ZAGREB, 5. srpnja (HIna)RIM - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u srijedu, drugog dana posjeta Italiji, s predsjednikom Senata Nicolom Manccinom. Tijekom poslijepodneva će razgovarati s predsjednikom Zastupničkom doma
Lucianom Violanteom, te s premijerom Giulianom Amatom. U razgovoru s Mancccinom dotaknuta su, osim bilateralnih, pitanja organizacije djelovanja parlamenata. Manccino se zanimao za ustavne promjene u Hrvatskoj i novu ulogu hrvatskog predsjednika u tom sustavu, a i predsjednik Mesić je želio doznati o novim promjenama i najavama promjena u talijanskom izbornom sustavu. Manccino je posebno naglasio veliko prijateljstvo s Hrvatskom i posebno je dobro ocijenio nove promjene hrvatske vlasti prema talijanskoj manjini, za koju je Mesić rekao da će imati zajamčena sva prava po europskim standardima.KOPENHAGEN - Hrvatska je pripremila planove kako bi, prvenstveno medijski, pomogla snage koje bi mogle izvesti demokratske promjene u SRJ, rekao je u srijedu u Kopenhagenu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula od utorka boravi kao član hrvatskog izaslanstva koje predvodi premijer Ivica Račan u dvodnevnom službenom posjetu Danskoj. On je kazao da će Hrvatska poticati i demokratizaciju Crne Gore čemu je doprinos dala i nizom nedavnih
ZAGREB, 5. srpnja (HIna)
RIM - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u srijedu,
drugog dana posjeta Italiji, s predsjednikom Senata Nicolom
Manccinom. Tijekom poslijepodneva će razgovarati s predsjednikom
Zastupničkom doma Lucianom Violanteom, te s premijerom Giulianom
Amatom. U razgovoru s Mancccinom dotaknuta su, osim bilateralnih,
pitanja organizacije djelovanja parlamenata. Manccino se zanimao
za ustavne promjene u Hrvatskoj i novu ulogu hrvatskog predsjednika
u tom sustavu, a i predsjednik Mesić je želio doznati o novim
promjenama i najavama promjena u talijanskom izbornom sustavu.
Manccino je posebno naglasio veliko prijateljstvo s Hrvatskom i
posebno je dobro ocijenio nove promjene hrvatske vlasti prema
talijanskoj manjini, za koju je Mesić rekao da će imati zajamčena
sva prava po europskim standardima.
KOPENHAGEN - Hrvatska je pripremila planove kako bi, prvenstveno
medijski, pomogla snage koje bi mogle izvesti demokratske promjene
u SRJ, rekao je u srijedu u Kopenhagenu hrvatski ministar vanjskih
poslova Tonino Picula. Picula od utorka boravi kao član hrvatskog
izaslanstva koje predvodi premijer Ivica Račan u dvodnevnom
službenom posjetu Danskoj. On je kazao da će Hrvatska poticati i
demokratizaciju Crne Gore čemu je doprinos dala i nizom nedavnih
susreta s crnogorskim dužnosnicima.
BEOGRAD - Vojska Jugoslavije priprema se za obranu vlasti
predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i za još jedan pokušaj puča u
Crnoj Gori, izjavio je potpredsjednik crnogorske vlade Dragiša
Burzan u povodu jučerašnjeg priopćenja generalštaba VJ, kojem se
oštro kritiziraju crnogorska vlast i predsjednik Milo Đukanović.
U izjavi agenciji Beta Burzan je rekao da je priopćenje "priprema za
vruću jesen". On je osudio ponašanje vojnog vrha i "zveckanje
oružjem", te naglasio da će se Crna Gora braniti "u slučaju još
jednog pokušaja instaliranja volje Slobodana Miloševića" u toj
republici.
BEOGRAD - Vijeće građana i Vijeće republika jugoslavenske
skupštine u četvrtak će, na izvanrednim sjednicama, razmatrati
prijedlog za promjenu Ustava SRJ, priopćeno je iz skupštine.
Promjene su predložili zastupnici iz vladajućih stranaka u Srbiji-
Socijalističke partije, Jugoslavenske ljevice i Srpske radikalne
stranke, i iz oporbenih stranaka Crne Gore- Socijalističke narodne
partije i Srpske narodne stranke. Nije priopćeno koje su odredbe
Ustava predložene za promjenu. U javnosti nije bilo nikakvih
službenih najava da vladajuće stranke pripremaju ustavne promjene.
Može se pretpostaviti da se ustavne promjene odnose ne samo na
status Crne Gore, već i na mandat predsjednika SRJ kojemu mandat
ističe sljedeće godine.
