US IHT 15.6. KOREANSKI PREGOVORI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 15. VI. 2000. Kada Koreanci pregovaraju, supersile postaju nervozne "Koreja već dugo privlači pozornost supersila. Povijesni posjet južnokorejskoga predsjednika Kim Dae Junga Sjevernoj Koreji ovoga tjedna otvorio je mogućnost ponovnoga sjedinjenja, što se ipak vjerojatno neće dogoditi tako skoro. Zbog toga Kina, Rusija, Japan i SAD nastoje zaštititi svoje interese na ovom poluotoku. Svi oni imaju zajedničku brigu. Niti jedna od njih ne želi Koreju, a niti ujedinjenu Koreju, s nuklearnim oružjem. (...) Osim te zajedničke brige, interesi supersila se sukobljavaju. Kina, koja će imati dugu granicu s ponovno sjedinjenom Korejom, odlučna je da postane glavni posrednik u događanjima na poluotoku. Iznad svega, željet će pokornu Koreju koja ne ugošćuje američke snage. Nada se da će pošto iziđu iz Koreje, američke snage napustiti i Japan. Na taj način Kina sebi želi omogućiti slobodu djelovanja u istočnoj Aziji. Ipak, neće biti sretna što je Vladimir Putin vratio Rusiju u korejsku igru, najavljujući da će uskoro posjetiti Pjongjang. Putinova je politička igra u Koreji podsjetnik da je Rusija jedina euroazijska sila. Putin želi nagovoriti Sjevernu Koreju da više ne rabi rakete nalik na onu koju je ispalila na Japan u kolovozu 1998. Namjerava onemogućiti američka nastojanja da se izgradi ograničeni obrambeni sustav protiv takva oružja, pokazujući da prijetnja sjevernokorejskih raketa ne opravdava tu potrebu. Kao i Rusija, i Japan se odupire kineskim nastojanjima da ga istisnu iz korejske igre. Na Koreju se u Tokiju već dugo gleda kao na mač uperen u srce Japana.(...) Jedan od ključnih japanskih interesa na Korejskom poluotoku nakon sjedinjenja bit će da spriječi povratak Koreje u njezin prijašnji povijesni položaj vazala Kine. Ponovno ujedinjena Koreja suočit će se s klasičnom dvojbom poluotočne države rastrgane između kontinentalne i pomorske orijentacije. Kako bi se suprotstavio kineskim kontinentalnim utjecajima, Japan će pokušati potaknuti pomorski aspekt Koreje. SAD u Južnoj Koreji ima 37.500 vojnika. Tokio će od Washingtona zahtjevati da dio tih vojnika zadrži na poluotoku i nakon sjedinjenja, kako Japan ne bi postao jedinom zemljom u ovom području u kojoj svoje baze imaju američki vojnici. Japan već ima problema u Okinavi, gdje se američke snage stacionirane u Japanu nalaze u velikom broju. Tek treba vidjeti može li ili treba SAD zadržati svoje snage u ponovno sjedinjenoj Koreji. Sve će ovisiti o uvjetima pod kojima će se dvije Koreje spojiti u jednu. Postoje cijene i rizici zadržavanja stranih vojnih baza (...). Zasad, prioritet SAD-a bit će pomoći odrediti uvjete pod kojima će se dvije Koreje sjediniti.(...) Što sa samim Koreancima? Povijest ih je naučila da ne vjeruju nikome. Neće biti iznenađujuće ako ponovno sjedinjena Koreja potraži sigurnost u nuklearnom oružju. Tada bi bila manje obvezna prema bilo kojem savezniku i ne bi bila osjetljiva na nuklearna zastrašivanja. Koreanci možda i ne odaberu taj put, koji ima svoje cijene i rizike. No radi se o nacionalističkom narodu koji je podijeljen već 50 godina. Ma što se dogodilo, neće željeti biti zalog u igri supersila", piše Robyn Lim, profesor međunarodne politike pri Sveučilištu Nanzan u Nagoyi.