VOA 11. IX. HULSMAN

GLAS AMERIKE - VOA 11. IX. 2000. Program na srpskom jeziku Suradnik za europska pitanja u zakladi Heritage Dr. John Hulsman: 'Ironično je da isti ljudi koji su bili protiv Vijetnamskoga rata sada koriste argumente svojih očeva da bi opravdali angažiranost na Kosovu'. Tijekom svog nedavnog interviewa on se osvrnuo, između ostalog, na kontroverzno pitanje ostanka ili mogućeg odlaska američkih snaga s Kosova. Razgovor sa Dr. Hulsmanom vodio je Branko Mikasinovich. - U američkom Kongresu i institucijama koje se bave vanjskom politikom već duže vrijeme traje rasprava o tome trebaju li američke snage ostati ili se povući s Kosova. Kao autor nekoliko napisa o toj tematici, koje je objavila ugledna washingtonska zaklada Heritage, kakvo je Vaše mišljenje o tom pitanju? = Uzimajući u obzir potpun neuspjeh kosovske misije, Sjedinjene Države bi trebale početi razmišljati o povlačenju svojih snaga s Kosova. Svakako bi trebalo da unaprijed o tome obavijestimo naše saveznike i da se dogovorimo žele li ostati na Kosovu nakon što mi odemo. Ukoliko ne žele, mi bi se trebali početi postupno povlačiti iz te pokrajine. - Prokomentirajte nam, molim Vas, razloge za i protiv povlačenja američkih snaga sa Kosova. = Postoje tri osnovna razloga zbog kojih se drži da bi trebalo ostati na Kosovu, ali nitko ne smatra da se stvari razvijaju povoljno. Ironično je da isti ljudi koji su bili protiv Vijetnamskog rata sada koriste argumente svojih očeva da bi opravdali angažman na Kosovu i govore da moramo pridobiti srce i dušu kosovskoga naroda, što se nije dogodilo u Vijetnamu, pa neće ni na Kosovu. Ti ljudi zatim tvrde da je vjerodostojnost SAD-a dovedena u pitanje. Vjerodostojnost je kao poker; ove godine ste uložili toliko, a iduće godine dvostruko više. Problematičnost tog argumenta je da će se neuspjeh na Kosovu nakon deset godina zaboraviti, a vjerodostojnost neće biti nikakav faktor. Po toj logici, mi nikada nećemo napustiti to područje. U stvari, postat ćemo 'rimski imperij'. Smatram da su to pogrešni argumenti. Još tri argumenta političke prirode su: da bi - ukoliko naše snage napuste Kosovo - došlo do novih nereda u toj pokrajini. Mislim da je to također pogrešna teza jer je nemira bilo i prije, i tijekom američkog angažmana, a bit će ih i kasnije. Ako pogledate što se događa sa srpskom manjinom na Kosovu, nesumnjivo je da se radi o obrnutom etničkom čišćenju ili nekom vidu etničke podjele. Multietnički entitet nije ostvaren. Drugi argument da je na Kosovu postignut značajan napredak u izgradnji državnih institucija, nije točan. Američki zapovjednik KFOR-a general Sanchez, izjavio je da će američke postrojbe ostati na Kosovu najmanje dvadesetak godina. U izvješću Saveznog ureda za financijska poslovanja ukazuje se da na Kosovu nije postignut napredak na izgradnji koherentne nacije i da su dalji neredi sasvim mogući. U međuvremenu, kada je glavni upravitelj Ujedinjenih naroda na Kosovu Bernard Kouchner upitan je li UNMIK postigao bilo kakav uspjeh na Kosovu tijekom 14-mjesečne uprave u toj pokrajini, izjavio je dva puta da nema ništa pozitivno priopćiti o tome. Ako on i drugi ljudi na terenu, koji su svakako bolje upućeni od ovdašnjih analitičara, smatraju da nije postignut napredak, spreman sam prihvatiti njihovo mišljenje. Treći argument - po kojem bi se našim napuštanjem Kosova ugrozila vjerodostojnost Sjedinjenih Država i možda ugrozili vitalni američki interesi - apsolutno je netočan. Kakvu vjerodostojnost ćemo sačuvati ako održavamo neuspjelu misiju? Ideja da će zbog Kosova doći do domino efekta, ne može se primijeniti na Europu, kao što nije mogla ni u slučaju Vijetnama. Vlade nisu pale, niti je došlo do nemira drugdje u tom području nakon Vijetnama. U stvari, sada se Vijetnam želi pridružiti zemljama jugoistočne Azije, koje je, u kontekstu tih tvrdnji, Vijetnam trebao napasti ili osvojiti. Slično tome, neće doći do nereda u Njemačkoj, Francuskoj ili Velikoj Britaniji ako stanje na Kosovu ostane nestabilno. Argument da Sjedinjene Države trebaju ostati na Kosovu da bi se spriječilo širenje nestabilnosti među našim europskim saveznicima, sasvim je neosnovan. Takvo gledište nije bilo točno u 70-tima, niti je točno danas u 2000. godini. - Za Kosovo se često kaže, kao što ste rekli, da je od vitalne važnosti za zaštitu američkih interesa. Koji su to interesi? = Postoje američki interesi, ali oni svakako nisu vitalni. Da bi definirali vitalne interese, to bi trebalo da budu interesi za koje ste spremni ratovati. Po toj definiciji, sadašnja administracija je postavila to pitanje sasvim naopako. Naime, mi smo uputili naše snage u to područje da bi ustanovili koji su naši interesi, umjesto da prvo utvrdimo što su naši interesi, a zatim se angažiramo. Znači, prvo moramo ustanoviti što je važno, a zatim odlučiti bi li se trebali vojno angažirati. Prema Kosovu nemamo obveza u skladu s člankom pet Povelje Ujedinjenih naroda i ta pokrajina nije članica NATO-a, tako da napad na nju nije napad na sve. Mi nemamo nikakve trgovačke odnose sa tom pokrajinom, kao što je to slučaj sa zapadnoeuropskim saveznicima, niti postoje neke tradicionalne višestoljetne veze s Kosovom. Tako da nema stvarnog razloga da Kosovo za nas bude od vitalnog interesa. To bi upravo trebalo jasno reći ljudima koji žele nastavak ove misije. Istodobno, to ne znači da mi nemamo nikakvih interesa za Kosovo. Mi smo zainteresirani za Kosovo i trebalo bi da stvarno razmišljamo o cijelom jugoistočnom dijelu Evrope, u svijetlu regionalne perspektive da bi maknuli stvari koje nam se ne dopadaju. (VOA)