RFE 22. IX. PILSEL I KUSTIĆ O POLEMICI DOMINIKANACA I MESIĆA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 22. IX. 2000. Polemika dominikanci ? Stipe Mesić, događaj bez presedana u odnosima Crkve i države. Prilog Karmele Devčić. Pismo Hrvatske dominikanske provincije i vrhovne uprave Sestara dominikanki predsjedniku Republike Stipi Mesiću, u kojemu mu čitav jedan stari i ugledni redovnički red praktički otkazuje lojalnost i Mesićev munjeviti odgovor, događaj je bez presedana u novijoj hrvatskoj povijesti. Dominikanci su oštro kritizirali Mesića i stali u obranu pokojnog predsjednika Tuđmana. Istup dominikanaca i Mesićev odgovor za RFE komentiraju ugledni teolozi i publicisti, koji inače različito promatraju zbivanja u Katoličkoj crkvi, don Živko Kustić i Drago Pilsel. RFE: U pismu predsjedniku Mesiću, kojega potpisuju provincijal Hrvatske dominikanske provincije otac Frano Prcela i časna majka Katarina Maglica, dominikanci mu, među ostalim, zamjeraju ugošćivanje crnogorskog predsjednika, navodno kvalificiranje uhićenika iz Gospića ratnim zločincima prije suda, pretvaranje predsjedničke dužnosti u kavansku i zaključuju da su izgubili povjerenje u njega. Svako malo ističete kako je prošlo mračno razdoblje Franje Tuđmana, a Vi ste od Hrvatske koja je bila žrtva napravili krivca, kažu dominikanci. Samo par sati poslije, predsjednik je dominikancima poručio da donošenje političkih procjena nije njihov posao i savjetovao ih da se bave 'pitanjima duše', a ne da sudjeluju u, kako kaže, stvaranju kaosa koji vode snage poražene na izborima 3. siječnja. DON ŽIVKO KUSTIĆ: Treba istaknuti činjenicu da je to prvi put u doglednoj povijesti naše zemlje da se jedna ili više crkvenih struktura obraća otvorenim pismom šefu države. Mi još takav slučaj nismo imali, to je presedan i to se neće moći izbrisati. Ostaje onome tko promatra našu političku pozornicu, ostaje niz pitanja zašto baš oni, zašto baš sada i zašto baš tako. DRAGO PILSEL: Nema ni govora o tome da iza pisma dominikanaca stoji netko drugi. To su ljudi koji nisu nepismeni, dobar dio njih ima doktorsku titulu. Ne vjerujem da ih itko instrumentalizira, nego je jednostavno riječ o njihovom nezadovoljstvu gubitkom vlasti HDZ-a, nezadovoljstvu slomom nacionalističkih snova. Mnogi od njih dolaze iz Hercegovine i ta bi se njihova frustracija mogla kanalizirati zbog ovoga što se događa u društvu. Dominikanci nisu učinili ništa loše samim tim što su napisali pismo predsjedniku u kojem izražavaju brigu za stanje u društvu. U čemu je onda spornost? U tome što nisu dosljedni. Legitimitet za takovo pismo biskup Komarica ne treba, jer on se sve ovo vrijeme, u svakom trenutku zalaže za prava ugroženog čovjeka svih vjera i nacionalnosti. Za razliku od njega, dominikanci su šutjeli za vrijeme kršenja ljudskih prava i takve Tuđmanove vladavine i nisu odgovorili bratu Vjekoslavu Lasiću, glasovitom nacionalistu, čini mi se jakog ustaškog profila, kad je na misi za Veliku Gospu, usred Širokog Brijega rekao da ne vjeruje u Boga koji ne bi htio da Široki Brijeg bude dio Hrvatske. DON ŽIVKO KUSTIĆ: Crkveno vodstvo ima pravo i dužnost kad treba dignuti glas savjesti protiv određenih negativnih pojava u društvu, ali se Crkva ne smije pretvoriti u paralelni istražni i sudski organ, ona ostaje kao savjest, ona upozorava na nepravilnosti, ali neće nikada crkvena vlast osuđivati jednu osobu, ili protiviti se jednoj stranci ili drugu stranku hvaliti, osim ako ta osoba ili ta stranka nije nešto rekla, ili nešto poduzela što se mora smatrati nemoralnim ili neetičkim. Napokon, Crkva ima svoju komisiju koja prati u ime Crkve događanja na tom rubnom političkom području i daje izjave, ali to nikada nije na razini pamfleta, igre riječima, hvatanja nekoga za riječ i ponižavanja. RFE: U nekim hrvatskim medijima javljaju se i mišljenja da je ovaj korak dominikanaca uperen i na zagrebačkog nadbiskupa Bozanića koji se rigidnom dijelu svećenstva čini previše otvoren i daleko od koncepta 'hrvatskog katoličanstva'. Dominikanci, budući je riječ o redovničkoj zajednici, nisu podložni biskupima u Hrvatskoj, već izravno svojim najvišim vlastima u Rimu, podsjeća Kustić. DON ŽIVKO KUSTIĆ: Biskupi za ovo ne odgovaraju, ne mogu kazniti redovnike, niti spriječiti objavljivanje takvog pisma. Jedino kad bi se takvo pismo čitalo u župnoj crkvi, onda biskup ima ingerencije. Ali za ovo što su učinili, oni nisu odgovorni biskupima. RFE: Na upravo završenom redovitom zajedanju Hrvatske biskupske konferencije u Poreču biskupi nisu, kako je bilo i za očekivati, niti jednom riječju komentirali pismo dominikanaca. Pilsel podsjeća na još jedno pismo koje je nedavno izišlo iz reda sljedbenika sv. Franje Asiškog, a za razliku od ovog dominikanskog, u široj javnosti ostalo relativno nezamijećeno. DRAGO PILSEL: Franjevci iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske su prije nekoliko tjedana objavili pismo kajanja, puno snažnije teološke sadržajnosti nego ono što su sada napisali dominikanci, u kojem se kaju za nacionalizam. Poštujem pravo dominikanaca da kažu ono što misle, ali mislim da bi naša javnost trebala uočiti da to nije dominantan stav u našoj Crkvi. RFE: Živko Kustić mišljenja je da odgovor s Pantovčaka nije smio potpisati predsjednik osobno, već da je izjavu, uz to svakako nešto odmjereniju no što je ona koja je puštena u javnost, trebao dati netko od njegovih suradnika. DON ŽIVKO KUSTIĆ: Ja bih volio da čitava odgovorna javnost i odgovorni forumi u Crkvi i državi najprije pođu od fenomena, od pojave, stave je u koordinate i prava i političkog trenutka, jer svako brzo tumačenje i komentiranje vući će nas u još brži kaos koji bi mogao s nekih strana biti i željeni kaos. Mjesto Crkve nije samo u intimi sakristije. RFE: I dok se mnogi slažu da čovjek kao 'zoon politicon' ili biće zajednice, pa makar bio i unutar Crkve, ima pravo govoriti i o politici, jer i to je na kraju 'pitanje duše', ostaje dojam da je način na koji pojedini crkveni čelnici istupaju s političkim mišljenjima bliži retorici vođa političkih stranaka nego li odmjerenih pastirskih poruka. Otac Prcela je, poručili su iz dominikanskog samostana, netom što je pismo završilo u javnosti, otputovao službeno u Ameriku, a časna majka Katarina Maglica sklonila se u samostan na Korčuli. Izjave kaže ne želi davati, jer je sve što je mislila - rekla u pismu. (RFE)