ZNANSTVENI SKUP "900 GODINA BAŠĆANSKE PLOČE"

BAŠKA, 18. svibnja (Hina) - Glagoljski, bašćanski kamen u isto je vrijeme i dokument i monument: povijest i umjetnost pravilno doživljena, ona je neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića. Sve je u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja, duhovnost, istaknuo je u svom referatu akademik Ivo Frangeš na početku današnjeg znanstvenog skupa "900 godina Bašćanske ploče" koji se danas i sutra održava u Baški na otoku Krku. #L# Naglašavajući značenje toga jedinstvenoga dokumenta, Frangeš je rekao da je Bašćanska ploča "pravna potvrda, naša istinska gruntovnica i lingvistički prvi višeglas koji svjedoči o postojanju zrelog jezika". Naša fascinacija pločom, kako je rekao, razumljiva je stoga što je u njezinih 13 u kamen uklesanih redaka dana rekonstrukcija cjelokupnog života koji počiva na vjerskim zasadama i pravnim temeljima. "Riječi skamenjene djeluju neprikosnoveno i nitko ih ne može poništiti. Svjedoci su opati koji glagoljaju, a njihov jezik crkvenoslavenski toliko je prožet domaćim govorom otoka Krka da se ploča može i mora nazvati prvim spomenikom hrvatskog jezika, ovoga istoga čijim se novijim sklopom mi danas služimo", istaknuo je akademik Frangeš. U izlaganju "Otok Krk u doba Bašćanske ploče" dr. Petar Strčić uz ostalo je napomenuo da je do sredine 11. stoljeća otok Krk bio dio Bizanta, a tada postaje posjedom Trpimirovića, Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije. Bašćanska ploča ne govori samo o vremenu knezova Kosmata Dujma i Sergija, čija su imena uklesana na ploči, nego i o duhovnoj i materijalnoj snazi benediktinskih opata Držihe i Dobrovita, rekao je Strčić. U izlaganju "Jezik Bašćanske ploče" dr. Stjepan Damjanović ustvrdio je da nas očekuje još puno posla u jezikoslovnim istraživanjima što se tiče same ploče i ocijenio da su mnogi do sada o jeziku ploče govorili više usput zbog toga što su ih zanimali drugi problemi ploče, a ne jezični. Ivo Goldstein je u izlaganju "Neka obilježja društvenog razvoja u Zvonimirovo doba" kazao da je to doba, koje se označava od 1074. do 1089., doba vladavine Petra Krešimira IV. i Zvonimira - u rano srednjovjekovnoj hrvatskoj državi, karakteristično po bogaćenju crkve, pojedinaca u gradovima i intenzivnom darivanju zemlje koja postaje dragocjenost kao i sve intenzivnijem kolanju zlatnog novca. Goldstein je govorio i o jačanju kraljevskog dvora u tadašnjoj hrvatskoj državi. U izlaganju "Grgurovska obnova u Zvonimirovoj Hrvatskoj" akademik Franjo Šanjek je kazao da se sredinom 11. stoljeća na području zapadne kršćanske ekumene javlja reformatorski pokret u cilju preustroja crkve i korijenite moralne obnove europskog društva. Šanjek je u zaključku napomenuo kako je bilo iluzorno očekivati od reformi pape Grgura VII. i kršćanskim osjećajima prožetog kralja Dmitra Zvonimira da riješe stoljećima nataložene probleme. Pavuša Vezić izlagao je o arhitekturi crkve sv. Lucije i benediktinske opatije u Jurandvoru, najavivši popodnevnu seriju predavanja o rezultatima arheoloških istraživanja toga kompleksa. Do sada su o Bašćanskoj ploči, uz već spomenutog Petra Dorčića, pisali književnik i povjesničar Ivan Kukuljević Sakcinski, slovački filolog i povjesničar Šafarik, svećenik i doktor teologije Ivan Črnčić, zatim Franjo Rački, češki filolog Leopold Geisler, filolog Vjekoslav Štefanić i u najnovije vrijeme Branko Fučić. (Hina) ta mc