiffeisen mirovinskog fonda u osnivanju s današnjeg okruglog stola "Stanje u reformi mirovinskog sustava". #L# Sudionici skupa, kojega je organizirao Institut za javne financije, suglasni su da je mirovinska reforma nužna i ne smije se odlagati. Pravih razloga za odgodu mirovinske reforme nije ni bilo, smatra Damir Ostović, koji je ranije radio u Ministarstvu gospodarstva (i privatizacije) i bio koautor zakonskog teksta o reformi mirovinskog sustava, a danas radi u društvu Erste vrijednosni papiri. Ostović drži da u Hrvatskoj prihvaćeni sustav ne trpi privilegije, te da je mnogo otporniji na političke pritiske. Sustav znači i dodatnu štednju i vezane dugoročne investicije, što je veliki poticaj gospodarskom rastu. Hrvatsku mirovinsku reformu zajmovima će pomoći i Svjetska banka. Tako je u ovogodišnjem proračunu HZMO-a planirano 88 milijuna kuna zajma, za sada se koristi samo avans, a ukupno bi za investicije u registar i Agenciju za nadzor mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava Hrvatska trebala dobiti 20 do 30 milijuna dolara zajma, kazao je Zoran Anušić iz Svjetske banke. Svjetska je banka, dodao je, spremna pomoći i u financiranju tranzicijskog troška mirovinske reforme, odnosno početkom primjene drugog stupa reforme odobriti zajam u iznosu 80 do 100 milijuna dolara. Više je sudionika rasprave istaknulo kako se samo osnivanjem mirovinskih fondova neće moći napraviti veći pomak, bez istodobnog rada na uređenju i razvoju financijskog tržišta gdje mirovinski fondovi zapravo trebaju ulagati najveći dio svog portfelja. Stoga je potrebno ubrzati stvaranje infrastrukture za brže oživljavanje tržišta vrijednosnih papira. U raspravi je istaknuto da se poistovjećivanjem mirovinskog osiguranja sa životnim neodgovorno dovode u zabludu osiguranici koji u dobroj vjeri prihvaćaju tumačenja po kojima je životno osiguranje zapravo treći stup mirovinskog osiguranja. Reforma mirovinskog sustava polazi od tri razine osiguranja - dva obvezna stupa (prvi stup generacijske solidarnosti i drugi kapitalizirane individualne štednje koja se deponira u mirovinskim fondovima), te trećeg stupa dobrovoljnog kapitaliziranog osiguranja. Hrvatskoj je, zaključeno je, potreban konsenzus oko provedbe reforme, ali su u ovom trenutku potrebna i podrobna razmatranja utjecaja mirovinskog sustava na proračun, s obzirom na visok tranzicijski trošak mirovinske reforme. Tranzicijski trošak samo u prvoj godini reforme, rečeno je, procjenjuje se na 2,5 milijardi kuna. Na okruglom stolu "Stanje reforme mirovinskog sustava" radove je dostavilo i izlagalo dvadesetak domaćih stručnjaka iz više ustanova koje su na različite načine uključene u mirovinsku reformu, kao i dva slovenska autora. (Hina) db ds