PICULA S AMERIČKIM NOVINARIMA I VANJSKOPOLITIČKIM STRUČNJACIMA

NEW YORK, 14. rujna (Hina) - Hrvatska prolazi kroz razdoblje produžene tranzicije a svoj vanjskopolitički cilj punopravnog članstva u NATO-u i EU može ostvariti samo potpunom unutrašnjom demokratizacijom i konstruktivnim doprinosom stabilnosti jugoistočne Europe, kazao je u četvrtak u New Yorku hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# Sudjelovanje na 55. godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a hrvatski ministar je iskoristio da se sastane s novinarima nekoliko vodećih američkih listova i stručnjacima vanjskopolitičkih instituta iz Washingtona i New Yorka. Picula je ukratko upoznao svoje sugovornike s procesom demokratizacije i promijenjenom vanjskom politikom koju hrvatska koalicijska Vlada vodi u osam mjeseci svoga djelovanja. Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama i prilikama u regiji kazao je da se uvijek lakše dogovoriti s onima s kojima se dijele demokratske vrijednosti i svjetonazor. "Hrvatska bi htjela imati normalne odnose i sa SRJ ali to nije moguće dok Beogradom vlada nedemokratski režim", rekao je Picula. Pozivajući se na hrvatsko iskustvo kazao je da i demokraciju u Srbiji "moraju odabrati njezini građani". Američke novinare najviše je zanimala hrvatska procjena mogućih ishoda izbora koji će se u SRJ održati 24. ovog mjeseca. Picula vidi tri moguća raspleta - početak procesa demokratskog razvoja, Miloševićev ostanak na vlasti praćen mogućim jačanjem diktature i "politički kaos" u kojem zbog istodobnih predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora sadašnji režim više neće potpuno kontrolirati zbivanja a sadašnja oporba neće imati moć. Upitan je li realna opasnost udara Beograda na Crnu Goru Picula je kazao kako ne vjeruje da će Milošević otvoreno napasti ali može pokušati unutrašnjim provokacijama dstabilizirati crnogorskog predsjednika Milu Đukanovića. "Crnogorski predsjednik je svjestan stanja u kojem se nalazi i unutrašnjih prilika u Crnoj Gori, postupa promišljeno i ne želi dati povoda za izazivanje nemira", rekao je Picula. Ako bi do krize ipak došlo, procjena je da bi uz ostalo to izazvalo val od najmanje 200 tisuća crnogorskih i sandžačkih izbjeglica što bi bio ozbiljan problem za Hrvatsku i BiH, dodao je. Na pitanje jesu li sadašnje američko-hrvatske pomorske vježbe signal Beogradu, Picula je kazao da su one dogovorene prije nekoliko mjeseci i održavaju se u sklopu programa Partnerstva za mir, ali da ni američka strana ne krije kako je Milošević odlučno upozoren da ne pokuša ući u novu avanturu. U razgovoru je postavljeno i pitanje ima li dokaza o dogovorima bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i Miloševića o sudbini Srba u Hrvatskoj i njihova odlaska nakon "Bljeska" i "Oluje". "Osobno ne znam za dokaze koji bi to potvrdili (...) jedino se sumnjalo da je postojala izravna telefonska veza između njih dvojice", odgovorio je Picula. S tim u vezi postavljeno je i pitanje povratka izbjeglica i prognanika u Hrvatsku. Picula je objasnio da nema političkih zapreka da se izbjeglice i prognanici vraćaju svojim domovima. "Međutim, jednako kao što postoji ljudsko pravo na povratak, ne može se uskratiti ljudsko pravo ostanka onima koji to žele", rekao je. Brži povratak otežava "socijalni i sigurnosni vakuum" u područjima povratka, problem razminiranja i, prije svega, ekonomske prilike. Picula je podsjetio da Hrvatska s UNHCR-om u ovoj godini ostvaruje program povratka 16.500 osoba, te da je ispunila dogovor potpisan s Republikom Srpskom o povratku 2.100 ljudi. Povratak Hrvata u BiH, međutim, odvija se vrlo sporo, upozorio je. Picula je zaključno govorio i o aktivnostima četiriju sljednica bivše SFRJ da se u UN riješi pitanje sukcesije na način da SRJ prijeđe isti put kao i sve druge nove članice. (Hina) fp maš