SVIJET U 10 SATI

ZAGREB, 15. kolovoza (Hina) WASHINGTON/LOS ANGELES - U Staples Centru u Los Angelesu u ponedjeljak navečer po mjesnom vremenu svečano je otvorena izborna konvencija Demokratske stranke na kojoj će glasovima 4.339 delegata za predsjedničkog kandidata biti potvrđen Al Gore. Iako konvencija treba poslužiti kao polazna točka Goreova uspona do Bijele kuće, prva večer pripala je sadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu i njegovoj supruzi Hillary. Američki predsjednik je na otvaranju 43. izborne konvencije demokrata oštro odgovorio na nedavne kritike republikanaca. Gospodarski procvat SAD, kazao je, "rezultat je odabira, a ne slučajnosti". "Naš progres je znatno više od onog gospodarskog. Amerika je samouvjerenija, ima više nade i pravde, sigurnija je i slobodnija jer smo ponudili viziju i radili zajedno da je ostvarimo", kazao je Clinton dijeleći zasluge sa svojim potpredsjednikom Goreom. Oduševljeno pozdravljen od tridesetak tisuća nazočnih, među najvažnija postignuća svoje vlade ubrojio je 22 milijuna novih radnih mjesta i najnižu nezaposlenost u poslijeratnoj povijesti SAD. Kazao je da mu je odabir Ala Gorea bio bez sumnje najbolji politički potez i naglasio da će Gore kao predsjednik "nastaviti voditi Ameriku putem blagostanja i napretka". MOSKVA - Posada ruske nuklearne podmornice, koja se u nedjelju prisilno spustila na dno Barentsova mora, "za sada je živa", izjavio je u utorak zapovjednik ruske mornarice, admiral Vladimir Kurojedov, a prenosi Itar-Tass. "Situacija u području havarije teška je. More je uzburkano, a spasioci ne uspijevaju usidriti svoje brodove", rekao je admiral Kurojedov dodajući da točan uzrok nesreće zasad nije utvrđen. Ruska mornarica do sada je tvrdila da je uzrok havarije sudar s drugom podmornicom, možda stranom, tijekom vježbi u nedjelju ujutro. Kursk je na dubinu od oko stotinjak metara potonuo nakon što je isključio nuklearni reaktor. Zamjenik ruskog premijera Ilija Klebanov, zadužen za vojno-industrijska pitanja, izjavio je da ruska mornarica predviđa evakuaciju posade podmornice, ali i da je ta akcija zasada nemoguća zbog oluje. Prema izvorima iz stožera ruske mornarice, s posadom još nije uspostavljen radijski kontakt. Uspostavljen je samo "akustični kontakt" Morzeovom abecedom preko trupa podmornice. HANOJ - Palestinski čelnik Jaser Arafat sastao se u utorak u Hanoju s vijetnamskim predsjednikom Trancom Ducom Luongom. Arafat je u kratki radni posjet Vijetnamu doputovao kako bi dobio potporu vijetnamskog komunističkog režima za proglašenje neovisne palestinske države 13. rujna. "Sada prolazimo kroz vrlo teško razdoblje", rekao je Arafat vijetnamskom predsjedniku. "Prošli smo pregovore u Campd Davidu koji su bili vrlo teški", dodao je. Nakon neuspješnog završetka pregovora u Camp Davidu 25. srpnja, Arafat je posjetio dvadesetak zemalja, no nije dobio čvrstu potporu za jednostrano proglašenje neovisnosti. SEOUL - Južnokorejski predsjednik Kim Dae-jung predložio je u utorak održavanje sastanka ministara obrane Sjeverne i Južne Koreje kako bi pronašli način da se vojne tenzije između dviju zemalja smanje. Govoreći na proslavi 55-godišnjice oslobođenja Koreje od japanske kolonijalne vladavine, predsjednik Kim je ujedno predložio osnivanje komisije za vojna, gospodarska, socijalna i kulturna pitanja sa Sjevernom Korejom. Istaknuo je pritom da će Južna Koreja iznijeti svoje prijedloge, uključujući tu i prijedlog o izravnoj vojnoj vezi dviju zemalja, u sljedećom krugu razgovora na ministarskoj razini najavljenim za 29. i 31. kolovoz u Pyongyangu. TOKIO - Japanski car Akihito i premijer Yoshiro Mori izrazili su u utorak, povodom 55. obljetnice japanske kapitulacije, "žaljenje" zbog žrtava Drugog svjetskog rata. Japanski car i premijer bili su nazočni zajedno s gotovo 7.000 uzvanika na svečanosti prisjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata u Tokiju. Rat je "prouzročio velike patnje i bol u brojnim zemljama, osobito kod naših azijskih susjeda", rekao je Mori. "Iskreno izražavam svoje duboko žaljenje i bol", dodao je. PRIŠTINA - Jučerašnje preuzimanje kontrole nad ljevaonicom olova u Zvečanu nadomak Kosovske Mitrovice, što su međunarodne snage na Kosovu poduzele s objašnjenjem o visokoj zagađenosti okoliša i štetama po zdravlje stanovništva a kako bi se izvršila značajna renoviranja, u utorak je središnja tema svih prištinskih dnevnika na albanskome, koji u izvješćima i komentarima na prvim stranicama ističu kako se najveći kosovski gigant "Trepča" ponovno vraća Kosovu. U povodu zaustavljenja procesa proizvodnje u ljevaonici olova u Zvečanu najtiražniji prištinski dnevnik na albanskome "Koha Ditore" objavljuje na prvoj strani izvješće pod naslovom: "Trepča se vraća Kosovu", dok dnevnik "Zeri" uz istu konstataciju ističe kako je Kosovu potrebna "Trepča" koja će biti u stanju suočiti se s tržišnom privredom. "Rilindja" navodi kako se povratkom "Trepče" narodu Kosova otvaraju perspektive za budućnost, a list "Dita" da su nakon jučerašnje akcije Zvečane ponovo kosovski teritorij. (Hina) br br