IVANIŠEVIĆ: USTAVNIM PROMJENAMA ONEMOGUĆITI KONCENTRACIJU MOĆI

ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Onemogućiti koncentraciju moći u bilo kojem tijelu državne vlasti, omogućiti vladavinu prava, te afirmirati lokalnu i regionalnu samoupravu. To su tri osnovna cilja koja se žele postići promjenama Ustava, kazao je danas ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević. #L# Obrazlažući prijedlog promjena Ustava, ministar je u Zastupničkom domu Sabora kazao kako je Ustav iz 1990. pokazao slabosti, pa je, među ostalim, omogućio koncentraciju moći u rukama Predsjednika Republike. Stoga se umjesto dosadašnjeg polupredsjedničkog predlaže uvođenje parlamentarnog sustava vlasti, s neposredno izabranim šefom države, kakav postoji u većini zemalja tranzicije, kazao je. Pritom bi Predsjednik Republike zadržao ovlasti poglavara države i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, kao i određene ovlasti nad službama sigurnosti. Bio bi također odgovoran za rješavanje kriznih situacija između Sabora i Vlade. Te njegove ovlasti bile bi ograničene kod značajnih odluka institucijom supotpisa predsjednika Vlade, istaknuo je ministar. Vlada bi isključivo odgovarala Saboru, a njezine bi dužnosti i odgovornosti bile proširene i jasnije formulirane. Ona bi preuzela odgovornost za unutarnju i vanjsku politiku, javne službe i razvoj gospodarstva. Međutim, širenje odgovornosti Vlade bilo bi popraćeno i širenjem parlamentarnog nadzora nad Vladom, kazao je. Vlada bi u određenim slučajevima mogla tražiti od Predsjednika Republike raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora. Ustavnim promjenama, kaže Ivanišević, trebalo bi ojačati funkcije Sabora, posebice u području obrane i službi sigurnosti, i to preko posebnih saborskih povjerenika koji bi mogli kontrolirati rad tih službi. Sabor bi sudjelovao i u procesu donošenju odluka izvršne vlasti, pa bi se Predsjednik Republike o važnim odlukama konzultirao s predsjednikom Sabora. Sabor bi ostao dvodomni parlament, odnsono zadržao bi se Županijski dom, ali bi se njegova uloga redefinirala, pa bi predstavljao posebne regionalne interese. Ovakvo pozicioniranje triju najviših tijela državne vlasti osiguralo bi ravnotežu u njihovim odnosima i onemogućilo koncentraciju moći samo na jednom mjestu, kazao je Ivanišević. Ustavom bi, također, trebalo uvesti promjene u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, s krajnjim ciljem decentralizacije vlasti i omogućavanje sudjelovanja građana u upravljanju javnim poslovima. Trebalo bi provesti i korekcije u sudbenoj vlasti. Pritom bi trebalo bolje regulirati Državno sudbeno vijeće, jer je ta institucija bila izvorom značajnih deformacija u pravosudnom sustavu, kazao je Ivanišević. S obzirom da je Ustavni sud pretrpan poslom, potrebno je preciznije regulirati i slučajeve kada se može podići ustavna tužba. Promjene treba provesti i u reguliranju položaja državnih službenika, pri čemu bi trebalo više pozornosti polagati na njihovu stručnost i profesionalnu etiku, te zabraniti svako ispitivanje političke podobnosti i diskriminaciju. U svom izlaganju ministar Ivanišević istaknuo je i to kako postupak promjene Ustava ima tri faze. Prva je ova inicijativa za promjene, potom slijedi rasprava i utvrđivanje nacrta, a na kraju usvajanje prijedloga. (Hina) nb im