SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOST U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

WASHINGTON, 19. rujna (Hina) - Tranzicijske zemlje u srednjoj i istočnoj Europi te središnjoj Aziji suočile su se u posljednjih desetak godina s porastom siromaštva i socijalne nejednakosti, tvrdi se u izvještaju Svjetske banke objavljenom u utorak.#L# Izvještaj naslovljen "Siromaštvo i nejednakost u Europi i srdišnjoj Aziji" objavljeno je istodobno u washingtonskom sjedištu Banke i Pragu gdje se održava godišnje zasjedanje Banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Stručnjaci Banke nisu se zadovoljili anketom i prikupljanjem podataka o stanovništvu u 26 zemalja nego su predložili što bi Svjetska banka trebala učiniti da u suradnji s tim zemljama utječe na smanjenje siromaštva. Izvještaj su predstavili Johannes Linn, potpredsjednik Banke za Europu i središnju Aziju, glavna ekonomistica Banke Christine Jones, i Ana Revenga, ekonomistica u odjalu za Europu i središnju Aziju. "S početkom tranzicije u tom području vjerovalo se da će porast siromaštva biti kratkotrajan i zanemariv", kazao je Linn, međutim, dodao je, sa 2 posto siromašnog stanovništva 1988. godine broj se povećao na 21 posto u 1998. godini. Glavni razlog tome je ekonomski kolaps zbog kojeg je, primjerice u ZND-u ukupna proizvodnja prepolovljena, dok je u središnjoj i jugoistočnoj Europi te u baltičkim zemljama manja za 15 posto. Sa manje od dva dolara dnevno, što je za Svjetsku banku granica siromaštva, preživljavaju gotovo svi žitelji Tadžikistana i Kirgistana i oko 19 posto Rusa. Najmanje je bijede u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Većina siromašnih je u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi, radno sposobnih i s većim obiteljima. Iako su seoske sredine u pravilu siromašnije od gradskih, najviše sirotinje živi u gradovima. Siromaštvo kao posljedicu donosi neobrazovanost jer djeca u ranoj dobi moraju početi privređivati. Vraćaju se i neke bolesti poput tuberkuloze, a siromašno stanovništvo ne može plaćati liječničke usluge pa je u nekim zemljama primjećeno skraćenje životnog vijeka muškaraca. "Nepotpune tržišne reforme i korumpiranost vlasti, kao i sprega vlasti s poslovnom elitom pridonijela je siromaštvu i nejednakosti stanovništva", kazao je Linn. On rješenje vidi u stvaranju povoljnog okruženja za investicije i otvaranju novih radnih mjesta u srednjim i malim poduzećima. "Vlade moraju agresivno koristiti novac iz proračuna za financiranje osnovne zdravstvene zaštite i obrazovanja, zaštitu siromašnih, posebice djece", naglašava Linn. Budući da će se suočavati s posebnim i moćnim interesima, važno je "postići široki politički i socijalni konsenzus o smanjenju siromaštva", kažu autorice istraživanja Jones i Revenga. Pritom vlastima najviše mogu pomoći snažne institucije civilnoga društva. Izvještaj Svjetske banke temelji se na podacima dobivanima u Albaniji, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, BiH, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Gruziji, Hrvatskoj, Kazahstanu, Kirgistanu, Latvijia, Litvi, Mađarskoj, Makedoniji, Moldovi, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Ukrajini i Uzbekistanu. (Hina) fp sb