ES-GORIVO-CIJENE-Politika ŠPANJ. 23. VIII. - ABC - UVODNIK O CIJENI NAFTE ŠPANJOLSKAABC23. VIII. 2000.Porezi i gorivo"Cijene benzina spadaju u podatke na koje je javnost vrlo osjetljiva. Vrlo su uočljive i tiču se svih, pobuđuju
kolektivnu svijest, a njihovo spominjanje podsjeća na krizu, povisuje sve ostale cijene, pa ljudi već predviđaju rast cijena koji nas u sjećanju vodi u krize iz 1973. i 1981.godine, a označile su dvije velike svjetske recesije. Cijena benzina čvrsto je povezana s cijenom nafte, s cijenom svemoćnog barela sirove nafte (koja je malo manje važna), i sa 'sedam sestara', velikih multinacionalnih naftnih kompanija, iako ni njih danas više nije sedam kao što je to bilo početkom stoljeća. Sve u svemu, gorivo i njegova cijena na kraju uvijek izazovu komešanje u javnosti i društvu.U posljednjih dvadeset godina cijena nafte jedva da je i bila neka vijest za potrošače, budući da se cijena barela sirove nafte kretala oko 20 dolara, s vrhuncem u 1996., (25 dolara, zbog oštre zime koja je uzrokovala porast potražnje) i najnižom cijenom od 10 dolara početkom 1999. godine. No, već godinu dana nafta je postala glavni protagonist, njezina je cijena skočila na više od 30 dolara
ŠPANJOLSKA
ABC
23. VIII. 2000.
Porezi i gorivo
"Cijene benzina spadaju u podatke na koje je javnost vrlo
osjetljiva. Vrlo su uočljive i tiču se svih, pobuđuju kolektivnu
svijest, a njihovo spominjanje podsjeća na krizu, povisuje sve
ostale cijene, pa ljudi već predviđaju rast cijena koji nas u
sjećanju vodi u krize iz 1973. i 1981.godine, a označile su dvije
velike svjetske recesije. Cijena benzina čvrsto je povezana s
cijenom nafte, s cijenom svemoćnog barela sirove nafte (koja je
malo manje važna), i sa 'sedam sestara', velikih multinacionalnih
naftnih kompanija, iako ni njih danas više nije sedam kao što je to
bilo početkom stoljeća. Sve u svemu, gorivo i njegova cijena na
kraju uvijek izazovu komešanje u javnosti i društvu.
U posljednjih dvadeset godina cijena nafte jedva da je i bila neka
vijest za potrošače, budući da se cijena barela sirove nafte
kretala oko 20 dolara, s vrhuncem u 1996., (25 dolara, zbog oštre
zime koja je uzrokovala porast potražnje) i najnižom cijenom od 10
dolara početkom 1999. godine. No, već godinu dana nafta je postala
glavni protagonist, njezina je cijena skočila na više od 30 dolara
po barelu, a neki smatraju da bi mogla doseći i 40 dolara. Zemlje
OPEC-a obnovile su strategiju obrane visokih cijena. Stabilnost
proizvodnje u tim državama izvoznicama i porast potrošnje u
gospodarskoj konjunkturi s velikim gospodarskim rastom u cijelome
svijetu potaknuli su i porast cijena sirove nafte. Hoće li države
OPEC-a moći održati tu strategiju i cijenu nafte iznad 30 dolara po
barelu? Kako bilo da bilo, moramo se pripremiti za tu mogućnost, pa
čak i za još višu cijenu.
Kad je riječ o benzinu, čija cijena pogađa mnoge privredne sektore,
ono što se dogodilo prilično je očito. U prvih osam mjeseci ove
godine cijena sirove nafte porasla je za 60 posto (s 20 na 32
dolara), a cijene benzina za oko 12,5 posto. (...)
U današnjoj Europi benzin je više oporezivi proizvod nego gorivo.
Sektor proizvodnje goriva (koji je malo veći od sektora za
proizvodnju benzina) ostvarit će ove godine prihod od tri bilijuna
peseta od kojih će dva otići izravno u državni proračun u vidu
posebnog poreza ili PDV-a. Dvije trećine toga prihoda su oporezive,
a porez se jednostavno i jeftino prikuplja, automatski, i tu je
teško izvršiti utaju, dok samo jedna trećina toga prihoda
predstavlja industrijsku i trgovinsku zaradu.
Unatoč svemu tome, 20 do 30 posto troškova koje podrazumijeva
rafiniranje i distribucija zahtijevaju temeljnu reviziju, jer su
podvrgnuti velikoj konkurenciji. Niska cijena sirove nafte
pogodovala je velikim porezima, za što ima argumenata, ali su
sadašnje okolnosti drukčije. Benzin je osjetljiv, lako zapaljiv
problem, izaziva društvene i političke sukobe. Zbog toga nam treba
mnogo objašnjavanja te velika transparentnost i učinkovitost",
piše u uvodniku lista.