FINANCIJSKI BILTEN 30. OŽUJKA - 06. TRAVNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 30. ožujka - 06. travnja 2000. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada donijela odluke o zaštiti štediša i deponenata 8. Na zatvorenoj sjednici Vlade o provedbi programa za pripremu priključenja Hrvatske Europskoj uniji 9. Županijski dom Sabora zasjeda 11. i 12. travnja 10. Zastupnički dom zasjeda od 12. do 21. travnja 11. Savjet HNB: Smanjenje stope obvezne rezerve na 28,5 posto 12. Granić primio izaslanstvo EBRD-a 13. Financijske prognoze Svjetske banke za ovu godinu 14. Global Finance: Zagrebačka banka najbolja u Hrvatskoj 15. Promet na Zagrebačkoj burzi u ožujku dosegnuo čak 219,7 mil. kuna 16. U ožujku na VTV-u 53,5 mil. kuna prometa 17. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 30. III. 17.000.000 4.500.000 12,72 % 382.708.000 31. III. 16.000.000 10.030.000 11,47 $ 340.329.000 03. IV. 26.000.000 14.250.000 12,42 % 286.968.000 04. IV. 14.500.000 4.500.000 12,50 % 319.384.000 05. IV. 18.000.000 5.350.000 12,90 % 296.540.000 06. IV. 13.700.000 1.700.000 12,05 % - Dnevni prosjek 17.533.000 6.721.000 12,34 % 325.185.000 I ovoga je tjedna na Tržištu novca bilo mirno. Relativno dobra ponuda te skromnija potražnja osnovno su obilježje prošlotjednog trgovanja. U prekonoćnom se trgovanju prosječna potražnja kretala na oko 330 milijuna kuna i podmirivana je u cijelosti. U dnevnom je pak kreditiranju početak tjedna bio u znaku vrlo bogate ponude te relativno skromne potražnje. No, unatoč tome redovito je veliki dio potražnje ostajao nepodmiren. Istodobno, dio je ponude, ponekad i više od 25 milijuna kuna, bio neplasiran. Situacija je ostala ista čak i u srijedu kada je potražnja premašila ponudu. I tada je, uz dio potražnje koji nije bilo moguće podmiriti zbog nedostatka novca, dio ponude ponovno ostao neplasiran. U četvrtak je pak ponovno potražnja bila višestruko manja od ponude no, promet je opet bio vrlo "mršav". Uzrok vrlo skromnog prometa na tržištu ostvarenog u posljednje vrijeme očigledno su pooštreni limiti kreditora prema korisnicima. Cijena se novca uglavnom kretala na uobičajenim razinama. Tako su novi opozivni krediti odobravani po cijeni od 12 do 12,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 266,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,79 posto, upisani su zapisi u iznosu od 205,1 milijun kuna, dok je pet milijuna kuna ponuda odbijenih. Na rok od 91 dan ukupan iznos od 35 milijuna kuna pristiglih ponuda nije prihvaćen. Na rok od 182 dana, uz kamatu od 12,30 posto, upisani su zapisi u iznosu od 61,6 milijuna kuna. Od 05. travnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,67 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 03. do 06. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 135 155 155 66.555 Pliva 575 600 580 587.110 Podravka 150 172 150 2.279.595 Varaždinska banka 215 227 215 2.121.659 Viktor Lenac 95 95 95 15.104 Zagrebačka banka 0 1.220 1.400 1.240 1.938.071 Arenaturist 55 55,50 55 8.627 Elka 63 65 65 36.418 Istraturist 45 47 47 52.050 Jadran-turist 41,50 45 45 21.581 Karlovačka pivovara 380 380 380 13.300 Končar 71 82 71,50 182.080 Kraš 147 159 150 68.350 Privredna banka 81 84 81 82.071 Riječka banka 123 130 130 509.816 Riviera 81 85 82 96.324 Splitska banka 85 85 85 88.995 Trgovačak banka 1.703 1.703 1.703 212.875 Zagrebačka banka E 500 510 500 667.200 9.047.778 Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od devet milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Varaždinske banke (2,2 milijuna), Viktora Lenca (2,1 milijuna) te Zagrebačke banke serije O (1,9 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 19 dionica, pri čemu ih je većina izgubila na vrijednosti. Najveći je gubitnik ovoga tjedna bila Zagrebačka banka. Naime, cijena njene obične dionice potonula je 120, dok je ona serije E jeftinija 50 kuna. Značajniji pad cijene, 15 kuna, zabilježile su i dionice Plive te Podravke. Dionica Končara pojeftinila je pak 10,5 kuna. Gubitak od po devet kuna ostvarile su dionice Varaždinske i Privredne banke. Cijena dionice Kraša pala je pet, a Riviere tri kune. Najmanje su na vrijednosti izgubile dionice Splitske banke i Arenaturista. Tako je prva ostvarila gubitak od jedne kune, dok je cijena druge potonula tek 11 lipa. Najviše je pak ovoga tjedna profitirala dionica Dalmatinske banke. Naime, cijena joj je skočila 31 kunu ili 25 posto. Značajnije, 15 kuna, poskupila je i dionica Karlovačke pivovare. U skupinu se dobitnica, s cijenom višom tri kune, svrstala i dionica Istraturista. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je 49 bodova ili više od pet posto te zaronio ispod ključnih 900 bodova - na 878 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 03. do 06. