ZAGREB, 7. travnja (Hina)ZAGREB - Posjet Makedoniji mogu ocijeniti uspješnim, a najvažnije je što smo dogovorili međusobnu potporu u ostvarenju strateških ciljeva - priključenja europskim integracijama, izjavio je u petak ujutro po
povratku iz dvodnevnog službenog posjeta Makedoniji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Mislim da je posjet bio uspješan. Obavili smo veliki broj razgovora (s makedonskim dužnosnicima) o političkim i gospodarskim temama. Ovaj je posjet potvrdio naše prijateljstvo i zajedničke interese, a najvažnije je da ćemo jedni za druge lobirati za priključenje europskim integracijama", kazao je po dolasku u zagrebačku zračnu luku predsjednik Mesić. On je napomenuo da s Makedonijom ima nekoliko otvorenih pitanja u imovinsko-pravnim odnosima koja se odnose na vlasništva hrvatskih tvrtki u Makedoniji i makedonskih u Hrvatskoj te istaknuo potrebu veće međusobne razmjene.DEN HAAG - Bivši predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik izjavio je u petak pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) da se ne osjeća krivim za ratne zločine. Krajišnika (55), jednog od najbližih suradnika vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, ovog su tjedna na Palama uhitile snage NATO-a, temeljem zapečaćene
ZAGREB, 7. travnja (Hina)
ZAGREB - Posjet Makedoniji mogu ocijeniti uspješnim, a najvažnije
je što smo dogovorili međusobnu potporu u ostvarenju strateških
ciljeva - priključenja europskim integracijama, izjavio je u petak
ujutro po povratku iz dvodnevnog službenog posjeta Makedoniji
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Mislim da je posjet bio
uspješan. Obavili smo veliki broj razgovora (s makedonskim
dužnosnicima) o političkim i gospodarskim temama. Ovaj je posjet
potvrdio naše prijateljstvo i zajedničke interese, a najvažnije je
da ćemo jedni za druge lobirati za priključenje europskim
integracijama", kazao je po dolasku u zagrebačku zračnu luku
predsjednik Mesić. On je napomenuo da s Makedonijom ima nekoliko
otvorenih pitanja u imovinsko-pravnim odnosima koja se odnose na
vlasništva hrvatskih tvrtki u Makedoniji i makedonskih u Hrvatskoj
te istaknuo potrebu veće međusobne razmjene.
DEN HAAG - Bivši predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momčilo
Krajišnik izjavio je u petak pred Međunarodnim sudom za ratne
zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) da se ne
osjeća krivim za ratne zločine. Krajišnika (55), jednog od
najbližih suradnika vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića, ovog
su tjedna na Palama uhitile snage NATO-a, temeljem zapečaćene
optužnice. Optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti,
povrede ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija
počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini
tijekom rata u toj državi u 1991. i 1992. Na prvom pojavljivanju
pred haškim sudom Krajišnik je, odjeven u sivo odijelo i bez
promjene izraza lica, na svaku točku optužnice odgovarao riječima
"nisam kriv".
MOSKVA - Rusija "duboko žali" zbog jučerašnje odluke Vijeća Europe
da joj se u parlamentarnoj skupštini te organizacije suspendira
pravo glasa i pokrene postupak suspenzije u članstvu organizacije,
ali će "ustrajno nastaviti svoju politiku iskorijenjivanja
terorizma" u Čečeniji, izjavio je u petak ruski ministar vanjskih
poslova Igor Ivanov. "Jučerašnja odluka izaziva zbunjenost i
duboko žaljenje", ustvrdio je Ivanov prije susreta s izaslanstvom
europske trojke. On je ocijenio da će odluka VE zakomplicirati
budući dijalog istaknuvši da će "Rusija, unatoč svemu, ustrajno
nastaviti s politikom iskorijenjivanja terorizma i ponovne
uspostave reda, zakona i ljudskih prava u Čečeniji".
