PODOBNIK PREDSJEDNIK IZBORNOG STOŽERA BAJUKOVIH KONZERVATIVACA

LJUBLJANA, 4. srpnja (Hina) - Udružena SLS+SKD Pučka stranka imenovala je danas za predsjednika izbornog stožera Janeza Podobnika, predsjednika sadašnjeg saziva slovenskog parlamenta i tako je najjača stranka u novoj koalicijskoj vladi koju vodi Andrej Bajuk otpočela s pripremama za parlamentarne izbore.#L# Kako je nakon sjednice izvršnog odbora najjače stranke desnog centra izjavio Podobnik, idućih će dana biti definirana i izborna strategija stranke. Udruženi konzervativci - nastali prije dva mjeseca spajanjem Pučke stranke i Kršćanskih demokrata - pozvali su premijera Andreja Bajuka da uspješnim vođenjem koalicijske vlade baziranim na njihovu programu omogući bolju profilaciju nove stranke u javnosti i posljedični uspjeh na izborima koji se trebaju održati ove jeseni. Istodobno, stranka je na sjednici užeg vodstva prihvatila i posebnu izjavu kojom je pozvala predsjednika države Milana Kučana da se u predizbornom razdoblju postavi kao "predsjednik svih državljana" i zadrži stranačku neutralnost. Konzervativci ocjenjuju da je Kučanov nastup na godišnjem okupljanju umirovljenika imao elemente političke agitacije u korist stranaka lijevog centra. Tom dijelu pripada i Desus, stranka demokratskih umirovljenika Slovenije, koja je sudjelovala u prijašnjoj Drnovšekovoj vladi, a koja je pozvala predsjednika države da se u vrijeme izbora snažnije politički angažira ili osnuje svoju stranku kako bi se spriječila eventualna pobjeda stranaka desnice. Promatrači ocjenjuju da je za procjenu izgleda stranaka na jesenskim izborima još prerano jer još nije poznato po kojem će izbornom sustavu biti biran 90-članski Državni zbor. Sadašnji proporcionalni sustav osporio je ustavni sud, ali je predsjednik Milan Kučan upozorio stranke da će za listopad ili studeni raspisati izbore ako parlament u međuvremenu po zakonitom postupku ne promijeni sadašnji izborni zakon. To je moguće učiniti dogovorom parlamentarnih stranaka koje u parlamentu trebaju dvotrećinsku većinu za korekcije izbornog zakona ili takozvanim zakonodavnom referendumom za koji ostaje malo vremena. Na zakonodavnom referendumu po nekim bi prijedlozima bila ponuđena dva tipa izbornog zakona, većinski dvokružni i proporcionalni s korekcijama, a onaj koji bi dobio potrebnu većinu glasova odmah bi nakon potpisivanja od strane predsjednika države postao efektivnim i stupio na snagu. Glavni je problem za takav scenarij razrješenja krize izbornog zakona u tome što bi se referendum održao u vrijeme godišnjih odmora. Tako predlagači ne bi imali dovoljno vremena za predstavljanje mogućnosti biračima, a osim toga referendum bi vrijedio samo ako se na nj odazove najmanje 50 posto od ukupnog broja birača. (Hina) fl sb