E-US-GOSPODARSTVO-FINANCIJE-Makrogospodarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije ŠV 4.5.WEW EU I AM.PRIVR. SUPARNICI ŠVICARSKADIE WELTWOCHE4. V. 2000.Europa utjeruje Americi strah u kosti"Prva je žrtva bio ni manje ni više nego George
Soros, zvijezda među financijskim žonglerima, koja je financijskim okladama protiv britanske funte pokorila Veliku Britaniju. Naime, prošlog je tjedna burzovni guru bio prisiljen priznati poraz - potuklo ga je virtualno platežno sredstvo koje još nije stvarno ni zaživjelo ali je već postalo predmet općeg podsmijeha: riječ je o euru. Manageri Soroseva ulagačkog fonda pogrešno su spekulirali na jačanje zajedničke europske valute - a vrijednost eura neprekidno se smanjivala sve dok Soros nije izgubio osam milijarda franaka. Soros je sam kriv - tko bi uopće spekulirao na jačanje tako slabe valute?Amerikanci u svakom slučaju ne. Zasuli su porugom novo europsko čedo, koje je Gerhard Schroeder prije svoga kancelarskog mandata nazivao 'boležljivim nedonoščetom'. CNN podmuklo hvali Europu kao novu jeftinu destinaciju - Madrid, Pariz i Berlin već dugo nisu bili tako povoljni.A Europljani? Odaju se tjeskobi i postiđeno pogledavaju preko velike bare. 'Dosta je bilo skromnosti, treba nam više
ŠVICARSKA
DIE WELTWOCHE
4. V. 2000.
Europa utjeruje Americi strah u kosti
"Prva je žrtva bio ni manje ni više nego George Soros, zvijezda među
financijskim žonglerima, koja je financijskim okladama protiv
britanske funte pokorila Veliku Britaniju. Naime, prošlog je
tjedna burzovni guru bio prisiljen priznati poraz - potuklo ga je
virtualno platežno sredstvo koje još nije stvarno ni zaživjelo ali
je već postalo predmet općeg podsmijeha: riječ je o euru. Manageri
Soroseva ulagačkog fonda pogrešno su spekulirali na jačanje
zajedničke europske valute - a vrijednost eura neprekidno se
smanjivala sve dok Soros nije izgubio osam milijarda franaka. Soros
je sam kriv - tko bi uopće spekulirao na jačanje tako slabe valute?
Amerikanci u svakom slučaju ne. Zasuli su porugom novo europsko
čedo, koje je Gerhard Schroeder prije svoga kancelarskog mandata
nazivao 'boležljivim nedonoščetom'. CNN podmuklo hvali Europu kao
novu jeftinu destinaciju - Madrid, Pariz i Berlin već dugo nisu bili
tako povoljni.
A Europljani? Odaju se tjeskobi i postiđeno pogledavaju preko
velike bare. 'Dosta je bilo skromnosti, treba nam više
samosvijesti!', željeli su viknuti. 'Ne ponašajte se kao da ste
manje važni no što uistinu jeste'.
Europa ima razloga za ponos. Samo ove godine izvoz Europljana bit će
po računici Povjerenstva EU 8,4 posto veći nego prošle godine -
zahvaljujući niskoj vrijednosti eura u inozemstvu. Potraje li taj
gospodarski uzlet, Europa bi u sljedeće dvije godine prvi put od
početka devedesetih godina mogla preteći Ameriku.
Zajednička valuta nije uteg na nozi Europe već motor gospodarskog
ozdravljenja. Među gospodarskim prvacima vlada dobro raspoloženje
kakvo već dugo nije viđeno - Kontinentom se širi euforija
utemeljenja novih tvrtki. Nezaposlenost je dosegla najnižu razinu
u proteklih sedam godina i bilježi i dalje tendenciju pada.
Zahuktavaju se čak i Njemačka i Italija, koje su dugo izlagane
prjeziru zbog nespremnosti na reforme.
Amerika zabrinuto prati taj trend. 'Europska unija jedini je
međunarodni akter, sposoban ozbiljno izazvati Sjedinjene Države',
primijetio je američki kolumnist William Pfaff. Dosta je bilo
uzajamnih ljubaznosti: pohod europske privrede na smanjenje
razlike između dva kontinenta u punom je jeku a borba za globalnu
prevlast samo je pitanje vremena. Dosad je Europa šutke prihvaćala
dominaciju Amerike. Danas se Europljani udružuju u borbi protiv
supersile sukladno geslu 'zajedno smo jači'. Kada se početkom
godine vodeći američki online-koncern AOL spojio s medijskim divom
Time-Warnerom, odgovor Europe nije trebalo dugo čekati:
Bertelsmann se spojio s londonskom televizijskom postajom Pearson,
postavši tako najvećim poduzećem u međunarodnom biznisu koji se
bavi glazbom ali i na području elektronske trgovine. Prvi uistinu
sveeuropski televizijski koncern namjerava sada odmjeriti snage i
s gigantima s druge strane Atlantika.
Na tržištima kapitala Europa forsira suradnju. Burze u Frankfurtu i
Londonu fuzioniraju - zajedno žele povećati atraktivnost Europe
kao sjedišta poslovanja. Gospodarska dinamika s druge strane
Atlantika zasigurno je još intenzivnija - Sjedinjene Države još su
atraktivnija zemlja za plasiranje kapitala. No, koliko će još dugo
zadržati taj status?
Američka je privreda pregrijana, deficit vanjskotrgovinske
bilance dosegao je zastrašujuće visine, a Wall Street drhti od
straha od sljedećeg sloma. Trgovci devizama spekuliraju da bi se
velika količina novca, koja se dosad slijevala u Ameriku, uskoro
mogla vratiti u Europu.
Sigurno je sljedeće: transatlantsko suparništvo jača, a borba za
tržišta sve se češće vodi bez rukavica.
Prilikom fuzije s McDonnellom Douglasom, šefu Boeinga Philipu
Conditu otela se primjedba da će Boeing sada morati 'uništiti'
Airbus. Je li posrijedi puka fraza? Amerika je desetljećima
koristila svoj tajni prislušni sustav Echelon kako bi stekla
gospodarsku prednost u odnosu na vlastite saveznike. 'Da, SAD su
tajno pribavljale informacije o europskim tvrtkama', uzvratio je
zaprepašćujuće otvoreno na prigovore Bruxellesa bivši šef CIA-e
James Woolsey. Riječ je o industrijskoj špijunaži - i što onda?!
Europljanima je dosta takve arogancije. Spremaju se za bitku i
utjeruju Amerikancima strah u kosti. Euro je predstavljao skok u
nepoznato, ali bi već vrlo uskoro po određenim prognozama trebao
dobiti na vrijednosti te usponu Europe do statusa gospodarske
velesile a time i najopasnijeg konkurenta Amerike više gotovo ništa
neće stajati na putu. Ne prijeti opasnost pravog oružanog rata ali
na pomolu je trgovački rat koji Sjedinjene Države neće nužno i
dobiti", smatra Armin Guhl.