ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada sa današnje je sjednice u Sabor uputila nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima i izmjene i dopune Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu. Time bi se Vladi dalo ovlaštenje za
zaduženje na tržištu novca do pet milijardi kuna, kako bi se nadomjestili prihodi koji su trebali biti ostvareni drugom fazom privatizacije Hrvatskih telekomunikacija. Saboru je upućen i prijedlog zakona o osobnoj iskaznici, koja bi se počela izdavati u proljeće iduće godine.
ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada sa današnje je sjednice u
Sabor uputila nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima i izmjene
i dopune Zakona o izvršavanju državnog proračuna za ovu godinu.
Time bi se Vladi dalo ovlaštenje za zaduženje na tržištu novca do
pet milijardi kuna, kako bi se nadomjestili prihodi koji su trebali
biti ostvareni drugom fazom privatizacije Hrvatskih
telekomunikacija. Saboru je upućen i prijedlog zakona o osobnoj
iskaznici, koja bi se počela izdavati u proljeće iduće godine. #L#
U državnom proračunu za ovu godinu od privatizacije se planiralo
uprihodovati ukupno 8,2 milijarde kuna. Najveći iznos pritom je
planiran od druge faze privatizacije HT-a, no, kako je to odgođeno
za iduću godinu, nužno je zajmom premostiti nedostatne proračunske
prihode od privatizacije.
Slijedom novog zakona o osobnoj iskaznici hrvatski će se građanima
veći iduće godine izdavati nove, praktičnije, europskim
standardima primjerenije iskaznice koje će biti teže
krivotvoriti.
Zbog poštivanja europskih standarda na iskaznici će se prvo
navoditi prezime, pa ime, obrazac iskaznice tiskat će se na
hrvatskom i engleskom jeziku. Planirano je da rok za dobivanje
iskaznica bude 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanjem.
Državu će posao oko novih iskaznica stajati 15 milijuna kuna, a
koliko će koštati građane znat će se nakon usvajanja zakona, koji bi
trebao stupiti na snagu 1. travnja iduće godine.
Vlada je Saboru uputila i prijedlog prema kojoj bi i dalje imala
ovlast da uredbama uređuje neka pitanja iz nadležnosti
Zastupničkog doma. No, ta bi ovlast bila bitno ograničena i
vrijedila bi samo kad Sabor ne zasjeda, dakle od 30. lipnja do 15.
rujna, te od 15. prosinca do 15. siječnja.
Organi RH nastavit će istraživati kako su u agresiji na Hrvatsku
počinjeni zločini i tko je za to odgovoran. Za demokratsku
Hrvatsku, za pravnu državu počinitelji ratnih zločina ne mogu biti
amnestirani, niti ti zločini mogu zastarjeti, istaknuo je premijer
Ivica Račan raspravljajući o Izvješću o radu Komisije za zatočene i
nestale od 15. listopada prošle do 30. kolovoza ove godine. U tom
razdoblju riješena je sudbina 80 osoba, dok je od 1993. riješena
sudbina 1836 zatočenih i nestalih osoba. Pri Komisiji se još uvijek
traži 1588 osoba.
Vlada je za dosadašnji rad odala priznanje Komisiji, a kako bi se
rješavanje sudbine zatočenih i nestalih diglo na još veću razinu,
umjesto Komisije, Vlada je osnovala Ured za zatočene i nestale.
Zamjenik premijera Goran Granić upozorio je da se može očekivati i
pronalaženje većeg broja osoba nego ih ima na popisima nestalih.
"Od tri nađene osobe samo je jedna na popisu nestalih", rekao je.
Granić je upozorio i na potpunu opstrukciju predstavnika srpske
zajednice, a čija je suradnja nužna da bi se otkrila mjesta na
kojima su pokopani ubijeni. Važna će biti i diplomatska akcija da bi
se otkrile grobnice, odnosno mjesta ubijenih za mandata UNTAES-a.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i niz zakonskih prijedloga u
koje je pretočila uredbe kojima uskoro prestaje važenje. Među njima
su i zakonski prijedlozi izmjenama i dopuna zakona o povlasticama u
unutarnjem putničkom prometu, o uvjetima odobravanja kredita i
zajmova određenih pravnih osoba, o sanaciji određenih poduzeća, o
novčanim poticajima u poljoprivredi.
Vlada je izvještena i o pregovorima s BiH-stranom o pitanjima
socijalnog osiguranja, a svoje mišljenje dala je i Saboru upućena
izvješća o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prošlu
godinu i izvršenju Programa statističkih istraživanja u 1999.
(Hina) bm/bn sšh
(Hina) bm/bn sšh