LJUBLJANA, 21. travnja (Hina) - Slovenske političke stranke nastavljaju kompliciranu igru u kojoj je formiranje prijelazne vlade samo manji ulog u dobivanju potpore biračkog tijela za puni četvorogodišnji mandat.
LJUBLJANA, 21. travnja (Hina) - Slovenske političke stranke
nastavljaju kompliciranu igru u kojoj je formiranje prijelazne
vlade samo manji ulog u dobivanju potpore biračkog tijela za puni
četvorogodišnji mandat.#L#
Predsjednik Milan Kučan - koji je do sada s diskretne udaljenosti
samo pratio događaje nastale raspadom koalicijske vlade Drnovšek-
Podobnik - jedini je koji smiriti potencijalno opasnu višemjesečnu
krizu. Ona prijeti ako prijelazna vlada bude oblikovana bez šireg
političkog suglasja, ali i ako Kučan raspiše parlamentarne izbore
po starom osporavanom izbornom zakonu.
"Mislim da predsjednik neće predložiti svog kandidata za
predsjednika vlade" - izjavio je u četvrtak navečer nakon sastanka
s Kučanom čelnik konzervativnog bloka Franc Zagožen. Njegov je
kandidat za Drnovšekova nasljednika na mjestu predsjednika vlade,
57-godišnji financijski ekspert Andrej Bajuk, sat prije toga dobio
dva glasa premalo za formiranje stranke desnog centra koja bi
Sloveniju vodila do jesenskih izbora.
Kučan sada mora pričekati razvoj događaja jer je Zagožen najavio da
će s Bajukovom kandidaturom ići do kraja, makar potporu dobili u
zadnjem krugu glasovanja, tik pred zadnjim rokom - 8. svibnjem.
Kučanova je jasno izražena želja da Sloveniju i u buduće vode
mješovite koalicije, sastavljene iz stranaka ljevice i desnice,
ali se desni blok stranaka tome suprotstavlja.
"Mješovite koalicije u kojima smo uvijek bili mlađi partneri
Drnovšeku i bili izigrani definitivna su prošlost" - tvrdi Lojze
Peterle, nekadašnji demokršćanski ministar vanjskih poslova koji s
Drnovšekom ima gorka iskustva zbog kojih je u drugoj Drnovšekovoj
koaliciji dao ostavku na mjesto prvog diplomata.
Desnica tvrdi da Kučan i Drnovšek forsiranjem prijevremenih izbora
po proporcionalnom sustavu žele opet dovesti do pat-situacije koja
je 4 mjeseca onemogućavala foriranje vlade nakon izbora 1996.
godine. Tada su Pučka stranka, Demokršćani i Socijaldemokrati
osvojili 20.000 glasova više od ljevice, ali su - iako povezani u
neformalni predizborni savez - praktično ostali bez vlasti.
Oni za to krive Kučana i Drnovšekov politički pragmatizam koji su
doveli do stvaranja vlade tek nakon što je demokršćanski "prebjeg"
u parlamentu Ciril Pucko prešao u zastupničke klupe Drnovšekovih
liberala.
Sadašnji vođa konzervativnog bloka Zagožen traži da se zbog "sjene
sumnje" koja bi se nadvila nad Slovenijom ako se ovogodišnji
parlamentarni izbori opet odviju po tom scenariju i predsjednik
Kučan angažira da se prije foriranja jedne ili druge privremene
vlade osigura konsens o izbornom sustavu. On predlaže da to bude
politički sporazum između ljevice i desnice. Ustavni amandman koji
bi izborni zakon postavio tako da se dio zastupnika bira
proporcionalnim, a dio većinskim načelom, zadovoljio bi obje
strane osigurao bi poštene izbore bez sjene na slovensku
demokraciju i odluke ustavnog suda, drži on. No, za takvu odluku
potrebna je također dvotrećinska većina zastupnika, a
tradicionalnu slovensku ljevicu u takav kompromis može uvjeriti
samo Milan Kučan, ocjenjuju slovenski analitičari.
U međuvremenu konzervativni blok nada se da će Bajuka idući tjedan
uspjeti uvjeriti da u parlamentu pokuša još jednom uvjeriti
zastupnike da dva dodatna glasa za njega nisu glasovi za 4 godine
desnice na vlasti nego glasovi za bržu dinamiku uključivanje u
Europsku uniju.
(Hina) fl sb
(Hina) fl sb