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Brodospas 52 52 52 3.640 Central 80 80 80 8.000 Ericsson-Tesla 217 220 219 350.117 Hoteli Jadran 10 10 10 21.680 Hoteli Zadar 80 80 80 120.160 Jadranski naftovod 1.200 1.200 1.200 12.000 Međimurska banka A 430 430 430 47.300 Sućuraj 85,80 85,80 85,80 148.005 Sunčani Hvar 25 25 25 8.750 Zanatlija 200 200 200 32.400 ZIF Breza invest 50 50 50 12.100 PIF Dom 24,05 27,00 24,11 741.575 PIF Expandia 24,16 29,00 25,00 579.116 PIF Pleter 12,04 14,51 13,22 194.610 PIF Slavonski 12,71 15,00 14,00 766.996 PIF Sunce 10,06 13,00 11,70 212.350 PIF Sred. nac. 14,95 16,20 15,32 243.746 PIF Velebit 17,00 17,52 16,50 370.153 3.872.708 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedan bilo relativno mirno. Naime, ostvaren je promet od 3,8 milijuna kuna, a aktivno je bilo 18 dionica. Pritom ih je njih osam dobilo, dok su četiri izgubile na vrijednosti. Porast cijene od četiri kune ostvarila je dionica Sunčanog Hvara, a poskupile su i dionice svih sedam PIF-ova. Najviše, 2,73 kune, porasla je cijena Expandia fonda. S dobitkom od 1,70 kuna, slijedila ju je dionica fonda Sunce. Cijena vrijednosnice Slavonskog fonda porasla je pak 1,40, a Velebita 1,38 kuna. Istodobno, dionica Pletera poskupila je 1,22 kune. Na kraju su se liste dobitnica smjestile dionice Središnjeg nacionalnog te Dom fonda. Naime, cijena prve viša je 74, a druge 61 lipu. Na listi je pak gubitnica neslavno vodeće mjesto, s cijenom nižom 50 kuna, zauzela dionica Jadranskog naftovoda. Slijedila ju je s padom cijene od 7,5 kuna, dionica Hotela Jadran. Cijena pak dionice Brodospasa potonula je tri, a Ericsson-Tesle tek jednu kunu. U odnosu na prošli četvrtak, VIN indeks nije se mijenjao, tj. iznosi 407 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 30. ožujka 06. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 7.644,89 7.446,21 - 2,59 London/FTSE-100 6.445,20 6.451,10 + 0,09 New York/DJIA 11.020,27 11.033,92 + 0,12 Tokyo/Nikkei 20.530,85 20.223,61 - 1,49 Iako je Dow Jones indeks u posljednjih tjedan dana ojačao tek 0,12 posto, situacija je bila sve samo ne mirna. Najveća je vijest svakako vezana uz softwearskog diva, korporaciju Microsoft. Naime, američki je savezni sud u ponedjeljak donio odluku da je ta korporacija kriva za kršenje zakona o zabrani monopola. U odluci suda navodi se kako je tvrtka Billa Gatesa "ostvarivala monopol nekompetentnim sredstvima" te da je pokušala "monopolizirati tržište Interneta". Međutim, ta je vijest bila očekivana pa je njujorško tržište, poglavito cijene dionica "nove ekonomije" ? tehnoloških i Internet kompanija, potresla i prije službene objave. Pritom su samo Microsoftove dionice toga dana oslabile oko 15 posto. Jednako je bilo i u elektronskom trgovanju. Nasdaq indeks, koji se uglavnom sastoji od dionica "nove ekonomije" u ponedjeljak je zabilježio najveći dnevni bodovni pad u povijesti (349 bodova) te peti najveći dnevni postotni pad (7,64 bodova) te kraj sastanka dočekao na 4.223 bodova. To je ujedno i Nasdaqova najniža razina u posljednja dva mjeseca. Suprotno tome, na Wall Streetu ostvareni su dobici. Naime, ulagači su procijenili kako je sad pravi trenutak da svoja sredstva odmah preusmjere u tradicionalne sektore, ponajprije bankarski i farmaceutski. Zbog toga je Dow Jones u ponedjeljak skočio čak 300 bodova i dosegnuo najvišu razinu od 21. siječnja ove godine ? 11.221,93 boda. Analitičari kažu kako je spomenuta situacija još jednom pokrenula pitanja precijenjenosti tehnoloških, telekomunikacijskih i Internet dionica. Jer, te su dionice trenutačno u fazi masivne korekcije. Njihove su cijene nerealno visoke i na duži rok potpuno neodržive, što se ponajbolje može vidjeti iz kretanja Nasdaqa, pojašnjavaju analitičari. Njegova je naime vrijednost u posljednjih šest mjeseci udvostručena. Pritom su gotovo svi sigurni kako ovakva situacija neće dulje potrajati te da će se u sljedećih nekoliko dana Wall Street konsolidirati. Iako je u drugom dijelu tjedna, prvi val straha zbog snažnog pada cijena tehnoloških i Internet dionica prošao, malobrojni su ostvarili zarade. Većina je ulagača naime vrlo oprezna, dok ostali svoja sredstva usmjeravaju u riskantnije dionice nastojeći na nabrzinu zaraditi puno i tako smanjiti ranije gubitke. Situacija bi se ipak uskoro mogla primiriti. Za to se pobrinuo i predsjednik Feda Alan Greenspan. On je naime istaknuo kako svojom restriktivnom monetarnom politikom ni u jednom trenutku nije želio "odrezati" cijene najdobitonosnijih dionica. Međutim, analitičari kažu kako je čelni čovjek središnje američke banke ipak nagovijestio još agresivniju kreditnu politiku. Od srpnja prošle godine ključne su kamatne stope podizane pet puta i to po 0,25 postotnih bodova. Inače, prošloga je petka završilo prvo ovogodišnje poslovno tromjesečje. U tom je razdoblju Dow Jones ukupno oslabio čak 575 bodova ili pet posto, dok je Nasdaq "zaradio" više od 500 bodova, odnosno preko 12 posto. Unatoč razlici u krajnjem rezultatu, potrebno je istaknuti da su oba indeksa u prva tri ovogodišnja mjeseca dosegnula rekordne vrijednosti. Njujorškom je indeksu to uspjelo 14. siječnja kada se probio na 11.722,98 bodova, dok je Nasdaq najvišu vrijednost svih vremena zabilježio 10. ožujka ? 5.132,52 boda. Velike oscilacije na burzi u Tokiju U prvom je dijelu tjedna burza u Tokiju bila raj za ulagače. Na dobro je raspoloženje analitičara ponajprije utjecao Tankan ? tromjesečno izvješće Bank of Japan (BOJ). Jer, ono je potvrdilo ranije procjene japanskih gospodarstvenika o značajnom oporavku poslovne klime "Zemlje izlazećeg sunca". Japansko se gospodarstvo inače nalazi u najdubljoj recesiji u proteklih 50 godina. Međutim, tada su se i na tom najvećem azijskom tržištu počele osjećati posljedice odluke američkog savezog suda u "slučaju Microsoft". Ulagači su se užurbano počeli rješavati tehnoloških i Internet dionica, a sredstva su počeli investirati, u dotad, zapostavljeni tradicionalni sektor. Stoga niti ne čudi da se u proteklih tjedan dana Nikkei indeks spustio gotovo 1,50 posto ili preko 300 bodova. U prva je pak tri ovogodišnja mjeseca taj indeks ojačao više od 28 posto. I europski ulagači neodlučni ? TMT ili tradiconalni sektor? Novo su poslovno tromjesečje europske burze počele