FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 5. VI. ODVJETNICI O AHMIĆIMA

Autor: ;MKRI;IJIN;BBC;
GB-BA-HR-SUDOVI-Sudovi BBC 5. VI. ODVJETNICI O AHMIĆIMA BRITANSKI RADIO - BBC5. VI. 2000. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u intervjuu, koji je tijekom vikenda dao Televiziji Bosne i Hercegovine, izjavio je da bi počiniteljima zločina u Ahmićima trebalo suditi u Bosni i Hercegovini ili u Haagu, dok bi se u Hrvatskoj trebalo suditi onima koji su pokušali prikriti zločince, a riječ je o bivšim čelnicima Hrvatske obavještajne službe. S tim se slažu i vodeći pravni stručnjaci i odvjetnici u Hrvatskoj, uz neke iznimke. Izvješće Roberta Tomljenovića iz Zagreba."Prije nešto više od dva mjeseca u sjedištu HIS-a pronađeni su dokumenti koji otkrivaju počinitelje zločina u Ahmićima, sela u srednjoj Bosni gdje je u travnju 1993. ubijeno 116 Muslimana. Iz tih dokumenata proizlazi da general Blaškić, koji je ponajviše zbog Ahmića u Haagu osuđen na 45 godina zatvora, nije povezan s tim pokoljem. Bivši vrh hrvatske države znao je tko je počinio taj zločin, a petoricu počinitelja masakra nad Muslimanima isti je sakrio u Hrvatskoj s lažnim identitetom. U akciji skrivanja zločinaca iz Ahmića navodno su neposredno sudjelovali Tuđmanov savjetnik Markica Rebić, tadašnji šef HIS-a Miroslav Tuđman i Đurđa Šušak, udovica ministra obrane Gojka Šuška. Ministarstvo
BRITANSKI RADIO - BBC 5. VI. 2000. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u intervjuu, koji je tijekom vikenda dao Televiziji Bosne i Hercegovine, izjavio je da bi počiniteljima zločina u Ahmićima trebalo suditi u Bosni i Hercegovini ili u Haagu, dok bi se u Hrvatskoj trebalo suditi onima koji su pokušali prikriti zločince, a riječ je o bivšim čelnicima Hrvatske obavještajne službe. S tim se slažu i vodeći pravni stručnjaci i odvjetnici u Hrvatskoj, uz neke iznimke. Izvješće Roberta Tomljenovića iz Zagreba. "Prije nešto više od dva mjeseca u sjedištu HIS-a pronađeni su dokumenti koji otkrivaju počinitelje zločina u Ahmićima, sela u srednjoj Bosni gdje je u travnju 1993. ubijeno 116 Muslimana. Iz tih dokumenata proizlazi da general Blaškić, koji je ponajviše zbog Ahmića u Haagu osuđen na 45 godina zatvora, nije povezan s tim pokoljem. Bivši vrh hrvatske države znao je tko je počinio taj zločin, a petoricu počinitelja masakra nad Muslimanima isti je sakrio u Hrvatskoj s lažnim identitetom. U akciji skrivanja zločinaca iz Ahmića navodno su neposredno sudjelovali Tuđmanov savjetnik Markica Rebić, tadašnji šef HIS-a Miroslav Tuđman i Đurđa Šušak, udovica ministra obrane Gojka Šuška. Ministarstvo unutarnjih poslova već više od mjesec i pol dana traga za osumnjičenima za zločin u Ahmićima. Lažni identitet tih osoba objavljen u medijima, tvrde u Vladi, nije točan. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u subotnjem intervjuu za televiziju Bosne i Hercegovine izjavio je da počiniteljima zločina u Ahmićima treba suditi u Bosni i Hercegovini ili u Haagu, a da u Hrvatskoj treba suditi onima koji su zločince pokušali prikriti. S time se slaže i poznati zagrebački odvjetnik Čedo Prodanović: = To su sve državljani Bosne i Hercegovine, a djela su počinjena na teritoriju Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. Prema tome, ukoliko bi se oni zatekli na teritoriju Hrvatske i ukoliko ne bi bili izručeni, što Bosna i Hercegovina može tražiti, bilo bi osnova da ih se sudi po odredbama kaznenog zakona jer postoje takve situacije predviđene da svako djelo koje se po međunarodnom pravu goni, goni i na našem području. Ali prirodna stvarna sudska nadležnost bi bila nadležnost Bosne i Hercegovine. Ukoliko osumnjičeni za zločine u Ahmićima budu uhićeni u Hrvatskoj, onda ih se ne može izručiti Bosni i Hercegovini, drži pak Anto Nobilo, odvjetnik generala Blaškića: = Ako osumnjičenici budu uhićeni u Republici Hrvatskoj i ako se utvrdi da su oni državljani Republike Hrvatske, onda nema mogućnosti izručenja tih osumnjičenika Bosni i Hercegovini. Onda pravosuđe Republike Hrvatske te osumnjičenike bi moralo procesuirati u Republici Hrvatskoj. To je ustavna obveza, to je obaveza u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku i to nikakav akt volje izvršne vlasti, pa i najviše izvršne vlasti ne može promijeniti. Inače, na nedavnom zagrebačkom sastanku premijera Ivice Račana i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte dogovoreno je da hrvatsko pravosuđe preuzme dio istraga ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, uključujući i slučaj u Ahmićima. Špekulira se da bi mogao biti pokrenut postupak protiv bivšeg vrha tajnih službi, koji je, navodno, sudjelovao u prikrivanju identiteta zločinaca iz Ahmića, kojima bi se, kaže u razgovoru za BBC Čedo Prodanović, trebalo suditi u Hrvatskoj. = To se i činilo, koliko mi je poznato, u Hrvatskoj, i počinili su to, u osnovnom dijelu djelovanja državljani Republike Hrvatske. Tu bi onda, u svakom slučaju, došla u obzir nadležnost hrvatskih sudova, a i za jednu i za drugu situaciju je nadležan i haaški sud, jer on ima konkurirajući tzv. stvarnu nadležnost, i to prioritetnu, dakle može u svakoj fazi postupka preuzeti kazneni problem, pa čak i kod pravomoćno dokončanih predmeta taj sud može ponovno suditi. Osobe iz HIS-a koje su navodno sudjelovale u prikrivanju identiteta osumnjičenih za zločine u Ahmićima mogle bi biti kazneno gonjene zbog pomaganja poslije kaznenog djela i zbog prikrivanja zločinaca, za što je predviđena kazna zatvora do tri godine. Čedo Prodanović drži i da bi zbog težine zločina prikrivačima zločinaca kazna mogla iznositi i do pet godina." (BBC)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