FR-YU-US-prosvjedi-Vlada-Sveučilište-Masovni prosvjedi-Političke stranke FR LE MONDE 15.6.MILOŠEVIĆ I OTPOR FRANCUSKALE MONDE15. VI. 2000.Odvažni dječaci koji izazivaju Miloševića"(...) bijela stisnuta šaka na okruglom crnom polju. To
je simbol 'Otpora', studentskog pokreta koji već nekoliko mjeseci potresa srpsku političku pozornicu; zadaje glavobolju predsjedniku Slobodanu Miloševiću, zadirkujući njegov nepopularni režim; destabilizira oporbu koja je izgubila ugled i paralizirana je nutarnjim podjelama.Drago, s naušnicom u uhu i obojenom kosom, uvjeren je: 'Vlast je kao ovaj toranj: dobar udarac i sruši se.' Stotinjak metara dalje, čelično-stakleno pročelje sjedišta Socijalističke stranke predsjednika Miloševića, nagrđeno je čudnim tamnim mrljama, ožiljcima od NATO-ovih bomba iz 1999. Zgrada, odveć oštećena, danas je prazna. 'Otpor će zadati smrtni udarac', junači se Drago. Nismo baš sigurni. (...)U početku je bila riječ tek o borbi protiv zakona prihvaćenog u svibnju 1998., kojim se sveučilišta, tradicionalna središta srpskog otpora, stavljaju pod nadzor. 'Početkom nove školske godine, u listopadu, većina dekana, profesora na pravnom,
FRANCUSKA
LE MONDE
15. VI. 2000.
Odvažni dječaci koji izazivaju Miloševića
"(...) bijela stisnuta šaka na okruglom crnom polju. To je simbol
'Otpora', studentskog pokreta koji već nekoliko mjeseci potresa
srpsku političku pozornicu; zadaje glavobolju predsjedniku
Slobodanu Miloševiću, zadirkujući njegov nepopularni režim;
destabilizira oporbu koja je izgubila ugled i paralizirana je
nutarnjim podjelama.
Drago, s naušnicom u uhu i obojenom kosom, uvjeren je: 'Vlast je kao
ovaj toranj: dobar udarac i sruši se.' Stotinjak metara dalje,
čelično-stakleno pročelje sjedišta Socijalističke stranke
predsjednika Miloševića, nagrđeno je čudnim tamnim mrljama,
ožiljcima od NATO-ovih bomba iz 1999. Zgrada, odveć oštećena, danas
je prazna. 'Otpor će zadati smrtni udarac', junači se Drago. Nismo
baš sigurni. (...)
U početku je bila riječ tek o borbi protiv zakona prihvaćenog u
svibnju 1998., kojim se sveučilišta, tradicionalna središta
srpskog otpora, stavljaju pod nadzor. 'Početkom nove školske
godine, u listopadu, većina dekana, profesora na pravnom,
filološkom i na fakultetu za primijenjenu fiziku, doslovno su
izbačeni na ulicu, a na njihovo su mjesto postavljeni pristaše
vlasti. Ulaze na fakultete nadzirali su zaštitari. Trebalo je
reagirati. Bilo je to spontano. 'Otpor' se rodio na brzu ruku, na
terasi jedne kavane', podsjeća Slobodan Homen, 27-godišnji mladi
odvjetnik, jedan od utemeljitelja pokreta. (...)
Pokret sada nadilazi granice sveučilišta i srednjih škola. No hoće
li on moći katalizirati sve veće narodno nezadovoljstvo i okupiti
nejedinstvenu oporbu, a da ne skrene od prvotnog pravca? Vlast ne
želi čekati da bi se u to uvjerila. Ona je krenula u napad na 'Otpor'
uobičajenim načinima: nasilje, zastrašivanje, kleveta. Savezni
ministar za telekomunikacije Ivan Marković, također glavni tajnik
Jugoslavenske ujedinjene ljevice (JUL) Mire Marković, supruge
Slobodana Miloševića, rekao je za pobornike 'Otpora' da su
'nacisti, fašisti, teroristi i izrodi'. (...)
U stvari, vlast ne preza ni pred kakvim sredstvima kako bi ušutkala
tu organizaciju koju teško može nadmudriti. Tako se uskoro
skupštini treba predati zakon o borbi protiv terorizma. On
djelomice preuzima odredbe o izvanrednom stanju koje je bilo na
snazi u doba NATO-ova bombardiranja. Taj tekst koji izaziva
nezadovoljstvo udruga za zaštitu ljudskih prava, još će više
ograničiti političku i slobodu mišljenja. (...)
'Oporba je sterilna. Milo nas gleda, ali mi joj ne vjerujemo,
odgovara Drago. Njezine čelnike zanima samo novac i vlast. Oni nisu
shvatili da se Milošević može ukloniti samo ako smo jedinstveni, a
oni se stalno svađaju međusobno kako bi utvrdili tko je najljepši,
najpametniji... To traje već deset godina, a Milošević mirno spava.
Dosta je toga!'
Prema mišljenju buntovnog oporbenog gradonačelnika Čačka Velimira
Ilića, 'Otpor' crpi snagu iz svojih pobornika koji 'nisu članovi
niti jedne gnusne stranke (...) Njihova je savjest mirna, oni
nemaju nadgradnju, ni novine, oni su savršeno slobodni i
jedinstveni i žele promjene'. Njihove zamisli krče sebi put, ali se
sukobljavaju s ojačanim represivnim aparatom. Sučeljavanje je
pogibeljno", izvješćuje Christophe Chatelot.