GB-HR-PRORAČUNI-Vlada-Proračun-Izobrazba BBC 14.5. BOKO O HRVATSKOJ STRATEGIJI BRITANSKI RADIO - BBC14. V. 2000.Hrvatska je Vlada početkom godine donijela odluku o pokretanju projekta čiji je zadatak osmišljavanje strateškog razvitka
Hrvatske. Strategija razvoja Hrvatske 'Hrvatska u XXI. stoljeću' naziv je tog projekta, čiji je koordinator Haris Boko, savjetnik zamjenika predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Gospodina Boku, doktora elektronike, čovjeka koji je radio za nekoliko međunarodnih institucija i nedavnog gosta, predavača na London School of Economics and Political Science, Nataša Magdalenić-Bantić najprije je upitala o kakvom se projektu radi i kolika je njegova dugoročnost:= Vlada Republike Hrvatske je svojom odlukom od početka ožujka ove godine odlučila osnovati radnu grupu za izradu strategije razvitka Republike Hrvatske pod naslovom 'Hrvatska u XXI. stoljeću'. Taj projekt je, očito, dugoročnog karaktera i treba promišljati i odrediti razvojne smjernice Hrvatske za sljedećih nekoliko desetljeća. To je period u kojem se očekuje da se Hrvatska integrira u ekonomske i političke europske asocijacije, isto tako sigurnosne atlanske asocijacije. Očekuje se da Hrvatska u tom periodu bude integrirana u Europu, integrirana u svjetske ekonomske trendove i
BRITANSKI RADIO - BBC
14. V. 2000.
Hrvatska je Vlada početkom godine donijela odluku o pokretanju
projekta čiji je zadatak osmišljavanje strateškog razvitka
Hrvatske. Strategija razvoja Hrvatske 'Hrvatska u XXI. stoljeću'
naziv je tog projekta, čiji je koordinator Haris Boko, savjetnik
zamjenika predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Gospodina Boku,
doktora elektronike, čovjeka koji je radio za nekoliko
međunarodnih institucija i nedavnog gosta, predavača na London
School of Economics and Political Science, Nataša Magdalenić-
Bantić najprije je upitala o kakvom se projektu radi i kolika je
njegova dugoročnost:
= Vlada Republike Hrvatske je svojom odlukom od početka ožujka ove
godine odlučila osnovati radnu grupu za izradu strategije razvitka
Republike Hrvatske pod naslovom 'Hrvatska u XXI. stoljeću'. Taj
projekt je, očito, dugoročnog karaktera i treba promišljati i
odrediti razvojne smjernice Hrvatske za sljedećih nekoliko
desetljeća. To je period u kojem se očekuje da se Hrvatska integrira
u ekonomske i političke europske asocijacije, isto tako sigurnosne
atlanske asocijacije. Očekuje se da Hrvatska u tom periodu bude
integrirana u Europu, integrirana u svjetske ekonomske trendove i
da svoj razvoj podesi uvjetima i razvojnom stupnju zemalja s kojima
će biti u istoj asocijaciji. S druge strane, Vlada je naravno
zainteresirana i za ispunjenje programa Vlade koja je dobila mandat
na izborima početkom ove godine. Dakle, na osnovi dugoročne
strategije, bit će poduzimani kratkoročni koraci koji će u periodu
do 2004. odrediti one osnovna polazišta na osnovu kojih će Hrvatska
biti integrirana u asocijacije i nastaviti sa svojim ekonomskim
razvitkom.
- Koje bi to bile točke na kojima će se Hrvatska razvijati u
sljedećih nekoliko desetljeća, po Vašem viđenju?
= Važno je spomenuti da se radi o sveobuhvatnoj strategiji
razvitka. Dakle ta strategija razvitka nije samo gospodarska,
privredna, nije samo ekonomska, ali sasvim sigurno da je
gospodarska stabilnost zemlje jedan od fundamenata razvitka i da će
se u svim ostalim smjerovima moći razvijati tek ako je to zemlja
otvorenog tržišta, zdrave ekonomije, bez korupcije, sa slobodnom
konkurencijom, otvorenošću prema svijetu, značajnim izvozom roba i
usluga. Nema sumnje da će Hrvatska željeti bazirati svoj razvitak
posebno na kvaliteti svojih ljudskih resursa, dakle na visokom
obrazovanju, na znanosti i proizvodima u koje je uključena ta vrsta
kvaliteta koje Republika Hrvatska posjeduje - tehnologija,
informatika, odnosi prema svijetu, znanost. Pa će nastojati i
poticati strana ulaganja upravo u proizvodne djelatnosti koje će
pridonositi tehnološkom razvitku Hrvatske.
- Imate li Vi sada već neku ideju kako i u kojem smjeru će se hrvatska
ekonomija kretati?
= Hrvatska neće nastojati svoj razvoj temeljiti samo na davanju
usluga kao što je turizam, prodaja svježega zraka i zdrave hrane.
Naravno da će i to biti značajni proizvodi hrvatske države, ali
Hrvatska sasvim sigurno želi razvijati svoju industriju, želi
razvijati proizvodnju, želi razvijati ono što može ponuditi na
svjetskom tržištu, ali takvu proizvodnju, takvu industriju koja će
biti prihvaćena na svjetskom tržištu, koja će biti tehnološki
visoke razine i koja će Hrvatsku uvrstiti u red razvijenih država. A
isto tako, razvijati one proizvode koji će naprosto postizati
visoku cijenu na današnjem tehnološki razvijenom svjetskom
tržištu.