prilično loše, za što su ponajprije "krive" dionice energetskog sektora. Naime, one su tijekom proteklih tjedan dana bile u velikom dobitku pa su se stoga ulagači odlučili na dobitonosne prodaje. Kasnije su rasprodaje zaredale i TMT sektoru, tj. tehnologiji, medijima i telekomunikacijama, naravno kao posljedica zasad posljednjeg poglavlja "sage o Microsoftu". Svoja su sredstva ulagači potom investirali u tradicionalne dionice, poglavito iz sektora trgovine, prehrane i pića, bankarstva i osiguranja. Međutim, krajem tjedna europski su ulagači, za razliku od svojih kolega s Wall Streeta i Tokija, bili skloni vjerovati da će se dionice TMT sektora, uskoro oporaviti. Stoga su, iako još uvijek u skromnom obujmu, svoja sredstva prebacili upravo tamo i počeli dizati cijene tih dionica. Značajni su gubici tada lagano neutralizirani pa je londonski FTSE na tjednoj razini porastao gotovo 0,10 posto. Iako je slično bilo i u Frankfurtu, ovotjedni su gubici te burze bili preveliki da bi se DAX na kraju "izvukao". Jer, ne smije se zaboraviti negativni učinak što je na tradiconalne dionice ostavila vijest da su dvije vodeće njemačke banke - Deutsche i Dresdner Bank - odustale od planiranog spajanja (vrijednog 30 milijardi USD), kojim bi nastala najveća banka na svijetu. Šokirajući investitore, Dresdner bank je prekinula pregovore o spajanju s Deutsche Bank samo mjesec dana nakon što su ih započeli, izjavivši da su razlike u strategijama dviju banaka prevelike. U odnosu na prošli četvrtak frankfurtski je burzovni indeks oslabio gotovo 2,60 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 30. ožujka 06. travnja Promjena u % Euro/USD 0,9564 0,9585 + 0,21 Euro/JPY 100,68 100,44 - 0,23 USD/JPY 105,32 104,82 - 0,47 Cijena zlata: USD/Unca 30. ožujka 06. travnja Promjena u % 277,00 279,60 + 0,93 Iako je Bank of Japan (BOJ) još prošloga tjedna na deviznim tržištima kupovinom američkih dolara nastojala srušiti tečaj domaće valute, jen je i ovoga tjedna jačao. Euro se u jednom trenutku spustio na najnižu razinu svih vremena ? 97,50 JPY, dok je dolar potonuo na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, tj. na otprilike 102 JPY. Kasnije je jen ipak lagano oslabio te je na tjednoj razini euro pojeftinio oko 0,20 posto, a dolar gotovo pola posto. Ovoga je puta uzrok jačanja jena bio Tarkan - kvartalno izvješće Bank of Japan (BOJ) o poslovnoj klimi, a koji je potvrdio da "Zemlja izlazećeg sunca" ima velike šanse izaći iz 50-godišnje recesije. Zanimljivo je kako se jedinstvena europska valuta gotovo cijeloga tjedna uspjevala zadržati iznad 0,96 USD. Tome je bilo nekoliko razloga. Europske su burze, za razliku od njujorške i tokijske, znatno spretnije prebrodile "Microsoft krizu" pa niti euro tada nije značajnije nastradao. Isto tako, povoljno je na euro djelovala ovotjedna izjava predsjednika Europske središnje banke (ECB) Wima Duisengerga kako tečaj eura nije isuviše nizak te da će ga dodatno povećati gospodarski rast Eurolanda. Pritom se ne smije izostaviti niti učinak što su ga na euro ostavile špekulacije da će se niskim tečajem jedinstvene europske valute pozabaviti ministri financija industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, pripadnici skupine G7, na svom sastanku sredinom ovoga mjeseca. Međutim, u četvrtak poslijepodne s najveće su svjetske burze, Wall Streeta, počele pristizati vijesti o oporavku tehnoloških i Internet dionica. Privlačnost "zelenbaća" time je naglo porasla pa je eurov tjedni rast u odnosu na dolar zaustavljen na otprilike 0,20 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 31.03. ? 07.04. 2000. Valutai jedinica Tečaj31. ožujka Tečaj07. travnja Promjenau % Euro 1 7,7272 7,7239 - 0,04 DEM 1 3,9508 3,9491 - 0,04 USD 1 8,0812 8,0340 - 0,58 GBP 1 12,8588 12,7419 - 0,90 JPY 100 7,6861 7,6675 - 0,24 ATS 1 0,5615 0,5613 - 0,04 ITL 100 0,3990 0,3989 - 0,04 CHF 1 4,8538 4,9107 + 1,17 SIT 100 3,8095 3,8038 - 0,14 Njemačka marka na tečajnici HNB slabi drugi tjedan zaredom i u tom je razdoblju pojeftinila 0,20 posto. U proteklih su tjedan dana na vrijednosti izgubile i gotovo sve ostale valute. Pad tečaja slovenskog tolara tako se nastavio i ovoga, petog u nizu, tjedna. U spomenutom je vremenu on pojeftinio oko 0,75 posto. Uz marku, u posljednjih su 14 dana oslabili i euro, austrijski šiling te talijanska lira i to ukupno 0,20 posto. Nakon dvotjednog rasta, proteklog su tjedna pale cijene britanske funte i američkog dolara. Pritom je funta oslabila 0,90 posto, a dolar gotovo 0,60 posto. Japanski je pak jen u sedmodnevnom razdoblju pojeftinio 0,24 posto. Jedini je dobitnik ovoga puta bio švicarski franak. Naime, njegov je tečaj u porastu već tri tjedna, tijekom kojih je franak ojačao oko 2,30 posto. 