SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) FIRENCA - Primanje Hrvatske u Partnerstvo za mir, obnova dijaloga NATO-Rusija i američka najava novog proturaketnog nacionalnog programa obilježili su dvodnevni sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a i Partnerstva za mir koji je održan u srijedu i četvrtak u Firenci. Hrvatska je u četvrtak postala 26-ti član Partnerstva za mir i 46-ti član Euroatlanskog partnerskog vijeća, tijela koje okuplja sve članice NATO-a i partnerstva za mir. U srijedu je održan sastanak Stalnog zajedničkog vijeća NATO- Rusija, čime je obnovljen dijalog prekinut nakon napada savezničkih snaga na Srbiju. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanom tom se prilikom ispričao zbog toga što je nedavno u Moskvi boravio jugoslavenski ministar obrane Dragoljub Ojdanić, kojega je Haaški sud optužio za ratne zločine. Ivanov je taj posjet objasnio unutarnjim nesporazumom između ruskih državnih tijela i obećao da se takvo što neće ponoviti. Američka najava da će razviti novi nacionalni program za proturaketnu zaštitu izazvao je zabrinutost kod europskih partnera koji se pribojavaju da bi to moglo potaknuti novu utrku u naoružanju, posebice u Rusiji i Kini. Prijedlog novog američkog nacionalnog programa za proturaketnu zaštitu, koji je procijenjen na 60 milijardi dolara, namijenjen je za obranu od eventualnih raketnih napada iz zemalja poput Iraka, Irana ili Sjeverne Koreje. O tom bi se prijedlogu na jesen trebao izjasniti američki predsjednik Bill Clinton. Sjedinjene Države su pozdravile europsku inicijativu da se do 2003. godine formiraju snage za brzu reakciju od 60 tisuća ljudi koje bi intervenirale u kriznim situacijama u Europi, a prema kojoj su prije pokazivale stanovite rezerve. FIRENCA - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula imao je na margini ministarskog sastanka NATO-a i Partnerstva za mir, u srijedu i četvrtak u Firenci, četiri bilateralna susreta. Ministar Picula, koji je u četvrtak ujutro potpisao dokument o pristupu Hrvatske u Partnerstvo za mir, sastao se s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright, britanskim i švicarskim ministrima vanjskih poslova Robinom Cookom i Josephom Deissom, a u srijedu je razgovarao i s danskim kolegom Helvegom Petersenom. Istaknuvši da su mu svi sugovornici čestitali na ulasku u Partnerstvo za mir i na onome što je hrvatska Vlada učinila u posljednjih 3,5 mjeseca, Picula je rekao da se svi razgovori koje je imao odnose na dvije skupine pitanja. Jedna je skupina problem hrvatskog neposrednog susjedstva i kakvu ulogu Hrvatska može imati da se stanje normalizira i stabilizira u prvom redu u BiH i Saveznoj Republici Jugoslaviji. "Mi smo spremni preuzeti određene obveze koje će s vremenom dovesti do normalizacije prilika u našem susjedstvu. Tu ćemo djelovati u potpunoj suglasnosti s međunarodnom zajednicom", rekao je ministar Picula. Druga skupina pitanja odnosi se na gospodarske odnose sa svakom od tih četiriju zemalja. Picula je istaknuo da se u Hrvatskoj mora učiniti više kako bi se privuklo strane investitore i zajamčila sigurnost stranog kapitala. ZAGREB - Stalni hrvatski veleposlanik pri UN-u u New Yorku Ivan Šimonović u četvrtak je odlukom Vlade imenovan hrvatskim zastupnikom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u postupku povodom tužbe koju je Hrvatska podnijela protiv Jugoslavije zbog kršenja konvencija o genocidu, obznanio je hrvatski ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Pored Šimonovića, Vlada je imenovala i dvojicu suzastupnika - Ivu Josipovića, profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Jakšu Muljačića, hrvatskog veleposlanika u Nizozemskoj. Za suca "ad hoc", koji se u pravilu imenuje u takvim sporovima među državama, imenovan je Budislav Vukas, također profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ivanišević je izvijestio da je Vlada na svojoj zatvorenoj sjednici usvojila i plan rada na tužbi, tj. na izradi memorijala, čiju je platformu predložio upravo novoimenovani hrvatski zastupnik pred Sudom, Ivan Šimonović. Memorijal je činjenična osnova za tužbu u kojem se moraju dokumentirati sve teze iznijete u tužbi. "Hrvatska tužba protiv Jugoslavije sastavljena je prilično diletantski i trebat će vrlo ozbiljno raditi na memorijalu kako bi se poduprle tvrdnje koje su u njoj navedene. Što memorijal bude kvalitetniji to će tužba biti vjerodostojnija", rekao je Ivanišević. ZAGREB - Republika Hrvatska od tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) zasad ima uvjetno "da" za procesuiranje nekih osumnjičenih ratnih zločinaca u Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak hrvatski ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. "Uvjetno 'da' bi se moglo pretvoriti u kategorično nakon mog povratka iz Haaga. Taj naš zasad načelni dogovor ovisi o još nekim stvarima koje treba usuglasiti s tužiteljstvom ICTY-a", rekao je Ivanišević. Točan datum svog odlaska u Haag ministar nije obznanio, kao niti koje su to pojedinosti koje još zahtijevaju dodatni dogovor. SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Wolfgang Petritsch uputio je u četvrtak oštru kritiku izabranim dužnosnicima u BiH i upozorio da bi se ta zemlja mogla suočiti s ekonomskom katastrofom ako se stanje ubrzo ne izmijeni. "Političari u Bosni i Hercegovini loše rade svoj posao i to je zajedničko stajalište cijele međunarodne zajednice", izjavio je Petritsch u Sarajevu, nakon povratka iz Bruxellesa, gdje je sudjelovao na dvodnevnom sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC). On je kazao kako je zajedničko stajalište svih sudionika skupa u Bruxellesu bilo da se gospodarske reforme u BiH moraju ubrzati i otvoriti prostor inozemnim investicijama, jer u protivnom će gospodarstvo Bosne i Hercegovine propasti. JERUZALEM - Izraelski ministar vanjskih poslova David Levy izvijestio je u četvrtak Ujedinjene narode da je Izrael proveo rezoluciju 425 Vijeća sigurnosti UN-a koja poziva na okončanje izraelske okupacije Libanona. