ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Oko 70 posto osoba koje pate od bolesti uzrokovanih hranom osjećalo bi se bolje kad bi određenu vrstu hrane jednostavno izbacile iz prehrane, tvrde nutricionisti. Posljednjih je godina znatno porastao broj
oboljelih od bolesti uzrokovanih hranom, izvješćuje BBC. Liječnici pretpostavljaju da neke vrste hrane izazivaju probleme poput bolova u želucu, migrene, ekcema ili astme, odnosno da ih pogoršavaju. Studija Nutricionističkog laboratorija York usredotočena je na one vrste alergije na hranu koje su poznatije kao nepodnošenje određene hrane. Od klasičnih se alergija razlikuje po tome što tijelo ne reagira odmah pa je problem nepodnošenja određene hrane teško otkriti. Ipak, od tog poremećaja pati svaka treća odrasla osoba. Istraživači iz laboratorija York izrađuju nove testove koji će olakšati dijagnosticiranje. Tradicionalnom se metodom u kožu ubrizgavaju male količine sastojaka hrane, a zatim se ispituje reakcija, dok novi testovi uključuju jednostavnu analizu krvi. Među osobama koje su znatno promijenile prehrambene navike, 76 posto ih se počelo osjećati bolje za manje od 60 dana, a među osobama koje su umjereno promijenile prehrambene navike, 60 posto ih je
ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Oko 70 posto osoba koje pate od bolesti
uzrokovanih hranom osjećalo bi se bolje kad bi određenu vrstu hrane
jednostavno izbacile iz prehrane, tvrde nutricionisti.
Posljednjih je godina znatno porastao broj oboljelih od bolesti
uzrokovanih hranom, izvješćuje BBC.
Liječnici pretpostavljaju da neke vrste hrane izazivaju probleme
poput bolova u želucu, migrene, ekcema ili astme, odnosno da ih
pogoršavaju.
Studija Nutricionističkog laboratorija York usredotočena je na one
vrste alergije na hranu koje su poznatije kao nepodnošenje određene
hrane. Od klasičnih se alergija razlikuje po tome što tijelo ne
reagira odmah pa je problem nepodnošenja određene hrane teško
otkriti. Ipak, od tog poremećaja pati svaka treća odrasla osoba.
Istraživači iz laboratorija York izrađuju nove testove koji će
olakšati dijagnosticiranje.
Tradicionalnom se metodom u kožu ubrizgavaju male količine
sastojaka hrane, a zatim se ispituje reakcija, dok novi testovi
uključuju jednostavnu analizu krvi.
Među osobama koje su znatno promijenile prehrambene navike, 76
posto ih se počelo osjećati bolje za manje od 60 dana, a među osobama
koje su umjereno promijenile prehrambene navike, 60 posto ih je
osjetilo "korisno poboljšanje", otkrili su znanstvenici.
Čak i osobe koje su 20 godina bolovale od kroničnih bolesti kazale
su kako su počele osjećati poboljšanje u roku od nekoliko mjeseci.
Sedam od 10 pacijenata izvijestilo je kako osjeća znatno manje
simptoma bolesti koje su ih mučile i po 12 godina.
Neki liječnici ističu da bi se za testove za otkrivanje
nepodnošenja hrane moralo odvojiti više novca, umjesto da dopušta
liječenje antibioticima, lijekovima protiv bolova i protiv upala.
Lijekovi su skupi, donose kratkoročno rješenje i čak mogu naškoditi
zdravlju pojedinca, tvrde liječnici upozoravajući da se
prehrambene navike ipak smije mijenjati samo pod strogim
liječničkim nadzorom.
Često je vrlo teško otkriti koju hranu neka osoba ne podnosi. Često
se to može učiniti jedino sistemom eliminacije. Najviše problema
izazivaju kravlje mlijeko i mliječni proizvodi. Njih ne podnosi 55
posto osoba osjetljivih na hranu. Osim mlijeka i mliječnih
proizvoda, probleme izazivaju i žitarice, kvasac, jaja i soja.
Neki tvrde da se djeca odgajaju u tako higijenskom okolišu da više
nisu izložena tolikim infekcijama kao prije što je povećalo njihovu
sklonost alergijama na pelud, kikiriki i kućne ljubimce.
Jedno od 200 djece danas je alergično na kikiriki, a reakcija mogu
biti blagi alergijski simptomi, ali i anafilaktički šok koji može
izazvati i smrt.
(Hina) car dgk
(Hina) car dgk