7. Vlada donijela odluke o zaštiti štediša i deponenata Zaštita štediša i deponenata te stvaranje pretpostavki za rješenje problema likvidnosti i daljnjeg poslovanja Istarske i Cibalae banke, rješenja su što ih je u vezi s poteškoćama u tim bankama, u četvrtak, između ostaloga, prihvatila Vlada. Na svojoj je ovotjednoj redovitoj sjedici, Vlada odlučila izdati nove obveznice za restrukturiranje gospodarstva, čime se zapravo zamjenjuju obveznice iz 1991. izdane bez kamatne stope, pojasnio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Tom mjerom izravno se, kaže, pomaže ozdravljenju bankarskog sektora i banaka u problemima, a ne ulazi se u sanacije ni rješavanje teškoća po pojedinim bankama. Zamjena obveznica obavit će se za ukupno 15 banaka, među kojima su i Istarska i Cibalae. Upravo priznavanjem tih obveznica u prihod, u vrijednosti 57,5 milijuna kuna, Istarska banka nema više negativnog kapitala i prestaju razlozi za privremenog upravitelja, rekao je Linić. Istodobno Vlada dioničare i nadzorne odbore dviju banaka upućuje da u roku 60 dana sklope ugovore sa strateškim partnerom o dokapitalizaciji banke, povećanju vlastitog kapitala i prodaji dijela portfelja. Cibalae banku uputila je na razgovor sa Zagrebačkom bankom. Premijer Ivica Račan najavio je da će se pred Vladom vrlo brzo naći i prijedlog rješavanja dugova države gospodarskim subjektima. Vlada, rekao je Račan, želi rješavati životne probleme države, no u tome joj ne pomažu ishitreni pristisci. Kao primjer naveo je poduzeća u teškoćama čiji radnici dolaze pred Vladu i traže od nje žurno rješavanje problema i isplatu plaća, neovisno može li ona to učiniti i ima li ovlasti. Vlada je dužna oduprijeti se takvim priticima i neće dopustiti da se ti problemi rješavaju na stari način, rekao je Račan. Odlukom o utvrđivanju posebnog interesa i davanju suglasnosti za ugovaranje radova izravnom pogodbom osigurava se nastavak radova na dionicama autoceste Zagreb-Goričan, rekao je ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić. Naime, raskidom koncesijskog ugovora s Transeuropskom autocestom (TEA) u prosincu 1999., raskinut je i ugovor talijanskog Astaldija i TEA-e, a ostali su neizmireni dugovi prema hrvatskim poduzećima koji su izvodili te radove. Za dovršetak radova na pet dionica u proračunu 2000. osigurana su srdstva i prihvaćeno je da se za te radove ugovori sklope pod istim uvjetima kao i s ranije odabranim izvođačime te da se izmire preostali dugovi prema graditeljima, ukupne vrijednosti 220 milijuna kuna, rekao je Čačić. 8. Na zatvorenoj sjednici Vlade o provedbi programa za pripremu priključenja Hrvatske Europskoj uniji Vlada RH u četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice, među ostalim, razmotrila izvješće o provedbi programa međuresorskog djelovanja Vlade za pripremu priključenja Hrvatske Europskoj uniji. Prihvaćen je i Operativni plan proljetne sjetve 2000. kojim je sustavom poticaja po hektaru proizvodne površine obuhvaćeno 400.400 hektara. Na povećanje opsega poticaja utjecalo je uvođenje kukuruza kao nove kulture u sustav poticaja na površini od 280.000 hektara. Vlada je odlučila kako je potrebno što hitnije pripremiti bilance poljoprivrednih proizvoda, novi prijedlog zaštitnih cijena, procjenu viškova i njihovih plasmana. Potrebno je uskladiti politiku plodoreda, osigurati da poticaji idu izravno proizvođačima te pripremiti strategiju razvoja poljoprivrede. Odobrena su državna jamstva za inozemne kredite brodogradilištima Brodosplit d.d. i Uljanik d.d. Vlada je razriješila dužnosti pomoćnike ministra vanjskih poslova Smiljana Šimca i Davora Božinovića, kao i tajnika Ministarstva Gordana Grlića Radmana. Iznova su imenovani pomoćnici ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak i Josip Paro te dr. Mislav Kukoč i mr. Nebojša Koharević, a tajnicom Ministarstva imenovana je Tatjana Kralj Draganić. Arsen Bauk imenovan je pomoćnikom ministra obrane. Dužnosti pomoćnika ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata razriješen je Darinko Mikulić, a imenovani su Blaženka Gogić, Mirjana Horvat i Dinko Mikulić. Tajnikom Ministarstva imenovan je Ivan Galli. Razriješeni su pomoćnici ministra financija Zdravko Zrinušić i Ivan Vrljić, a imenovan je Stanko Vidić. Dr. Mijo Cindrić, Želimir Šimčić i Ivan Janeš razriješeni su dužnosti pomoćnika ministra prosvjete i športa, a imenovani su dr. Zlatko Miliša, Zlatko Ljubić i mr. Vesna Bilić. Zamjenikom ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo imenovan je Ivan Knok, pomoćnikom ministra Dragutin Katalenić, a tajnikom Ministarstva Žarko Adamek. Ivica Bota imenovan je pomoćnikom ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Dr. Jakša Topić iznova je imenovan ravnateljem Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Razriješen je direktor javnog poduzeća Hrvatske vode Stjepan Šturlan, a imenovan Jakša Marasović. Mladen Šunjić razriješen je dužnosti direktora Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a imenovan je mr. Marinko Filipović. Predsjednica Fonda za naknadu oduzete imovine Marija Turudić razriješena je dužnosti, a predsjednikom Fonda imenovan je Krešimir Starčević. Glasnogovornicom Vlade imenovana je mr. Aleksandra Kolarić, stoji u priopćenju vladina Ureda za odnose s javnošću. 9. Županijski dom Sabora zasjeda 11. i 12. travnja Predsjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora Katica Ivanišević sazvala je sjednicu Doma koja će se održati 11. i 12. travnja. Na predloženom dnevnom redu je 14 točaka, od kojih je 13 iz djelokruga Zastupničkog doma. U dvodnevnom zasjedanju Županijskog doma pred zastupnicima će se među ostalim naći Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima, Prijedlog zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (s konačnim prijedlogom zakona). Zastupnici će raspravljati i o prijedlozima zakona o carinskoj tarifi, poslovnom registru, o izmjeni Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji, kao i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH. Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbornim jedinicama za izbor članova predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave. Iz djelokruga Županijskog doma zastupnici će raspravljati o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. 