FRANKFURT, 25. kolovoza (Hina/BBC) - Nedavno objavljen podatak o najbržem rastu proizvođačkih cijena u Njemačkoj u posljednjih devet godina, dodatni je pritisak na Europsku središnju banku (ECB) i povišenje kamatne stope, mišljenja su
analitičari. U srpnju su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle 0,7 posto u odnosu na mjesec prije i 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Riječ je o najvišoj godišnjoj stopi rasta tih cijena od 1991. kada je ujedinjenje Njemačke potaknulo gospodarski 'boom'.
FRANKFURT, 25. kolovoza (Hina/BBC) - Nedavno objavljen podatak o
najbržem rastu proizvođačkih cijena u Njemačkoj u posljednjih
devet godina, dodatni je pritisak na Europsku središnju banku (ECB)
i povišenje kamatne stope, mišljenja su analitičari. U srpnju su
cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle 0,7 posto
u odnosu na mjesec prije i 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle
godine. Riječ je o najvišoj godišnjoj stopi rasta tih cijena od
1991. kada je ujedinjenje Njemačke potaknulo gospodarski
'boom'.#L#
Europska središnja banka, kojoj je zadaća održati stabilnost
cijena u eurozoni (11 zemalja Europske unije koje su uvele
jedinstvenu valutu, euro), postavila je gornju granicu inflacije
od 2,0 posto godišnje.
Ranije objavljen indeks potrošačkih cijena pokazao je za 11 zemalja
u eurozoni prosječan rast cijena na malo od 2,4 posto u srpnju na
godišnjoj razini. Potaknut tim podatkom Otmar Issing, glavni
ekonomist ECB-a, komentirao je kako su prognoze za inflaciju
'značajno pogoršane'.
Snažan rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj - najvećem
gospodarstvu EU, upućuje na još veće inflacijske pritiske u
budućnosti.
Rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu glavni je razlog
snažnog skoka proizvođačkih cijena, čime su cijene naftnih
proizvoda u godinu dana porasle za 29,3 posto. Izuzme li se rast
cijena nafte, proizvođačke su cijene porasle za 0,6 posto u odnosu
na lipanj te 2,2 posto u odnosu na srpanj prošle godine.
Kontinuirano slabljenje eura na stranim deviznim tržištima
pojačava pritisak na ECB da poveća kamatne stope. U srijedu je euro
na deviznim tržištima pao ispod 0,9 dolara i našao se ponovno vrlo
blizu njegove najniže razine od uvođenja u odnosu na američki dolar
- 0,8845 dolara za jedan euro, zabilježene sredinom svibnja ove
godine.
Zahvaljujući nadi da će ECB vjerojatno podići kamatne stope, čak za
0,5 postotnih bodova, sa trenutačnih 4,25 posto, već na svom idućem
sastanku zakazanom za 31. kolovoza, euro je uspio vratiti dio
izgubljene vrijednosti.
Rast kamatnih stopa, smatraju analitičari, poticajno će djelovati
na euro čineći ga atraktivnijom valutom, a i razlika u razinama
kamata u Sjedinjenim Državama i eurozoni bi se time smanjila. No,
trgovci su skeptični hoće li se takav rast vrijednosti moći
održati.
Tržišta se boje, mišljenja su analitičari, usporavanja
gospodarskog rasta u eurozoni i rastuće inflacije. Strahuje se,
napominju, od stagflacije - kombinacije inflacije i stagnacije
proizvodnje, budući da povećanje kamata uzima danak. Takvom
raspoloženju je pripomogao nedavno objavljen podatak uglednog
njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo), koji pokazuje
neočekivani pad ključnog indeksa poslovne klime u njemačkoj
industriji.
Nadalje, čelnik Njemačkog udruženja proizvođača i izvoznika
upozorava da njemačko gospodarstvo nije dovoljno jako da bi
podnijelo rast kamatnih stopa.
Međutim, njemačka vlada ne odustaje od svojih ranijih procjena
prema kojima bi nagodinu to najveće gospodarstvo Unije trebalo
rasti po stopi od 3,0 do 3,5 posto, a glavni ekonomist ECB-a govori
kako su gospodarske prognoze za eurozonu 'bolje nego što su bile u
posljednja dva desetljeća'.
(Hina) vm db
(Hina) vm db