SI-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi-Politika SLO 11.VII.-DELO-EU I ZAPADNI BALKAN SLOVENIJADELO11. VII. 2000.Nemoć europske strategije"Udar Slobodana Miloševića koji bi predsjedniku SRJ trebao omogućiti da još daljnjih osam godina
ostane na vlasti, nije tek beznadni pokušaj srpskoga vođe koji je izgubio veliki dio potpore građana da učvrsti svoju vladavinu, kako je u raspravi o zapadnom Balkanu naglasio Javier Solana, nego i nov dokaz da bruxelleska hladno-vruća strategija sankcija protiv vlade u Beogradu i pomoći demokratskim snaga u Srbiji, ne donosi očekivane učinke.Upravo suprotno, po dijagnozi Huberta Vedrinea, Miloševićev se režim još drži, iako je izoliran i čak raskliman. Možebitni uspjeh predsjednika SRJ na izborima koji će biti u jesen ili u proljeće, za koje će se autor ustavnih promjena, kako tvrdi Solana, svakako potruditi da ne budu ni slobodni ni pravedni, pretvorio bi u prah sva dosadašnja nastojanja Unije da sankcijama i pritiscima postigne povlačenje Slobodana Miloševića, što bi omogućilo priljev gospodarske pomoći Srbiji. Za nju je od 2002. godine na dalje već predviđeno 2,3 milijarde eura ili gotovo polovica svote od 5,5 milijarda koje je Europsko povjerenstvo namijenilo zapadnom
SLOVENIJA
DELO
11. VII. 2000.
Nemoć europske strategije
"Udar Slobodana Miloševića koji bi predsjedniku SRJ trebao
omogućiti da još daljnjih osam godina ostane na vlasti, nije tek
beznadni pokušaj srpskoga vođe koji je izgubio veliki dio potpore
građana da učvrsti svoju vladavinu, kako je u raspravi o zapadnom
Balkanu naglasio Javier Solana, nego i nov dokaz da bruxelleska
hladno-vruća strategija sankcija protiv vlade u Beogradu i pomoći
demokratskim snaga u Srbiji, ne donosi očekivane učinke.
Upravo suprotno, po dijagnozi Huberta Vedrinea, Miloševićev se
režim još drži, iako je izoliran i čak raskliman. Možebitni uspjeh
predsjednika SRJ na izborima koji će biti u jesen ili u proljeće, za
koje će se autor ustavnih promjena, kako tvrdi Solana, svakako
potruditi da ne budu ni slobodni ni pravedni, pretvorio bi u prah
sva dosadašnja nastojanja Unije da sankcijama i pritiscima
postigne povlačenje Slobodana Miloševića, što bi omogućilo priljev
gospodarske pomoći Srbiji. Za nju je od 2002. godine na dalje već
predviđeno 2,3 milijarde eura ili gotovo polovica svote od 5,5
milijarda koje je Europsko povjerenstvo namijenilo zapadnom
Balkanu.
Još više, osim u Hrvatskoj, prilike se i drugdje na tom nemirnom
području nisu baš poboljšale, pa je stoga očito da Unija mora
promijeniti strategiju regionalnog pristupa po kojoj je trgovačke
koncesije i financijsku pomoć odmjeravala s obzirom na stupanj
političkih i ekonomskih reforma. Nova politika Unije prema
zapadnom Balkanu kojoj su temelji postavljeni na nedavnom
zasjedanju Vijeća Europe u Feiri, trebala bi se temeljiti na
'perspektivi pristupa' u zajednicu a bit će zapisana u
stabilizacijsko-pridužbene sporazume o kakvom Bruxelles upravo
pregovara s Makedonijom, u jesen će ju slijediti Hrvatska a zatim
još Albanija i BiH.
Perspektiva je svjetla, jer državama koje su do sada bile odgurnute
od integracijskog procesa, omogućava viziju postupnog
približavanja Uniji, ali ne znači jamstvo za dugoročnu
stabilizaciju toga područja, jer SRJ do daljnjega ostaje izvan tog
procesa. Osim svega, petnaestorica su 'perspektivom ulaska'
vjerojatno ispalili zadnju signalnu raketu koja bi trebala
probuditi srpsku oporbu i demokratsku javnost općenito" - piše Božo
Mašanović u rubrici 'Tema dana'.