10. Zastupnički dom zasjeda od 12. do 21. travnja Čak 28 točaka naći će se na dnevnom redu 3. sjednice Zastupničkog doma čiji je početak predsjednik Doma Zlatko Tomčić zakazao za 12. travnja. Planirano je da Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora zasjeda i 13., 14., 19., 20. i 21. travnja. Na svom trećem zasjedanju u novom sazivu, Zastupnički će se dom ponovno očitovati o zakonu kojim se do početka iduće godine odgađa primjena novog Zakona o doplatku za djecu. Koristeći se svojim pravom suspenzivnog veta, taj mu je zakon na ponovno odlučivanje vratio Županijski dom. Odbio je pritom uvjeravanja kako nema financijskih ni organizacijskih uvjeta da se već ove godine primjeni novi, povoljniji zakon o doplatku za djecu. Za dvotjednog zasjedanja pred zastupnicima će se naći još 15-ak zakonskih prijedloga, među kojima i izmjene i dopune Zakona o unutranjim poslovima, te prijedlog zakona o carinskoj tarifi. Zastupničkom je domu upućeno i nekoliko izvješća, među njima i izvješća o radu Vijeća i Uprave HRT-a u prošloj godini, kao i izvješće o lanjskom radu pučkog pravobranitelja. Dom će se baviti i izvješćima HNB-a koja se odnose na 1998. i 1999. godinu te financijskim planom središnje banke za ovu godinu. Dom će se očitovati i o prijedlogu svojih zastupnika da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo zakonitosti rada državnih tijela, fondova, javnih poduzeća, Privredne banke Zagreb i drugih tijekom stjecanja i otpuštanja dionica porečke Plave lagune u razdoblju od 1992. do 2000. godine. Prema ustaljenoj praksi, početak nove sjednice, bit će prilika za zastupnike da u okviru "aktualnog sata" postave pitanja članovima Vlade. 11. Savjet HNB: Smanjenje stope obvezne rezerve na 28,5 posto Odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), donijetom na sjednici održanoj u srijedu, stopa obvezne rezerve banaka i štedionica u kunama smanjuje se s 30,5 posto na 28,5 posto, izviješćeno je iz HNB-a. Time se oslobađa otprilike 200 milijuna kuna, bez opasnosti za narušavanje makroekonomske stabilnosti, s obzirom da je donošenje takve odluke omogućila niža razina kredita za likvidnost bankama, kao i smanjena zaduženost države kao središnje banke. Usvajanje proračuna s nominalno i realno umanjenim državnim rashodima smanjuje neizvjesnost i otvara prostor središnjoj banci za vođenje novčane politike u pravcu za koji se Savjet HNB opredijelio još u prosincu kod utvrđivanja osnovnih monetarnih okvira za ovu godinu, ističući i tom prigodom fiskalnu prilagodbu kao preduvjet za smanjivanje obvezne rezerve i kamatnih stopa. Najnoviji pokazatelji potvrđuju i trendove opadanja kamatnih stopa. Prosječna ponderirana kamatna stopa na tržištu novca u posljednja četiri mjeseca varira između 12,4 i 12,8 posto, a kod aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka na kunske kredite uočavaju se opadajući trendovi, tako da se te kamatne stope sada kreću na otprilike 12 posto. Ovakva kretanja odlučila je središnja banka podruprijeti i smanjivanjem svojih kamatnih stopa, na što se očekuje dodatna pozitivna reakcija banaka. Odlukom Savjeta HNB kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 13 posto na 12 posto, na interventne kredite s 19 posto na 18 posto, dok je eskontna stopa smanjena s 7,9 posto na 5,9 posto godišnje. Savjet HNB prihvatio je na ovoj sjednici i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine. Data je i suglasnost na prijedlog Nadzornog odbora Trgovačke banke d.d. Zagreb da se za predsjednika njene Uprave imenuje Tomislav Vuić. 12. Granić primio izaslanstvo EBRD-a Zamjenik predsjednika hrvatske Vlade Goran Granić primio je u ponedjeljak Chrisa Cviića, višeg političkog savjetnika za baltičke zemlje, srednju i jugoistočnu Europu pri Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) sa suradnicima, ekonomisticom Rikom Ishii i šefom Ureda EBRD-a u Zagrebu Andrewom Krapotkinom, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Osnovna zadaća Europske banke za obnovu i razvoj je pružanje pomoći razvoju privatnog i javnog sektora u zemljama u tranziciji u području istočne i srednje Europe. Predstavnici EBRD-a, stoji u priopćenju, zanimali su se za mnoga aktualna politička i gospodarska pitanja u Hrvatskoj. Razgovaralo se o vladinu programu, nedavno donesenom državnom proračunu, povratku prognanika, infrastrukturnim i razvojnim projektima te stranim ulaganjima. Tijekom razgovora Granić je istaknuo da su gospodarske prilike u Hrvatskoj vrlo teške i da se vlada suočava s mnogim zahtjevnim problemima, ali ujedno i ustrajno slijedi zadaće koje su postavljene u njenom programu. Tijekom boravka u Zagrebu stručnjaci EBRD-a trebali bi se susresti s nizom čelnih ljudi iz političkog i gospodarskog života. 13. Financijske prognoze Svjetske banke za ovu godinu Većina tranzicijskih i zemalja u razvoju ove godine ostvarit će veći nacionalni dohodak po stanovniku nego lani, ali 41 zemlja bit će i dalje u ozbiljnim teškoćama, na granici pozitivnog rezultata, procjenjuju stručnjaci Svjetske banke u svom godišnjem izvješću o financijskim kretanjima u svijetu u 2000. godini. Izvješće je predstavljeno u utorak na konferenciji za novinare u sjedištu Banke u Washingtonu. Svjetska banka očekuje da će prosječni gospodarski rast zemalja u razvoju i onih koje prolaze kroz gospodarsku pretvorbu u ovoj godini biti otprilike 4,6 posto, dok za 2001. godinu najavljuju 4,8 postotni gospodarski rast. "Bit će to rezultat oporavka od globalne financijske krize 1997.