ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke danas je, pod predsjedanjem guvernera Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, saslušao izvješće o najnovijim zbivanjima vezanim za Istarsku banku i
izglede za njezinu skoru dokapitalizaciju posredstvom strateškog partnera, dao suglasnost za imenovanje predsjednika i članova uprave u nekoliko banaka, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke danas je,
pod predsjedanjem guvernera Marka Škreba, razmotrio najnovija
gospodarska i novčana kretanja, saslušao izvješće o najnovijim
zbivanjima vezanim za Istarsku banku i izglede za njezinu skoru
dokapitalizaciju posredstvom strateškog partnera, dao suglasnost
za imenovanje predsjednika i članova uprave u nekoliko banaka, te
donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz
HNB-a.#L#
Procjene analitičara središnje banke kažu da bi nedavno
poskupljenje naftnih proizvoda moglo ostati u okviru jednokratnog
pomaka ukupnih cijena ne većeg od 2 postotna poena, kaže se u
priopćenju.
Članovi Savjeta HNB sa zabrinutošću upozoravaju da Hrvatska izlazi
iz zone niske inflacije i u razmjeru tranzicijskih zemalja te
dodaju da opasnost od buđenja inflacijskih očekivanja i njihovog
prenošenja u daljnje kretanje cijena ne treba podcjenjivati.
Savjet HNB naglašava spremnost odlučnog reagiranja na znakove
većeg rasta cijena, zaoštravanjem novčane politike. Stoga su
stručne službe središnje banke zadužene da prouče učinke svih
raspoloživih instrumenata monetarne politike u postojećim
okolnostima, kako bi se u slučaju potrebe primijenili oni
instrumenti koji će dati potrebne učinke u stabiliziranju cijena sa
što manje neželjenih posljedica.
Oprez je potreban osobito s obzirom na trenutno vrlo visoku
likvidnost u bankovnom sustavu. No, viškovi likvidnosti ne pretaču
se u porast kreditnih plasmana gospodarstvu, već u blagajničke
zapise središnje banke, kao i u trezorske zapise, kaže se u
priopćenju te dodaje kako su kamate na te vrijednosne papire u padu.
Kamate na kredite poslovnih banaka boljim klijentima iskazuju se
jednoznamenkastim brojkama, što znači da su uz sadašnju stopu
inflacije realno na razini nekih od najrazvijenijih zemalja.
Visoka likvidnost potiče i zamjetni pad kamatnih stopa na tržištu
novca, tako da one u posljednje vrijeme za pozajmice boljim bankama
postaju i realno negativne.
Od ostalih novčanih pokazatelja osobito je značajan porast devizne
štednje koji je nastavljen i u travnju. Prirast devizne štednje
tijekom prva četiri mjeseca iznosi oko 2,9 milijardi kuna. Čak i kad
se isključe tečajne razlike, te pripis kamata i stare devizne
štednje, realni porast štednje iznosi više od 1,5 milijardu kuna,
što nedvojbeno ukazuje u obnovu povjerenja u domaći bankovni sustav
i u povoljne učinke "čišćenja" tržišta od problematičnih banaka u
proteklom razdoblju, tvrdi se. Najveći dio tog porasta odnosi se na
najveće banke.
Na prijedlog nadzornih odbora, Savjet HNB suglasio se da u
Kreditnoj banci Zagreb d.d. za predsjednika uprave bude imenovan
Ante Todorić, a za člana uprave Željko Jakuš; u Sisačkoj banci d.d.
za predsjednicu uprave Davorka Jakir, a za članice prave Vesna
Andrijašević i Vlasta Panjković; u Karlovačkoj banci d.d. za člana
uprave Stjepan Poljak; u PBZ-Laguna banci d.d. Poreč za člana
uprave Roberto Drandić; u Brodsko-posavskoj banci d.d. Slavonski
Brod za predsjednika uprave Gabrijel Sentić, te Josip Slade za
predsjednika uprave Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.
(Hina) pp ln
(Hina) pp ln