MOSKVA - Rusija je u petak priopćila da su na glasovanje u prilog
suspenziji Moskve u Vijeću Europe u četvrtak utjecali europski
izaslanici koji i su danas hladnoratovskoga mentaliteta.
"Skupština se priklonila onim delegatima koji, prema onome što
govore i čine, i dalje žive i razmišljaju u okviru stereotipa
Hladnoga rata i dvostrukih standarda", stoji u priopćenju ruskoga
ministarstva vanjskih poslova.
MOSKVA - Zamjenik ruskog premijera Viktor Kristenko u petak je
izjavio da činjenica što je Vijeće Europe osudilo Rusiju u vezi
događaja u Čečeniji ne bi trebala imati nikava utjecaja na odnose
Moskve s međunarodnim financijskim institucijama. "To ni na koji
način ne bi trebalo utjecati na naš odnos s međunarodnim
financijskim organizacijama", kazao je Kristenko. U Moskvi
trenutno boravi drugi čovjek MMF-a Stanely Fischer.
MOSKVA - Ruski tisak ocijenio je u petak da bi suspenzija Rusije iz
Vijeća Europe lišila Europljane svake mogućnosti utjecaja na rusku
politiku prema Čečeniji. "Isključenjem Rusije iz Vijeća Europe,
europski branitelji ljudskih prava postići će rezultat potpuno
oprečan" željenome, piše dnevni list Nezavisimaja Gazeta. "Ne bude
li Rusija u Vijeću Europe, ta organizacija neće moći od Rusije
tražiti da provede njezine preporuke vezane uz Čečeniju",
objašnjava list. Slično pišu i drugi listovi upozoravajući da bi
Rusija mogla dobiti gospodarske sankcije i ostati bez financijske
pomoći.
RIM - Stanje primirja ne može vječno trajati, a opstanak Bosne ne
može biti povjeren vojnom i civilnom angažiranju međunarodne
zajednice - mir ovisi o vama, rekao je predsjednik Italije Carlo
Azeglio Ciampi svojim sugovornicima u Sarajevu, kako danas prenosi
"Corriere della Sera". List ocjenjuje da je Ciampi jučer tijekom
kratkog posjeta Sarajevu i kontingentu talijanskih vojnika u
sastavu SFOR-a, bio vrlo oštar i jasan kada je pozvao sve u BiH da se
trgnu i da izađu iz sadašnjeg stanja. Ciampi je upozorio i da četiri
godine nakon Daytonskih sporazuma još nije ostvarena moralna i
civilna obnova te je čelnicima u Sarajevu kazao da tu obnovu moraju
provesti sami i da opstanak Bosne ne može ovisiti o prisustvu
međunarodnih snaga.
PRIŠTINA - Švicarska je odlučna vratiti sve kosovske izbjeglice
koji su tijekom sukoba na Kosovu pronašli smještaj u toj zemlji,
izjavila je kasno sinoć novinarima u Prištini ministrica pravde
Švicarske Federacije i odgovorna za povratak izbjeglica, Ruth
Mecler-Arnold, koja se nalazi u trodnevnom posjetu Kosovu.
Švicarska je tijekom sukoba na Kosovu primila gotovo 60.000
Albanaca. Nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga, prema
riječima švicarske ministrice vraćeno je gotovo 20 tisuća osoba.
"Ostalih 40 tisuća vratit će se narednih dana i mjeseci, a krajnji
rok za dobrovoljni povratak je 31. svibnja", kazala je Arnold.
BANJA LUKA - Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio
je kako on podržava ideju da RS postane jednog dana članicom
Sjevernoatlantskog saveza. "Za to sam da RS jednog dana postane
članicom NATO-a unatoč neugodnim iskustvima iz prošlosti", rekao
je Dodik u četvrtak navečer u interviewu za lokalnu televizijsku
postaju ATV. Ministarstvo obrane RS nedavno je objavilo da vojska
bosanskih Srba broji oko 12.000 vojnika, ali da se razmatra
mogućnost smanjenja za 15 posto brojnog stanja.