-1999. godine", stoji u izvješću. Zasluge za sadašnju relativnu stabilnost svjetskih financija Banka pripisuje neočekivano visokom gospodarskom rastu u industrijski razvijenim zemljama, "izuzetnom porastu" svjetske trgovine i višim cijenama sirovina. "Ipak, 41 zemlja s ukupno oko milijardu stanovnika jedva će prijeći granicu pozitivnog rasta BND-a po stanovniku", upozoravaju u Svjetskoj banci. Ovaj jaz između najsiromašnijih i ostatka svijeta smatraju najvećom prijetnjom ukupnoj gospodarskoj i političkoj stabilnosti. Hrvatska prema nekim pokazateljima Svjetske banke ne bi trebala biti nezadovoljna. Iako su službeno objavljeni podaci iz 1998. godine vidljiv je blagi porast BDP-a koji je iznosio 21,587 milijardi USD. Smanjen je i vanjskotrgovinski deficit. U 1997. godini on je bio 2,4 milijarde a 1998. godine iznosio je milijardu i po USD. Lošija je slika vanjske zaduženosti. Ona je sa 6,846 milijardi USD u 1997. godini povećana na 8,297 milijardi na kraju 1998. godine. Time je Hrvatska došla do nezavidne zaduženosti od 38,4 posto svoga BDP-a. Prema još uvijek ne konačnim podacima za razdoblje do rujna 1999. godine "vanjska zaduženost središnje vlade iznosila je 42,1 milijardu kuna (...), šest posto iznad zaduženja na kraju 1998. godine, što je posljedica novog zaduživanja u inozemstvu i deprecijacije kune". U Međunarodnom monetarnom fondu kažu da je 31 posto hrvatskog vanjskog duga Londonskom i Pariškom klubu. Istodobno, procjenjeno je da je BDP u 1999. godini realno smanjen za približno 2,1 posto. 14. Global Finance: Zagrebačka banka najbolja u Hrvatskoj Zagrebačku je banku američki financijski časopis Global Finance nedavno proglasio najboljom hrvatskom bankom, u izboru "Najboljih banaka s tranzicijskog tržišta". Tom nominacijom Zagrebačka banka našla se u krugu najuglednijih banaka Srednje i Istočne Europe, izvijestili su iz Zagrebačke banke. Iscrpnom analizom tranzicijskih tržišta, položaja i percepcije banaka u međunarodnim financijskim središtima, za najbolje nacionalne banke na svojem tržištu Global Finance je proglasio Zagrebačku banku iz Hrvatske, Bulbank iz Bugarske, As Hansabank iz Estonije, Kazkommertsbank iz Kazahstana, Unibank iz Letonije, Vilniaus Bankas iz Litve, OTP Bank iz Mađarske, Pekao Bank iz Poljske, Tatra Bank iz Slovačke, Novu ljubljansku banku iz Slovenije te Garanti Bank iz Turske. Budući da priznanje dolazi iz svjetskog financijskog tržišta New Yorka, istaknuli su u Zagrebačkoj banci, to je još jedna potvrda visokog međunarodnog rejtinga Zagrebačke banke, koja će, potaknuta priznanjem i nadalje svojim komitentima, štedišama i poslovnim partnerima pružati usluge na svjetskoj razini. Inače, Global Finance, jedan je od najutjecajnijih međunarodnih časopisa iz područja financija. Distribuira se u više od 300.000 primjeraka u 185 zemalja diljem svijeta, u krugovima bankara, visokog managementa te utjecajnih krugova u vladama. 15. Promet na Zagrebačkoj burzi u ožujku dosegnuo čak 219,7 mil. kuna Na Zagrebačkoj je burzi u ožujku ostvareno 219,7 milijuna kuna prometa, što je 84 posto više nego u prethodnom mjesecu. Službeni indeks Crobex, koji od 20. ožujka u svom sastavu ima još dvije dionice, Riječku banku i porečku Rivieru, porastao je čak 12,1 posto, na 952,3 boda i približio se granici od 1.000 bodova. Najveći dio ukupnog prometa, više od 90 posto, ostvaren je trgovinom dionica Varaždinske banke, Plive, Zagrebačke banke i Podravke. Uvjerljivo najlikvidnija dionica prošloga mjeseca bila je ona Varaždinske banke, iako je intenzitet trgovanja potkraj mjeseca bitno oslabio. Protrgovano je 301.323 dionice što predstavlja 16 posto ukupnog broja dionica. Cijena dionica Podravke porasla je 40 posto, na 168,02 kune. Nakon kraće neizvjesnosti, kažu brokeri, Podravka je dobila novu upravu. Ipak, nakon naglog rasta, krajem mjeseca došlo je do korekcije cijene, koja bi mogla biti nastavljena. Dionice Plive i Zagrebačke banke dobile su na vrijednosti, a trgovalo se u velikim volumenima. Obje su dionice zabilježile i najviše cijene u posljednjih 12 mjeseci. Rezultati poslovanja Plive za prošlu godinu (neto dobit od 869 milijuna kuna veća za 26 posto u odnosu na 1998.) premašili su očekivanja analitičara. I Zagrebačka je banka najavila dobre rezultate. Nerevidirani rezultati Grupe Zagrebačka banka iskazuju dobit nakon oporezivanja u iznosu od 266 milijuna kuna, što je rast od 41,3 posto. Obje su dionice u posljednjih pola godine ostvarile rast vrijednosti što je rezultat smanjene percepcije rizika i ublažavanja negativnog tržišnog segmenta prema Hrvatskoj, drže brokeri. Tako je, primjerice, vrijednost dionice Zagrebačke banke od 1450 kuna u odnosu na 600 kuna iz listopada lani porasla čak 140 posto. Istodobno, cijena dionica Plive porasla je velikih 50 posto. Milijunske promete prošli su mjesec ostvarile dionice Riječke banke, Plave lagune te Kraša. Očekujući nastavak privatizacije Riječke banke cijena je tim dionicama porasla 13 posto, na 130 kuna. Koliko će ekskluzivni pregovarač, njemačka banka Bayerische Landesbank, plataiti za većinski udio u toj banci, kažu brokeri, još nije poznato. Sav promet dionicama Plave lagune, ukupno 2,6 milijuna kuna, ostvaren je u prvoj polovini mjeseca i čini se da se potvrđuju predviđanja o padu trgovine tim dionicama nakon što je većinski vlasnik postao Andronik Lukšić, mišljenja su analitičari. 