FR-YU-HR-IZBORI-Organizacije/savezi-Nemiri/sukobi/ratovi RFI 11. IV. TISAK FRANCUSKI RADIO - RFI11. IV. 2000.Pregled tiskaFrancuski dnevni listovi danas prenose prve privremene rezultate općinskih izbora u Bosni i Hercegovini. 'Le
Monde' je samo kratko prenio prve neslužbene rezultate i naslovio svoj članak 'Višenacionalna oporba tvrdi da je napredovala'. 'Hici upozorenja nacionalistima', naslovljava 'Le Figaro' svoj kraći članak koji počinje pitanjem - hoće li Sarajevo jednoga dana ponovno postati simbol višenacionalne Bosne. I umjesto odgovora podatak o pobjedi Socijaldemokratske partije u nekoliko gradova s bošnjačkom većinom: Tuzla, Goražde, Bihać i, naravno - Sarajevo. Zlatko Lagumdžija, vođa SDP-a, čije se izjave prenose, ocjenjuje kako se radi o najvećoj političkoj promjeni od potpisivanja Daytonskog sporazuma i dodaje da bi njegova stranka trebala doći na čelo 20-ak općina u uspredbi sa samo jednom, tuzlanskom, gdje su bili na vlasti od prošlih općinskih izbora. Optimistička izjava američkog veleposlanika u Sarajevu Thomasa Millera koji je najavio novo razdoblje, ocjenjuje se u 'Le Figarou' pretjeranom s obzirom na održavanje SDS-a u Republici Srpskoj. Kao komentar daje se izjava zapadnog diplomate koji je želio ostati neimenovan, kako hrvatski
FRANCUSKI RADIO - RFI
11. IV. 2000.
Pregled tiska
Francuski dnevni listovi danas prenose prve privremene rezultate
općinskih izbora u Bosni i Hercegovini. 'Le Monde' je samo kratko
prenio prve neslužbene rezultate i naslovio svoj članak
'Višenacionalna oporba tvrdi da je napredovala'. 'Hici upozorenja
nacionalistima', naslovljava 'Le Figaro' svoj kraći članak koji
počinje pitanjem - hoće li Sarajevo jednoga dana ponovno postati
simbol višenacionalne Bosne. I umjesto odgovora podatak o pobjedi
Socijaldemokratske partije u nekoliko gradova s bošnjačkom
većinom: Tuzla, Goražde, Bihać i, naravno - Sarajevo. Zlatko
Lagumdžija, vođa SDP-a, čije se izjave prenose, ocjenjuje kako se
radi o najvećoj političkoj promjeni od potpisivanja Daytonskog
sporazuma i dodaje da bi njegova stranka trebala doći na čelo 20-ak
općina u uspredbi sa samo jednom, tuzlanskom, gdje su bili na vlasti
od prošlih općinskih izbora. Optimistička izjava američkog
veleposlanika u Sarajevu Thomasa Millera koji je najavio novo
razdoblje, ocjenjuje se u 'Le Figarou' pretjeranom s obzirom na
održavanje SDS-a u Republici Srpskoj. Kao komentar daje se izjava
zapadnog diplomate koji je želio ostati neimenovan, kako hrvatski
sindrom još nije zahvatio Bosnu. Na kraju članka nalazi se izvod iz
'kalendara razočaranog uvodničara sarajevskog Oslobođenja' -
'činjenica da je najveći dio hrvatskog i srpskog glasačkog tijela
glasovao za nacionalističke partije, znači da nacionalizam kao
najveća prijetnja i glavna smetnja stabilizaciji i razvitku još
nije poražen.(...)
Druga balkanska tema je Kosovo. 'Le Monde' javlja o raspravi koja se
u Njemačkoj vodi o pitanju je li postojao srpski plan o
protjerivanju Albanaca s Kosova, plan objavljen pod imenom
'Potkova'. Objavljivanje plana poslužilo je prije godinu dana
njemačkoj Vladi da opravda sudjelovanje, prvo nakon II. svjetskog
rata, u operacijama izvan zemlje. Bivši general njemačke vojske
Hainz Loquai iznio je sumnje u postojanje plana u knjizi 'Put prema
ratu koji se mogao izbjeći'. Glavna je teza knjige da je postojanje
plana nepotvrđeno, da je njegov sadržaj zapravo opisivanje onog što
se stvarno događalo i da je iznošenje ovih neprovjerenih podataka
služilo da bi se u javnom mnijenju uklonila sumnja da je do egzodusa
kosovskih Albanaca dovelo samo bombardiranje NATO-a. Rasprava se
vodi o uporabi rječnika karakterističnog za II. svjetski rat, kao i
porijeklu navodnog plana koji Ministarstvo obrane skriva, navodno
štiteći izvore.
Izgleda da će se slična rasprava otvoriti i u Francuskoj, sudeći po
tome da je i u 'Le Figarou' objavljen danas članak akademika Jeana
Dormesona o Kosovu. Raspravu je otvorila novinarka tjednika
'Marianne' objavljujući članak u jednom drugom uglednom časopisu
kojim optužuje medije da su se prepustili manipulacijama NATO
saveza o broju žrtava na Kosovu, što je bilo naknadno opravdanje
intervencije čiji je cilj bilo skrivanje činjenice da je Milošević
bio natjeran na rat ili kako je rekao jedan novinar, da je zločin bio
olakšan da bi se opravdala kazna. Dormeson iznosi ove činjenice
pred javnošću i pokušava odgovoriti na pitanja koja se postavljaju.
Za Dormesona brojke ne mijenjaju prirodu zločina počinjenih na
Kosovu, pa je intervencija moralno opravdana. Druga je Dormesonova
teza da intervencija nije potpuno uspjela jer je Milošević i dalje
na vlasti, jer je Kouchner, s druge strane, na rubu očaja, dok su
kosovski Srbi postali žrtve albanskoga nacionalizma. 'Kad me netko
pita što činiti, odgovaram ne znam i bojim se da to nitko ne zna',
izjavljuje Dormeson. Ili drugo pitanje: 'Je li sudbina ljudskih
prava i humanizama u rukama Orwellova Velikog brata?' Uz ta pitanja
samo je jedan odgovor. Dormeson poziva na oprez i sa žaljenjem
konstatira da je nakon kosovskog iskustva 'jedna od
najperverznijih posljedica legitimne borbe protiv zločina i za
ljudska prava povećanje nepovjerenja i skepticizma prema vanjskoj
politici'.
U vanjskoj politici središnje mjesto u francuskom tisku zauzima
danas najavljeni sastanak predsjednika dviju Koreja, nakon pola
stoljeća hladnoga rata. 'Liberation' o tome piše na naslovnici, a
'Le Monde' na prvoj stranici o međunarodnim zbivanjima.
(RFI)