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je Levy poslao pismo glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu u kojem ga izvješćuje da je "Izrael povukao svoje snage u skladu s rezolucijama 425 i 426 i izvješćem glavnog tajnika upućenog Vijeću sigurnosti". Ujedinjeni su narodi usvojili rezolucije 425 i 426 1978. godine, na početku 22-ogodišnje okupacije Libanona. Okupacije je okončana u srijedu kada je Izrael povukao svoje vojnike natrag na izraelski teritorij. UN-ov izaslanik Terje Roed-Larsen izjavio je u Bejrutu da je poslao stručnjake UN-a da provjere je li Izrael u potpunosti proveo rezolucije Vijeća sigurnosti i povukao svoje snage na međunarodnu granicu. PEKING - Kina je u četvrtak pozdravila kao "mudru" odluku Predstavničkog doma američkog Kongresa koji je u srijedu prihvatio zakon o trajnom davanju trgovinskih povlastica Kini (PNTR), ali i osudila uvjete o poštivanju ljudskih prava koje obuhvaća taj zakon. Prihvaćanje zakona o trajnim normalnim trgovinskim odnosima s Kinom (PNTR) "mudra" je odluka američkih zakonodavaca, kazao je glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine Hu Cusheng. To će "pomoći zdravom i neometanom razvoju bilateralne trgovine i gospodarske suradnje s Kinom na temelju jednakosti i obostrane koristi", dodao je glasnogovornik. Kinesku radost pomutili su ipak uvjeti vezani uz zakon koji nalažu osnivanje povjerenstva koje će pratiti poštivanje ljudskih prava u Kini i preporučivati sankcije u skladu s članstvom u WTO-u. Nalaže se također i osnivanje radne skupine koja će istraživati izvješća o prisilnom radu u kineskoj proizvodnji. Uvjeti su dodani kako bi se umirilo demokrate i njihove pristaše u sindikatima koji su se oštro protivili zakonu. Kineski glasnogovornik oštro je osudio te uvjete ocjenjujući ih "neprihvatljivima miješanjem u kineska unutarnja pitanja". "Tražimo od SAD-a da isprave ovu pogrešku kako bi bio moguć neometan razvoj kinesko-američke suradnje i trgovine", dodao je. BRUXELLES - Europska je unija u četvrtak zabilježila prvi znak napretka u pregovorima sa šest zemalja istočne i srednje Europe koje su nedavno počele pregovore o članstvu. U petak je pred EU-om veća prepreka: u pregovorima s drugom skupinom od šest zemalja, onima koje su se kandidirale prije dvije godine, bavit će se teškim pitanjima poput slobodnoga kretanja radne snage. U četvrtak je sa Slovačkom, Latvijom, Litvom, Maltom, Rumunjskom i Bugarskom ostvaren napredak na pitanjima kao što su obrazovanje, statistika i mala i srednja poduzeća. Te su države pregovore o pridruživanju počele ove godine, a Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Estonija i Cipar pregovaraju već dvije godine. Na razgovorima s njima u petak EU će se morati početi baviti pitanjima kao što su kretanje radne snage, pravosuđe i unutrašnji poslovi. Ti će pregovori biti otežani činjenicom da je u austrijsku vladu ušla krajnja desnica koja pothranjuje strah javnosti od popuštanja EU-ove brane pred jeftinom radnom snagom. ISLAMABAD - Pakistanski vojni vođa u četvrtak je izjavio da će poslušati presudu Vrhovnoga suda kojom mu je naređeno da u roku tri godine obnovi demokraciju. General Pervez Musharraf izjavio je da će se ponašati u skladu s odlukom koju je Vrhovni sud donio početkom svibnja. Presudom se prihvaća vojni udar kojim je 12. listopada 1999. Musharraf došao na vlast, ali se i određuje vremenski rok za povratak demokracije. "Naravno. To je odluka Vrhovnoga suda i mora se poštivati", rekao je. Prvi put otkako je došao na vlast, Musharraf je sada na neki način vremenski ograničio vojnu vlast ili pristao na rok za uspostavu demokracije. LONDON - Britanija je u četvrtak izrazila zabrinutost zbog poziva fidžijanskih plemenskih vođa na smjenu demokratski izabrana premijera. Ministar vanjskih poslova Robin Cook kaže da je neprihvatljiva upotreba sile Georgea Speighta, koji je izveo udar i drži premijera Mahendru Chaudhryja kao taoca. Cook drži da krizu u toj bivšoj britanskoj koloniji treba riješiti u ustavnim okvirima. "Brine me što je fidžijansko Veliko vijeće poglavica preporučilo smjenu demokratski izabrane fidžijanske vlade prijelaznom upravom, u kojoj bi bili članovi skupine odgovorne za otmicu premijera Chaudhryja", kaže se u Cookovu pripćenju i dodaje: "Upotreba oružane sile za postizanje političkih ciljeva ne smije se tolerirati". Britanski je ministar vanjskih poslova zato "zatražio od fidžijanskih čelnika da ovu krizu razriješe u skladu s demokratskim i ustavnim načelima i da pravdi privedu odgovorne za nasilno preuzimanje fidžijanskoga parlamenta". (Hina) ii