HR-EU-SKUPOVI-Organizacije/savezi RFE 19. IX. RAZGOVOR S DAMIROM GRUBIŠOM RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE19. IX. 2000.Zagrebački summit: Balkan je prioritetno pitanje za Europsku uniju, dr. Damir Grubiša iz zagrebačkog Instituta za
međunarodne odnose. Razgovor vodio Mladen Mali. - Na Zagrebačkom summitu biće više zemalja, nego što se u početku spominjalo, ali manje od onoga, što je Hrvatska predlagala. Da li odabir država sudionica određuje i bitne sadržaje rasprave i ciljeve skupa, koji se žele postići? = U prvom redu, značajno je da će se tu naći predstavnici svih zemalja Europske unije i to je najvažniji aspekt summita. S druge strane, naravno, činjenica da je taj summit posvećen zapravo regionalnim problemima jugoistočne Europe ili, kako je to nazvao predsjednik Chirac, zapadnog Balkana. Činjenica jest, da je to prvi skup takve vrste i da on zapravo svjedoči o angažmanu EU-a da se problemi, ne samo zapadnog Balkana, nego cijele jugoistočne Europe rješavaju kao prioritetni problemi za EU, jer je EU naravno time potvrdio da je do sada zapostavljao tu regiju i da je zapravo, na neki način, slijedila inicijative, koje su dolazile u prvom redu iz Sjedinjenih Američkih Država. Tim summitom EU ponovo preuzima inicijativu i otvara zapravo jednu novu stranicu, a to, nadamo se
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
19. IX. 2000.
Zagrebački summit: Balkan je prioritetno pitanje za Europsku
uniju, dr. Damir Grubiša iz zagrebačkog Instituta za međunarodne
odnose. Razgovor vodio Mladen Mali.
- Na Zagrebačkom summitu biće više zemalja, nego što se u početku
spominjalo, ali manje od onoga, što je Hrvatska predlagala. Da li
odabir država sudionica određuje i bitne sadržaje rasprave i
ciljeve skupa, koji se žele postići?
= U prvom redu, značajno je da će se tu naći predstavnici svih
zemalja Europske unije i to je najvažniji aspekt summita. S druge
strane, naravno, činjenica da je taj summit posvećen zapravo
regionalnim problemima jugoistočne Europe ili, kako je to nazvao
predsjednik Chirac, zapadnog Balkana. Činjenica jest, da je to prvi
skup takve vrste i da on zapravo svjedoči o angažmanu EU-a da se
problemi, ne samo zapadnog Balkana, nego cijele jugoistočne Europe
rješavaju kao prioritetni problemi za EU, jer je EU naravno time
potvrdio da je do sada zapostavljao tu regiju i da je zapravo, na
neki način, slijedila inicijative, koje su dolazile u prvom redu iz
Sjedinjenih Američkih Država. Tim summitom EU ponovo preuzima
inicijativu i otvara zapravo jednu novu stranicu, a to, nadamo se
svi, da će to značiti jedan dugoročni angažman EU na rješavanju i
pomaganju rješavanja problema jugoistočne Europe.
- Hrvatska je za sada pokazala da želi imati dinamičniju ulogu u
razvoju odnosa sa EU. Može li to bez odnosa sa susjedima?
= Ni u kom slučaju, jer se upravo kredibilitet jedne zemlje u EU
ocjenjuje po tome, koliko ona ima dobro razvijene odnose sa
susjedima. Isto tako, koliko ona sudjeluje u regionalnom pristupu,
to jest, u rješavanju problema cijele regije. Tako je i za baltičke
zemlje jedan od uvjeta, da one riješe probleme u svojoj regiji,
recimo kod prijema baltičkih zemalja u EU. To će se, naravno,
odraziti i na pitanje primanja Hrvatske i zemalja jugo-istočne
Europe u EU. Prema tome, osnovno je pitanje riješiti odnose sa
susjedima, uspostaviti dobre susjedske odnose i, naravno,
regionalnu suradnju. To naravno nije moguće, dokle god je u Srbiji
jedan autokratski režim i dok se taj režim ne izmjeni. Međutim i
pored toga, moguće je da i bez Srbije, odnosno SRJ, uspostave se
neki osnovni kriteriji regionalne suradnje, u kojoj će Hrvatska
imati jednu aktivnu ulogu, a ne defenzivnu i pasivnu, kao što je to
igrala u fazi izolacionističke tuđmanovske vanjske politike.
- Ovo pitanje je vezano sa jednim strahom, koji postoji u hrvatskoj
javnosti, a to je, da i ovaj summit znači jedan korak vraćanja na
Balkan. Ta prijetnja Balkanom vezuje se upravo uz ono vrijeme HDZ-
ove koncepcije nacionalne države, koju ste vi spomenuli, kao
najvišeg cilja, dok sadašnja nova hrvatska vanjska politika ima
potpuno jedan drugačiji pristup. Može li se taj novi pristup na
zagrebačkom summitu afirmirati i dobiti poticaj, odnosno može li
potvrditi aspiracije Hrvatske za bržom integracijom u
euroatlantsku zajednicu?
= Taj novi pristup hrvatske vanjske politike očituje se u tome da
Hrvatska ne negira da je ona zemlja koja je istovremeno
ukorijenjena, da tako kažemo, u tri dimenzije: prvo u
srednjoeuropskoj, drugo u mediteranskoj i treće u balkanskoj.
Naime činjenica je da je za izolacionističku politiku tuđmanovskog
razdoblja vrijedilo pravilo da zapravo Europa prestaje na
hrvatskim granicama. To, međutim, nije točno. Prema tome, Hrvatska
ne može biti okrenuta samo jednom dijelu svoje geostrateške
orijentacije, a to je srednjoj Europi. Ona istodobno mora njegovati
svoju mediteransku komponentu i to smo vidjeli da je uspješno sada
učinila sklapanjem brojnih aranžmana mediteranske naravi, a isto
tako mora, na neki način, djelovati i u prirodnom svom okruženju
prema Balkanu. U prvom redu to se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu i
na Crnu Goru, a jednoga dana će se to odnositi i na odnose sa
Srbijom, odnosno SRJ. Prema tome, radi se o tome da je hrvatska
vanjska politika do sada bila jednosmjerno okrenuta samo prema
srednjoj Europi. Sada se ona zapravo rekonstituira u svojoj
cjelovitosti i to je najvažniji element tog novog pristupa Hrvatske
politike.
(RFE)