DAN PLANETA ZEMLJE

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Obilježavanjem Dana planeta Zemlje ljudi svjesni i odgovorni za spas planeta već 30 godina i na taj način žele skrenuti pozornost na potrebu zaštite okoliša. U travnju će, kako se procjenjuje, više od pola milijarde ljudi izraziti svoju zabrinutost za okoliš općim pozivom na akciju. Više od 1.700 organizacija u 150 zemalja već su se pridružile kampanji Dana zemlje 2000. a mreža se svakim danom povećava. Ovogodišnje će akcije dosegnuti vrhunac baš na današnji dan, a poneke akcije bit će i do 5. lipnja, kad se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša. Pripremaju se utrke, reliji, koncerti, festivali, ulične parade, čišćenja, sadnje - sve posvećeno okolišu.#L# Dan planeta Zemlje 1970. proglasio je američki senator Gaylord Nelson, a prije 30 godina organizirana je najveća demontracija u povijesti pod geslom "Započnimo borbu za opstanak". Pozivu se odazvalo 20 milijuna ljudi širom svijeta koji su izašli na ulice tražeći djelotvornije očuvanje prirode i prosvjedujući protiv njezinog uništavanja. Oilježavanje Dana planete Zemlja prigoda je za podsjećanje kakvo je stanje okoliša u Hrvatskoj. Po podatcima Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja, Hrvatska je u Europi jedna od najbogatijih zemalja po rezervama pitke vode. Osamdesetpet posto vode za vodoopskrbu crpi se iz zaliha podzemne vode. U 15 posto naselja u Hrvatskoj zrak je prekomjerno onešišćen (zrak je III kategorija), u 60 posto naselja zrak je umjereno onečišćen (II kategorija) a u 25 posto naselja u Hrvatskoj zrak je čist ili neznatno onečišćen (zrak je I kategorije). Pad humizacije tla (smanjenje sadržaja humusa u tlu) predstavlja veliki problem, a čak polovica oranica zahvaćeno je acidifikacijom tla (pH ispod 5,5). Koncentracija teških metala u tlima povećana je u odnosu na pretpostavljeno, prirodno stečeno stanje. U usporedbi s austrijskom pokrajinom Tirol akumulacija teških kovina u hrvatskim je tlima u prosjeku niža za 30 posto. Zdravstveno stanje šuma se pogoršava, raste postotak stabala s osutošću krošnje kao posljedice onečišćenja zraka, načina gospodarenja i klimatskih promjena. Oštećenje je veće od 20 posto, a najoštećenija je jela. Po oštećenosti šuma od kiselih kiša, prije 10 godina, bili smo pri dnu liste u Europi, a sada smo već na 17 mjestu (polovici liste). Po oštećenosti četinjača na drugom smo mjestu u Europi, odmah iza Češke. U Hrvatskoj godišnje nastaje od 1,0 do 1,2 milijuna tona komunalnog otpada, od kojeg oko 60 posto završava na službenim odlagalištima, a ostatak na divljim odlagalištima jer čak 205 općina od njih 365 nema organizirani odvoz i skupljanje komunalnog otpada. To znači da u Hrvatskoj postoji oko 1000 divljih odlagališta, dok je službenih odlagališta otpada samo 140. U Hrvatskoj se reciklira samo 1,4 posto otpada. Udio opasnog otpada u komunalnom otpadu je dva posto što znači da završava na odlagalištima komunalnog otpada. Pri punoj zaposlenosti proizvodnih kapaciteta, godišnje nastaje od 200 do 350.000 industrijskog opasnog otpada, ali u prilikama smanjenog obujma proizvodnje to je od 50 do 60.000 tona godišnje. PUTO je, zasad, jedina javna spalionica otpada (postoji još nekoliko u sklopu industrijskih poduzeća) godišnjeg kapaciteta 10.000 tona koji se samo polovično koristi zbog smanjenog intersa industrije zbog nedovoljnih finacijskih sredstava. (Hina) bma dd