BBC 14.5. BOKO O HRVATSKOJ STRATEGIJI

BRITANSKI RADIO - BBC 14. V. 2000. Hrvatska je Vlada početkom godine donijela odluku o pokretanju projekta čiji je zadatak osmišljavanje strateškog razvitka Hrvatske. Strategija razvoja Hrvatske 'Hrvatska u XXI. stoljeću' naziv je tog projekta, čiji je koordinator Haris Boko, savjetnik zamjenika predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Gospodina Boku, doktora elektronike, čovjeka koji je radio za nekoliko međunarodnih institucija i nedavnog gosta, predavača na London School of Economics and Political Science, Nataša Magdalenić- Bantić najprije je upitala o kakvom se projektu radi i kolika je njegova dugoročnost: = Vlada Republike Hrvatske je svojom odlukom od početka ožujka ove godine odlučila osnovati radnu grupu za izradu strategije razvitka Republike Hrvatske pod naslovom 'Hrvatska u XXI. stoljeću'. Taj projekt je, očito, dugoročnog karaktera i treba promišljati i odrediti razvojne smjernice Hrvatske za sljedećih nekoliko desetljeća. To je period u kojem se očekuje da se Hrvatska integrira u ekonomske i političke europske asocijacije, isto tako sigurnosne atlanske asocijacije. Očekuje se da Hrvatska u tom periodu bude integrirana u Europu, integrirana u svjetske ekonomske trendove i da svoj razvoj podesi uvjetima i razvojnom stupnju zemalja s kojima će biti u istoj asocijaciji. S druge strane, Vlada je naravno zainteresirana i za ispunjenje programa Vlade koja je dobila mandat na izborima početkom ove godine. Dakle, na osnovi dugoročne strategije, bit će poduzimani kratkoročni koraci koji će u periodu do 2004. odrediti one osnovna polazišta na osnovu kojih će Hrvatska biti integrirana u asocijacije i nastaviti sa svojim ekonomskim razvitkom. - Koje bi to bile točke na kojima će se Hrvatska razvijati u sljedećih nekoliko desetljeća, po Vašem viđenju? = Važno je spomenuti da se radi o sveobuhvatnoj strategiji razvitka. Dakle ta strategija razvitka nije samo gospodarska, privredna, nije samo ekonomska, ali sasvim sigurno da je gospodarska stabilnost zemlje jedan od fundamenata razvitka i da će se u svim ostalim smjerovima moći razvijati tek ako je to zemlja otvorenog tržišta, zdrave ekonomije, bez korupcije, sa slobodnom konkurencijom, otvorenošću prema svijetu, značajnim izvozom roba i usluga. Nema sumnje da će Hrvatska željeti bazirati svoj razvitak posebno na kvaliteti svojih ljudskih resursa, dakle na visokom obrazovanju, na znanosti i proizvodima u koje je uključena ta vrsta kvaliteta koje Republika Hrvatska posjeduje - tehnologija, informatika, odnosi prema svijetu, znanost. Pa će nastojati i poticati strana ulaganja upravo u proizvodne djelatnosti koje će pridonositi tehnološkom razvitku Hrvatske. - Imate li Vi sada već neku ideju kako i u kojem smjeru će se hrvatska ekonomija kretati? = Hrvatska neće nastojati svoj razvoj temeljiti samo na davanju usluga kao što je turizam, prodaja svježega zraka i zdrave hrane. Naravno da će i to biti značajni proizvodi hrvatske države, ali Hrvatska sasvim sigurno želi razvijati svoju industriju, želi razvijati proizvodnju, želi razvijati ono što može ponuditi na svjetskom tržištu, ali takvu proizvodnju, takvu industriju koja će biti prihvaćena na svjetskom tržištu, koja će biti tehnološki visoke razine i koja će Hrvatsku uvrstiti u red razvijenih država. A isto tako, razvijati one proizvode koji će naprosto postizati visoku cijenu na današnjem tehnološki razvijenom svjetskom tržištu. - Možda nešto konkretnije? Ima li ideja koja industrija, malo konkretnijih ideja, ili je to sve u razvojnoj fazi? = Kada je riječ o otvorenom tržištu, naravno da Vlada ne može nametati industrijske profile koje treba razvijati. Takve projekte nisu imale ni danas razvijene zemlje u pacifičkoj regiji. Vlada je naprosto svojim fiskalnim i monetarnim mjerama podupirala one industrije koje u sebi sadrže veliki dio tehnološki usmjerenih investicija. A da li će neki poduzetnik željeti razvijati svoju tvrtku u jednom ili drugom smjeru, to je nešto što mora biti prepušteno slobodi tržišnog natjecanja. - Koji su faktori na koje Vi morate računati pri stvaranju