16. U ožujku na VTV-u 53,5 mil. kuna prometa Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) u ožujku ostvareno 53,496.127,26 kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN, službenog indeksa VTV-a porasla je 4,90 posto, na 407 bodova. Glavnina je prometa, više od 40,3 milijuna kuna, ostvarena prodajom u segmentu dionica. Najveći je promet ostvaren prodajom dionica Turisthotela Pinija, 6,6 milijuna kuna. Prodavale su se po 74,50 kuna ili 9,15 posto nižoj cijeni. Promet od 5,7 milijuna kuna ostvaren je prodajom dionica Hotela Zadar. Cijena im je bila 80 kuna. Više od 4,5 milijuna kuna promata ostvareno je prodajom dionica Hotela Baška voda, a prodavale su se po 62,37 kuna. Značajan je promet, više od 2,8 milijuna kuna ostvaren prodajom dionica Končar elektroindustrije. Prodavale su se po 59,63 kune ili 49,08 posto višoj cijeni. Najviše je, zabilježeno u postotcima, porasla cijena dionica Hotela Rabac, 59,42 posto, na 59 kuna, dok je najviše pala vrijednost dionica tvrtke Krma, 69,23 posto, na 20 kuna. U VTV kotaciji trgovalo se samo dionicama zatvorenog investicijskog fonda Breza invest. Cijena im je porasla 100 posto, na 50 kuna, a promet ostvaren njima iznosi 41.466 kuna. U PIF kotaciji trgovalo se dionicama svih sedam fondova. Najveći je promet pritom ostvaren prodajom dionica Dom fonda, a iznosio je 3,79 milijuna kuna. Dionice te tvrtke prodavale su se po 55,29 posto višoj cijeni, tj. po 24,07 kuna. Na vrijednosti su dobile i dionice svih ostalih fondova, najviše one Slavonskog fonda, 65,92 posto, na 12,61 kunu. 17. Statistika Siječanjski deficit u robnoj razmjeni 138 milijuna dolara - Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u siječnju ove godine, izražena u američkim dolarima, iznosila je 208 milijuna USD, a istodobno, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za 346 milijuna USD. Siječanjski deficit u robnoj razmjeni iznosi 138 milijuna USD, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 60 posto. Glavninu izvoza, u vrijednosti od 198 milijuna USD, u siječnju je ostvarila prerađivačka industrija, na koju se odnosi i 290 milijuna USD uvoza. Što se tiče regionalne usmjerenosti hrvatske robne razmjene, na zemlje EU u prvom mjesecu ove godine otpada 56,5 posto ukupnog izvoza i oko 56,1 posto uvoza. Hrvatski robni izvoz u EU u siječnju je iznosio 117,3 milijuna USD, dok je uzvoz iz zemalja EU bio 194,1 milijun USD. Prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner po vrijednosti izvoza i u siječnju je Italija, u koju je izvezeno roba za 39,7 milijuna USD. Hrvatski uvoz iz Italije ostvaren je u vrijednosti od 46,6 milijuna USD. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba za otprilike 38 milijuna USD, a iz te zemlje je ostvarena najveća vrijednost uvoza - 67,7 milijuna USD. U zemlje CEFTA-e izvoz iz Hrvatske iznosio je 32,4 milijuna USD, a uvoz 60,6 milijuna USD. Među njima je najveća robna razmjena bila sa susjednom Slovenijom gdje je izvezeno roba u vrijednosti 24,8 milijuna USD, a uvezeno robe vrijedne 33,5 milijuna USD. Podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom za siječanj obrađeni su po novoj metodologiji. Naime, od početka ove godine u Hrvatskoj je u primjeni novi Carinski zakon, u cijelosti usklađen s europskim standardima, kojim je u carinskom postupku propisana uporaba nove carinske isprave - Jedinstvene carinske deklaracije. To je uzrokovalo potpuno novi pristup u obradi podataka u DSZ-u, pa su obradom za siječanj ove godine obuhvaćene samo jedinstvene carinske deklaracije koje su podnošene u skladu s novim zakonom. Također, od početka godine promijenjen je način statističke obrade podataka izvoza i uvoza, kojim se obrađuju samo one deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Iz tog se razloga podaci za siječanj 2000. ne mogu uspoređivati s podatcima iz siječnja 1999, napominju u Zavodu. Lanjski BDP realno niži 0,3 posto - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), na temelju tromjesečnih procjena, u prošloj je godini bio realno manji za 0,3 posto u odnosu na 1998. To je prvi put od 1993. godine da je zabilježen realni pad BDP-a, objavio je Državni zavod za statistiku. Prošlogodišnji realni pad bruto domaćeg proizvoda ublažen je u posljednjem tromjesečju 1999. u kojem je BDP bio za 1,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje 1998. Time je prekinut pad BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja (u zadnjem kvartalu 1998. godine za 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto, drugom za 0,6 posto te trećem tromjesečju prošle godine za 0,8 posto). Po procjenama statistike, hrvatski BDP, izražen u tekućim cijenama, za 1999. godinu iznosi 143,5 milijardi kuna, a obračunat u stalnim cijenama (1997. godine) 126,53 milijardi kuna. Procjene bruto domaćeg proizvoda za četvrto tromjesečje 1999. za RH Državni zavod za statistiku objavio je prema osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti, a rezultati su dostupni u tekućim i stalnim cijenama (cijene 1997. godine). Gledano po kategorijama potrošnje (prema rashodnoj metodi), po preliminarnim tromjesečnim podatcima obračuna BDP-a u stalnim cijenama (1997.) u prošloj se godini bilježi pad po svim kategorijama potrošnje - najmanji kod potrošnje države 0,1 posto, a kod osobne potrošnje za 3 posto, 5,9 posto investicija u kapital, 0,2 posto izvoza roba i usluga. Po proizvodnoj metodi obračuna bruto dodane vrijednosti (u stalnim cijenama), iz iskazanih stopa po pojednim djelatnostima, uočava se da je najveći pad zabilježen u građavinarstvu - 7,7 posto, potom u hotelima i restoranima 4,4 posto, dok je u trgovini na veliko i malo to smanjenje 4,2 posto, u prijevozu, skladištenju i vezama 3,4 posto te u uslugama financijskog