PRIŠTINA - Austrijski predsjednik Thomas Klestil boravi danas u
jednodnevnom posjetu Kosovu. U susretu s novinarima u Prištini
Klestil je kazao kako je svrha njegovog posjeta upoznavanje sa
sigurnosnim stanjem na Kosovu. On je ocijenio kako je na Kosovu
postignut vidan napredak, ali da treba ulagati daljnje napore kako
bi se poboljšalo sigurnosno stanje. Također je rekao da su građani
Austrije u prikupili 18 milijuna DEM koje su darovali narodu
Kosova. On je na kraju današnjeg posjeta Kosovu obišao austrijski
vojni kontigent u sklopu KFOR-a "Casablanca" kod Suve Reke na jugu
Kosova. Austrija u sklopu KFOR-a na Kosovu ima 482 vojnika.
DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju trebao bi do
kraja ove godine podići nove optužnice za srpske pokolje nad
Bošnjacima u Srebrenice 1995. godine, doznaje se u sjedištu Suda u
Den Haagu. Dugo najavljivano proširenje optužnice protiv
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića ne bi se trebalo
dogoditi prije početka 2001. godine, rekao je zamjenik glavne
tužiteljice Haaškog suda Graham Blewitt. "Istrage o Srebrenici još
nisu dovršene. Kada budu dovršene pojavit će se nove optužnice",
izjavio je Blewitt, potvrdivši da bi se to moglo dogoditi do kraja
ove godine.
AMSTERDAM - U tri masovne grobnice u Prijedoru i okolici otkopano je
ove godine više od 165 tijela žrtava etničkog čišćenja u Bosni i
Hercegovini, priopćio je u srijedu Međunarodni kazneni sud za bivšu
Jugoslaviju (ICTY). "Ljudski ostaci iz te tri grobnice su žrtve
etničkog čišćenja koje se dogodilo u sjeverozapadnoj BiH tijekom
1992. godine", stoji u izjavi glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del
Ponte. Najnovija otkrića povećala su ukupan broj pronađenih tijela
tijekom četiri godine ekshumacija u Bosni i Hercegovini na oko
2.077.
BEČ - Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel istaknuo je u srijedu
da njegov plan o "korištenju svih prikladnih sredstava" kako bi se
skinule političke sankcije ostalih zemalja EU-a njegovoj zemlji ne
predstavlja prijetnju blokadom reforme Europske unije. No čelnik
krajnje desnice Joerg Haider, čija je stranka u koaliciji sa
Schuesselom, ponovo je proturječio kancelaru izjavivši da se
Austrija ne treba bojati upotrijebiti pravo veta u odlučivanju
unutar EU. Vlade 14 članica EU, koje na Haiderovu Slobodarsku
stranku gledaju kao na rasističku i ksenofobičnu, zabrinute su
mogućnošću da referendum još više okrene austrijsko javno mnijenje
protiv Europske unije.
BRUXELLES - Austrija može održati referendum protiv diplomatskih
sankcija EU ako to želi, ali ga neće moći iskoristiti kao opravdanje
za svoj eventualni veto na odluke EU, priopćila je u srijedu
Europska komisija. Glasnogovornik Europske komisije Peter
Guilford rekao je da članovi Komisije ne vide kako bi predloženi
referendum mogao rješiti sukob EU i Austrije oko sudjelovanja
krajnje desnice u austrijskoj vladi. Austrija je priopćila da će
krajem listopada ili studenoga rganizirati referendum o
diplomatskim sankcijama ostalih 14 zemalja EU. Predloženi datumi
održavanje referenduma povezani su s održavanjem dva summita EU
krajem godine u Francuskoj.
WASHINGTON - Američko - EU spor o trgovini bananama i govedini od
petka ulazi u novu fazu jer će tog dana u Washingtonu biti objavljen
novi popis europskih proizvoda na koje će se plaćati 100-postotne
uvozne pristojbe. Američka trgovinska predstavnica Charlene
Barshefsky kazala je u srijedu da SAD ovim sankcijama žele EU
prisiliti na promjenu ponašanja i otvaranje tržišta, na što
obvezuje i članstvo u WTO-u. Carinom i drugim uvoznim pristojbama
bit će opterećeni malobrojni proizvodi i to oni koji ne čine
značajniju stavku u trgovini na obje strane Atlantika. Govori se,
uz ostalo, o guščjoj pašteti, tartufima, škarama za kosu,
mineralnoj vodi i motociklima s motorom ispod 500 ccm.
MOSKVA - Više od 50 osoba uhićeno je u Čečeniji u okviru istrage o
seriji samoubilačkih napada u kojima su ubijene najmanje 33 osobe,
kazao je u srijedu vojni zapovjednik Čečenije ruski general Ivan
Babičev, a prenosi ruska agencija Interfax. "Taj broj uključuje i
osam osoba osumnjičenih za atentat u Argunu" dosad najkrvaviji,
kazao je ruski dužnosnik. Priznajući da su samoubilački napadi u
nedjelju i ponedjeljak otežali stanje u Čečeniji, general je
ustvrdio da je ono pod nadzorom ruskih snaga.