takve strategije razvitka? Rekli ste da je tu važno da li će Hrvatska i kako brzo će ući u integracije. Koji su sve faktori koji utječu na Vaše odluke? = Kao prvo, moramo misliti na interese Republike Hrvatske, odnosno na interese stanovništva Republike Hrvatske i pojedinih, kako bih rekao, sektora u kojem uposlenici u Hrvatskoj djeluju. Dakle onoga trenutka kada Hrvatska uđe u Svjetsku trgovačku organizaciju, mnoge vrste carinskih barijera će utjecati na to da će hrvatski proizvodi moći postati vrlo skupi. Zatim će biti izloženi velikoj konkurenciji iz inozemstva. Posebno je tu riječ o poljoprivrednoj proizvodnji koja će biti u problemima zbog velike konkurencije koja će doći iz inozemstva, iz onih zemalja kod kojih je poljoprivredna proizvodnja značajno subvencionirana od strane države. Hrvatska naprosto mora na umu imati svoje interese i brinuti o svom stanovništvu. - Koje ćete još, rekli ste da nije samo ekonomija u pitanju, naravno, na koje još faktore i na čemu još razmišljate kada promišljate razvitak Hrvatske u XXI. stoljeću? = Tada ponajviše razmišljam o ljudskim resursima, o individualnim kvalitetama i usavršavanju stanovništva. Tu su ponajviše značajne teme kvalitetnog obrazovanja i znanosti. Ova vlada je već najavila da će značajno povećati ulaganja u znanost. Zatim su tu pitanja javnih sektora u državi, kao što su zdravstveni i mirovinski fondovi, koji moraju biti potpuno reorganizirani. Zatim su tu infrastrukturalni projekti, kao što su promet, novo reguliranje Hrvatske, prometno povezivanje Hrvatske, dovođenje prometne infrastrukture na stupanj europske infrastrukture. Energetska infrastruktura, informatička infrastruktura. Također je potrebno u značajnoj mjeri unaprijediti politički sustav u našoj državi, ponajviše upravljanje javnim sektorom i razviti naše regije na način koji bi najviše omogućavao razvoj pojedinih regija i koje onda ne bi više bile pod tako izrazito centralnom kontrolom i u kojima bi jačala lokalna samouprava. Osim toga značajni sektori u kojima se Hrvatska želi razvijati su i ekologija, zatim razviti cijeli jedan segment stanogradnje koji je u Hrvatskoj u samim začecima i isto tako razvijati prehrambeni sektor, posebno industriju prerade u okviru prehrambene industrije. - To sve jako lijepo zvuči ovako na papiru. Da li postoji neki fondovi iz kojih će se to razvijati ili je to naprosto sve jedan konglomerat 'razvijmo ekonomiju kako bi mogli razvijati infrastrukturu, kako bi ljudi bolje živjeli, npr. i bolje politički promišljali'? = Ja dakle mislim da tu nije samo riječ o nekom konglomeratu nesuvislih ideja. Mislim da je riječ o jednom suvislom projektu koji je dobro izbalansiran i koji država može usmjeravati na način da tako formira svoj proračun za buduće godine. Treba reći da je naše Ministarstvo financija već sada u počecima izrade budžeta za sljedeću godinu. Neće se više događati da tek krajem godine ili početkom godine se stvaraju budžeti za tekuću godinu. Vlada će dakle reguliranjem svojih budžetskih sredstava, javne potrošnje, poticati određene sektore, stavljati razvoj države u balansirani odnos i na taj način usmjeravati državnu ekonomiju i razvoj države u određenom smjeru. - Na kraju još samo jedno pitanje, kako se rade takvi projekti? Da li Vi skupljate ideje od institucija, oni dolaze k Vama, s kim surađujete? Kako otprilike teče stvaranje tako jednog velikog i za državu važnog projekta? = Na sve moguće načine. Mi se dakle trudimo skupiti sve moguće ideje, obraditi sve ideje, poticati ljude, pojedince, institucije, škole, fakultete, ljude iz Hrvatske i inozemstva da sugeriraju Vladi određene smjernice razvoja. Potom je Vlada ta koja to treba sve skupiti, organizirati u jedan suvisli projektni zadatak i potom određene institucije i pojedince zadužiti za određene teme, razraditi te teme, odrediti osnovne pravce strateškog razvoja, takve razrade recenzirati, donijeti određene zaključke o pojedinim temama i onda slijede vladine akcije. Dakle budžetskim sredstvima, vladinim mjerama tako usmjeravati razvoj zemlje da se glavne smjernice razvoja u idućim godinama mogu i izvršiti. (BBC)