GISOZI - Belgijski premijer Guy Verhofstadt zatražio je u petak "u
ime svoje" zemlje oprost od Ruande za genocid iz 1994. na
komemoraciji žrtvama u gradu Gisozi, u okrugu ruandske
prijestolnice Kigali. Nacionalna komemoracija za žrtve genocida -
pripadnike plemena Tutsi i umjerenih Hutua, kojih je prema
procjenama ubijeno od 500.000 do 800.000, počela je u petak ujutro u
mjestu Gisozi. "Tvrdim da cjelokupna međunarodna zajednica snosi
golemu i tešku odgovornost za genocid. Preuzimam ovdje, pred vama,
odgovornost svoje zemlje, belgijskih političkih i vojnih vlasti",
izjavio je premijer pred najvišim dužnosnicima Ruande, bivše
belgijske kolonije.
RIM - Talijanski novinari štrajkaju danas i sutra tako da u subotu i
nedjelju neće biti novina na kioscima. Tek u ponedjeljak će novine
ponovno biti u prodaji. Štrajkaju i novinari u agencijama i u
elektronskim glasilima. Osigurane se na televiziji samo kratke
vijesti koje će dva puta na dan pročitati dežurni novinar koga će
odrediti sindikat. Novinari su stupili u štrajk prosvjedujući zbog
sporosti pregovaranja s izdavačima o novim radnim ugovorima. Svi
novinari, ne samo oni u stalnom radnom odnosu, već i "slobodnjaci" i
honorarci sudjeluju u štrajku.
DŽAKARTA - Više od pet tisuća ljudi okupilo se u petak ispred
predsjedničke palače u Džakarti prosvjedujući protiv vladina plana
da ukine desetljećima staru zabranu komunizma. Indonezijska
komunistička stranka nekad je bila treća po snazi na svijetu, a onda
ju je krajem šezdesetih zabranio bivši predsjednik Suharto.
Predstavljajući se kao Indonezijska islamska fronta i s
transparentima na kojima je pisalo "Nema mjesta komunizmu" i
"Komunizam i cionizam su droge čovječanstva", demonstranti su
spalili komunističku i izraelsku zastavu.
KAMPALA - Sud u Kampali izdao je nalog za uhićenjem šestorice
čelnika sekte "sudnjega dana", optuživši ih za ubojstvo deset osoba
u jugozapadnoj Ugandi 17. ožujka, objavljeno je iz ureda javnog
tužitelja u petak. Smatra se da su se tijela spomenutih deset osoba
čija su imena točno navedena, nalazila među nekoliko stotina
spaljenih leševa u crkvi u Kanungu koja je pripadala kultu
"Provedbe deset božjih zapovijedi". Nije poznato jesu li optuženi
još uvijek živi ili su se spalili zajedno sa svojim sljedbenicima.
KIGALI - U sukobima provladine milicije i pobunjenika na istoku
Demokratske Republike Kongo poginulo je najmanje 49 civila,
priopćila je u petak pobunjenička strana. Basingizi Katintima,
guverner pokrajine Južni Kivu, izjavio je da su napadi počeli
početkom tjedna i to u brdima oko grada Uvira, na sjevernom dijelu
jezera Tanganjika. Katintima tvrdi da je početkom tjedna u sukobima
u nekoliko sela oko grada Uvire ubijeno 30 civila, među njima i
cijela sedmočlana obitelj.
KABUL - Borci afganistanskih vladajućih Talibana sukobili su se u
petak ujutro s oporbenim snagama sjeveroistočno od Kabula, dok
istovremeno izvješća govore o gomilanju snaga obiju strana uoči
očekivane proljetne ofenzive. Očevici kažu da su borbe počele u
četvrtak navečer u selu Giva u pokrajini Nejrab, na glavnoj cesti
nekih 120 km od Kabula. Topnička se paljba čula cijelu noć, a
pucnjava se nastavlja i u petak. To su najžešći sukobi u zadnjih
nekoliko mjeseci.
(Hina) br br
(Hina) br br