DUŠANBE - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da
bi američki planovi za izgradnju proturaketnog sustava obrane
mogli narušiti globalnu ravnotežu snaga. Putin je rekao na summitu
Šangajske skupine u Tadžikistanu da bi bilo kakav potez s ciljem
realizacije takvih planova bio u suprotnosti sa stajalištima svih
zemalja na sastanku - Kine, Rusije, Tadžikistana, Kirgistana i
Kazahstana, izjavio je glasnogovornik Kremlja Aleksej Gromov.
Kina i Rusija smatraju da bi se razmještanjem tih sustava prekršio
Sporazum o protubalističkim raketama (ABM) iz 1972.
DUŠANBE - Summit Šangajske skupine, koja okuplja Kinu, Rusiju,
Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, otvoren je u srijedu ujutro u
Dušanbeu i na njemu će se razmatrati pitanja sigurnosti,
gospodarska suradnja i porast islamskog ekstremizma u regiji.
Očekuje se da će jednodnevni summit rezultirati sporazumom o
granicama između Kine, Tadžikistana i Kirgistana, kao i izjavama o
zajedničkom pristupu borbi protiv trgovine drogom, separatizma i
terorizma.
WASHINGTON - Izraelsko-palestinski sastanak na vrhu pod
pokroviteljstvom SAD-a održat će se idući tjedan, točnije 11.
srpnja u Camp Davidu u Marylandu, objavila je u srijedu
televizijska mreža CNN pozivajući se na neimenovanog američkog
dužnosnika. Govoreći sat vremena prije nego će američki
predsjednik Bill Clinton najaviti održavanje summita, neimenovani
američki dužnosnik je rekao: "Obje su strane pristale doći 11.
srpnja u blizinu Washingtona na summit". Službena potvrda o
održavanju sunmmita nije se mogla dobiti ni od palestinskog čelnika
Jasera Arafata ni od izraelskog premijera Ehuda Baraka.
LONDON - Izraelski premijer Ehud Barak zatražio je u srijedu
britansku potporu, dok izraelsko-palestinski mirovni pregovori
sljedećih tjedana ulaze u svoju odlučnu fazu. Barak, koji se nalazi
na kratkoj turneji po Velikoj Britaniji i Francuskoj, rekao je da je
od britanskog premijera Tonyja Blaira zatražio da uvjeri
palestinskog predsjednika Jasera Arafata da ne ostvari svoje
prijetnje i ne proglasi palestinsku državu jednostrano. "Naravno,
nadam se da će sve biti odlučeno pregovorima", rekao je Barak nakon
razgovora s Blairom. "Jasno sam rekao ... da ako jedna strana
poduzme jednostrane mjere, mi ćemo morati odgovoriti našim
jednostranim mjerama", rekao je Barak.
ABIDJAN - Vladajuća vojna hunta Obale Bjelokosti održala je u
srijedu razgovore s predstavnicima vojnika koji su zauzeli ulice
glavnog grada Abidjana zahtijevajući dodatne novčane bonuse zbog
svoje uloge u nedavnom državnom udaru, rekao je savjetnik čelnika
vojske Roberta Gueija. On je za Reuters izjavio da se oko 30
predstavnika vojnika, koji već drugi dan prosvjeduju na ulicama
Abidjana stvarajući nerede i pucajući u zrak, na tajnom mjestu
sastalo s Gueijem i ostalim članovima hunte, odnosno Nacionalnog
javnog odbora za spas (CNSP).
HARARE - Oporbeni zimbabveanski čelnik Morgan Tsvangirai rekao je u
srijedu da bi predsjednik Robert Mugabe trebao biti opozvan zbog
predizbornog nasilja, za koje su strani promatrači okrivili
Mugabeovu vladajuću stranku ZANU- PF. "Predsjednik je odgovoran za
poticanje nasilja, i stoga postoje razlozi za opoziv", rekao je
Tsvangirai, čelnik Pokreta za demokratske promjene (MDC). "Bilo je
to neustavno i bilo je to kršenje vladavine zakona", rekao je
Tsvangirai.
RIM - Veliki šumski požari bjesne u srijedu u središnjoj i južnoj
Italiji, te na otocima Siciliji i Sardiniji, a val nepodnošljive
vrućine ozbiljno je ugrozio talijanske usjeve. Vatrogasci se bore s
osam šumskih požara, koji su buknuli zbog velikih vrućina
posljednjih tjedana u južnoj Kampanji i Pugliji, u blizine Ostije,
te na jugu Sicilije i Sardinije, rekla je glasnogovornica civilne
zaštite. Deseci ljudi su hospitalizirani zbog teškoća u disanju,
nakon što je veliki požar zahvatio borovu šumu Castelfusano
nedaleko Ostije.
(Hina) br br
(Hina) br br