- Možda nešto konkretnije? Ima li ideja koja industrija, malo
konkretnijih ideja, ili je to sve u razvojnoj fazi?
= Kada je riječ o otvorenom tržištu, naravno da Vlada ne može
nametati industrijske profile koje treba razvijati. Takve projekte
nisu imale ni danas razvijene zemlje u pacifičkoj regiji. Vlada je
naprosto svojim fiskalnim i monetarnim mjerama podupirala one
industrije koje u sebi sadrže veliki dio tehnološki usmjerenih
investicija. A da li će neki poduzetnik željeti razvijati svoju
tvrtku u jednom ili drugom smjeru, to je nešto što mora biti
prepušteno slobodi tržišnog natjecanja.
- Koji su faktori na koje Vi morate računati pri stvaranju takve
strategije razvitka? Rekli ste da je tu važno da li će Hrvatska i
kako brzo će ući u integracije. Koji su sve faktori koji utječu na
Vaše odluke?
= Kao prvo, moramo misliti na interese Republike Hrvatske, odnosno
na interese stanovništva Republike Hrvatske i pojedinih, kako bih
rekao, sektora u kojem uposlenici u Hrvatskoj djeluju. Dakle onoga
trenutka kada Hrvatska uđe u Svjetsku trgovačku organizaciju,
mnoge vrste carinskih barijera će utjecati na to da će hrvatski
proizvodi moći postati vrlo skupi. Zatim će biti izloženi velikoj
konkurenciji iz inozemstva. Posebno je tu riječ o poljoprivrednoj
proizvodnji koja će biti u problemima zbog velike konkurencije koja
će doći iz inozemstva, iz onih zemalja kod kojih je poljoprivredna
proizvodnja značajno subvencionirana od strane države. Hrvatska
naprosto mora na umu imati svoje interese i brinuti o svom
stanovništvu.
- Koje ćete još, rekli ste da nije samo ekonomija u pitanju,
naravno, na koje još faktore i na čemu još razmišljate kada
promišljate razvitak Hrvatske u XXI. stoljeću?
= Tada ponajviše razmišljam o ljudskim resursima, o individualnim
kvalitetama i usavršavanju stanovništva. Tu su ponajviše značajne
teme kvalitetnog obrazovanja i znanosti. Ova vlada je već najavila
da će značajno povećati ulaganja u znanost. Zatim su tu pitanja
javnih sektora u državi, kao što su zdravstveni i mirovinski
fondovi, koji moraju biti potpuno reorganizirani. Zatim su tu
infrastrukturalni projekti, kao što su promet, novo reguliranje
Hrvatske, prometno povezivanje Hrvatske, dovođenje prometne
infrastrukture na stupanj europske infrastrukture. Energetska
infrastruktura, informatička infrastruktura. Također je potrebno
u značajnoj mjeri unaprijediti politički sustav u našoj državi,
ponajviše upravljanje javnim sektorom i razviti naše regije na
način koji bi najviše omogućavao razvoj pojedinih regija i koje
onda ne bi više bile pod tako izrazito centralnom kontrolom i u
kojima bi jačala lokalna samouprava. Osim toga značajni sektori u
kojima se Hrvatska želi razvijati su i ekologija, zatim razviti
cijeli jedan segment stanogradnje koji je u Hrvatskoj u samim
začecima i isto tako razvijati prehrambeni sektor, posebno
industriju prerade u okviru prehrambene industrije.
- To sve jako lijepo zvuči ovako na papiru. Da li postoji neki
fondovi iz kojih će se to razvijati ili je to naprosto sve jedan
konglomerat 'razvijmo ekonomiju kako bi mogli razvijati
infrastrukturu, kako bi ljudi bolje živjeli, npr. i bolje politički
promišljali'?
= Ja dakle mislim da tu nije samo riječ o nekom konglomeratu
nesuvislih ideja. Mislim da je riječ o jednom suvislom projektu
koji je dobro izbalansiran i koji država može usmjeravati na način
da tako formira svoj proračun za buduće godine. Treba reći da je
naše Ministarstvo financija već sada u počecima izrade budžeta za
sljedeću godinu. Neće se više događati da tek krajem godine ili
početkom godine se stvaraju budžeti za tekuću godinu. Vlada će
dakle reguliranjem svojih budžetskih sredstava, javne potrošnje,
poticati određene sektore, stavljati razvoj države u balansirani
odnos i na taj način usmjeravati državnu ekonomiju i razvoj države u
određenom smjeru.
- Na kraju još samo jedno pitanje, kako se rade takvi projekti? Da li
Vi skupljate ideje od institucija, oni dolaze k Vama, s kim
surađujete? Kako otprilike teče stvaranje tako jednog velikog i za
državu važnog projekta?
= Na sve moguće načine. Mi se dakle trudimo skupiti sve moguće
ideje, obraditi sve ideje, poticati ljude, pojedince, institucije,
škole, fakultete, ljude iz Hrvatske i inozemstva da sugeriraju
Vladi određene smjernice razvoja. Potom je Vlada ta koja to treba
sve skupiti, organizirati u jedan suvisli projektni zadatak i potom
određene institucije i pojedince zadužiti za određene teme,
razraditi te teme, odrediti osnovne pravce strateškog razvoja,
takve razrade recenzirati, donijeti određene zaključke o pojedinim
temama i onda slijede vladine akcije. Dakle budžetskim sredstvima,
vladinim mjerama tako usmjeravati razvoj zemlje da se glavne
smjernice razvoja u idućim godinama mogu i izvršiti.
(BBC)