FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RFE 19. IX. RAZGOVOR S DAMIROM GRUBIŠOM

Autor: ;MKRI;MKOV;RFE;
HR-EU-SKUPOVI-Organizacije/savezi RFE 19. IX. RAZGOVOR S DAMIROM GRUBIŠOM RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE19. IX. 2000.Zagrebački summit: Balkan je prioritetno pitanje za Europsku uniju, dr. Damir Grubiša iz zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose. Razgovor vodio Mladen Mali. - Na Zagrebačkom summitu biće više zemalja, nego što se u početku spominjalo, ali manje od onoga, što je Hrvatska predlagala. Da li odabir država sudionica određuje i bitne sadržaje rasprave i ciljeve skupa, koji se žele postići? = U prvom redu, značajno je da će se tu naći predstavnici svih zemalja Europske unije i to je najvažniji aspekt summita. S druge strane, naravno, činjenica da je taj summit posvećen zapravo regionalnim problemima jugoistočne Europe ili, kako je to nazvao predsjednik Chirac, zapadnog Balkana. Činjenica jest, da je to prvi skup takve vrste i da on zapravo svjedoči o angažmanu EU-a da se problemi, ne samo zapadnog Balkana, nego cijele jugoistočne Europe rješavaju kao prioritetni problemi za EU, jer je EU naravno time potvrdio da je do sada zapostavljao tu regiju i da je zapravo, na neki način, slijedila inicijative, koje su dolazile u prvom redu iz Sjedinjenih Američkih Država. Tim summitom EU ponovo preuzima inicijativu i otvara zapravo jednu novu stranicu, a to, nadamo se
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 19. IX. 2000. Zagrebački summit: Balkan je prioritetno pitanje za Europsku uniju, dr. Damir Grubiša iz zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose. Razgovor vodio Mladen Mali. - Na Zagrebačkom summitu biće više zemalja, nego što se u početku spominjalo, ali manje od onoga, što je Hrvatska predlagala. Da li odabir država sudionica određuje i bitne sadržaje rasprave i ciljeve skupa, koji se žele postići? = U prvom redu, značajno je da će se tu naći predstavnici svih zemalja Europske unije i to je najvažniji aspekt summita. S druge strane, naravno, činjenica da je taj summit posvećen zapravo regionalnim problemima jugoistočne Europe ili, kako je to nazvao predsjednik Chirac, zapadnog Balkana. Činjenica jest, da je to prvi skup takve vrste i da on zapravo svjedoči o angažmanu EU-a da se problemi, ne samo zapadnog Balkana, nego cijele jugoistočne Europe rješavaju kao prioritetni problemi za EU, jer je EU naravno time potvrdio da je do sada zapostavljao tu regiju i da je zapravo, na neki način, slijedila inicijative, koje su dolazile u prvom redu iz Sjedinjenih Američkih Država. Tim summitom EU ponovo preuzima inicijativu i otvara zapravo jednu novu stranicu, a to, nadamo se svi, da će to značiti jedan dugoročni angažman EU na rješavanju i pomaganju rješavanja problema jugoistočne Europe. - Hrvatska je za sada pokazala da želi imati dinamičniju ulogu u razvoju odnosa sa EU. Može li to bez odnosa sa susjedima? = Ni u kom slučaju, jer se upravo kredibilitet jedne zemlje u EU ocjenjuje po tome, koliko ona ima dobro razvijene odnose sa susjedima. Isto tako, koliko ona sudjeluje u regionalnom pristupu, to jest, u rješavanju problema cijele regije. Tako je i za baltičke zemlje jedan od uvjeta, da one riješe probleme u svojoj regiji, recimo kod prijema baltičkih zemalja u EU. To će se, naravno, odraziti i na pitanje primanja Hrvatske i zemalja jugo-istočne Europe u EU. Prema tome, osnovno je pitanje riješiti odnose sa susjedima, uspostaviti dobre susjedske odnose i, naravno, regionalnu suradnju. To naravno nije moguće, dokle god je u Srbiji jedan autokratski režim i dok se taj režim ne izmjeni. Međutim i pored toga, moguće je da i bez Srbije, odnosno SRJ, uspostave se neki osnovni kriteriji regionalne suradnje, u kojoj će Hrvatska imati jednu aktivnu ulogu, a ne defenzivnu i pasivnu, kao što je to igrala u fazi izolacionističke tuđmanovske vanjske politike. - Ovo pitanje je vezano sa jednim strahom, koji postoji u hrvatskoj javnosti, a to je, da i ovaj summit znači jedan korak vraćanja na Balkan. Ta prijetnja Balkanom vezuje se upravo uz ono vrijeme HDZ- ove koncepcije nacionalne države, koju ste vi spomenuli, kao najvišeg cilja, dok sadašnja nova hrvatska vanjska politika ima potpuno jedan drugačiji pristup. Može li se taj novi pristup na zagrebačkom summitu afirmirati i dobiti poticaj, odnosno može li potvrditi aspiracije Hrvatske za bržom integracijom u euroatlantsku zajednicu? = Taj novi pristup hrvatske vanjske politike očituje se u tome da Hrvatska ne negira da je ona zemlja koja je istovremeno ukorijenjena, da tako kažemo, u tri dimenzije: prvo u srednjoeuropskoj, drugo u mediteranskoj i treće u balkanskoj. Naime činjenica je da je za izolacionističku politiku tuđmanovskog razdoblja vrijedilo pravilo da zapravo Europa prestaje na hrvatskim granicama. To, međutim, nije točno. Prema tome, Hrvatska ne može biti okrenuta samo jednom dijelu svoje geostrateške orijentacije, a to je srednjoj Europi. Ona istodobno mora njegovati svoju mediteransku komponentu i to smo vidjeli da je uspješno sada učinila sklapanjem brojnih aranžmana mediteranske naravi, a isto tako mora, na neki način, djelovati i u prirodnom svom okruženju prema Balkanu. U prvom redu to se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu i na Crnu Goru, a jednoga dana će se to odnositi i na odnose sa Srbijom, odnosno SRJ. Prema tome, radi se o tome da je hrvatska vanjska politika do sada bila jednosmjerno okrenuta samo prema srednjoj Europi. Sada se ona zapravo rekonstituira u svojoj cjelovitosti i to je najvažniji element tog novog pristupa Hrvatske politike. (RFE)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