posredovanja (indirektno mjerene) 2,6 posto. Stopa rasta od 1,7 posto iskazana je u djelatnosti poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva, 1,2 posto u rudarstvu, vađenju, prerađivačkoj industriji, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 1,8 posto u financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama te 2,7 posto u djelatnostima javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti i privatna kućanstva. Lani naplaćeno 81,5 milijardi kuna prihoda za javne potrebe - Prihodi za javne potrebe u prošloj godini naplaćeni su u iznosu od 81,5 milijardi kuna, što je nominalno 6,7 posto više nego u godini ranije. Kako su istodobno cijene na malo porasle 4,2 posto, proizlazi da su ti prihodi realno porasli 2,4 posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od ukupnih prihoda 57,1 milijardu kuna ili 70,1 posto odnosi se na prihode proračuna (države, županija i gradova/općina). U odnosu na 1998. godinu proračunski su prihodi porasli 8,5 posto nominalno odnosno 4,1 posto realno. Na prihode izvanproračunskih fondova odnosilo se 23,2 milijarde kuna, što je rast od 3,8 posto, dok su prihodi javnih poduzeće, zajednica i uprava smanjeni 12,6 posto, na 1,2 milijarde kuna. Od ukupno 57,2 milijarde kuna prihoda proračuna, 79,4 posto su vlastiti, a 20,6 posto zajednički prihodi (porez i prirez na dohodak, porez na dobit, porez na promet nekretninama te ostalo). U prihodima države, koji iznose 47,7 milijardi kuna, na vlastite prihode odnosi se 84,9 posto, a u njima je najveći postotak ostalih prihoda, među kojima su znatni prihodi od privatizacije te dio dobiti od javnih poduzeća. Županijski prihodi iznosili su 942,4 milijuna kuna, a gradski/općinski prihodi 8,4 milijarde kuna (u tome 51,8 posto vlastitih prihoda). Najveći dio prihoda u vlastitim županijskim i gradskim/općinskim prihodima odnosi se na ostale prihode, znatan udjel kojih su prihodi od kredita, dotacija te prihodi utvrđeni posebnim zakonima. U veljači 24,8 milijardi kuna nepodmirenih naloga za plaćanja - Najnoviji podaci o iznosu prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje u Zavodu za platni promet (ZAP) pokazuju da je u prva dva ovogodišnja mjeseca zabilježeno smanjenje nepodmirenih obveza u usporedbi sa stanjem potkraj prošle godine. Tako je na kraju veljače ove godine evidentirano 24,8 milijardi kuna dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje, što je za 912,4 milijuna kuna ili 3,5 posto manje nego mjesec dana ranije. Za razliku od iznosa blokade, broj insolventnih pravnih osoba i dalje raste, kažu u ZAP- u. U veljači je, naime, broj blokiranih tvrtki povećan za 555 ili 1,8 posto u odnosu na kraj siječnja. Smanjenje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje rezultat je pokrenutih stečaja određenog broja tvrtki, većih dužnika potkraj siječnja. Danom otvaranja stečajnog postupka, pojašnjavaju u ZAP-u, Zavod vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje uvedene u svoje evidencije, a takva pravna osoba briše se iz evidencije blokiranih pravnih osoba. Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjio se i zbog ukidanja akceptnog naloga kao instrumenta plaćanja potkraj travnja lani. Prema podacima ZAP-a, na dan 31. siječnja ove godine insolventne su bile 13.194 tvrtke po osnovi akceptnih naloga, a iznos tih nepodmirenih naloga je devet milijardi kuna. Na kraju veljače iznos dospjelih nepodmirenih akceptnih naloga smanjio se za 1,1 milijardu kuna ili 6,8 posto, a broj pravnih osoba koje su u blokadi zbog akceptnih naloga 0,8 posto. Suprotno tome, u strukturi blokada povećan je iznos nepodmirenih naloga na osnovi poreza i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor, i to za 3,1 posto. Među blokiranim tvrtkama sve više je onih koje su u blokadi duže od godinu dana. Potkraj veljače na takve se pravne osobe odnosilo dvije trećine ukupnog broja blokiranih pravnih osoba koje su imale evidentirane dospjele obveze u iznosu od 22 milijarde kuna ili čak 88,7 posto ukupnog prijavljenog iznosa. Promatrano po oblicima vlasništva, na pravne osobe u privatnom vlasništvu krajem veljače se odnosilo 80,3 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 14 milijardi kuna nenamirenih obveza ili 56,6 posto ukupnog iznosa. Na tvrtke u državnom vlasništvu odnosilo se 1,5 posto pravnih osoba sa 1,8 milijardi kuna nepodmirenih naloga ili 7,4 posto ukupnog iznosa. Insolventne privatne tvrtke potkraj veljače zapošljavale su prosječno otprilike tri radnika, što je manje od prosjeka u svih blokiranih pravnih osoba (približno 5,5 radnika). O značenju najvećih dužnika u ukupnom iznosu nepodmirenih obveza govori podatak da na prva 54 najveća dužnika koji su imali evidentirane nepodmirene naloge kod ZAP-a veće od 50 milijuna kuna otpada 7,6 milijardi kuna duga ili 30,5 posto ukupnog iznosa. Šezdesetak posto svih nepodmirenih naloga za plaćanje potkraj veljače ove godine odnosilo se na pet skupina djelatnosti (trgovina na veliko i malo, građevinarstvo, proizvodnja hrane i pića te poljoprivreda). Rast novčanih primitaka i izdataka poduzetnika - Od siječnja do kraja prosinca prošle godine novčani tokovi, evidentirani putem računa hrvatskih poduzetnika u Zavodu za platni promet (ZAP), upozoravali su na stagnaciju gospodarske aktivnosti. Tako su novčani primici poduzetnika prošle godine nominalno porasli 3,1 posto prema istom razdoblju prethodne godine, dok su ukupni izdaci uvećani 2,7 posto. Na takav trend novčanih tokova najdominantniji je utjecaj imalo negativno kretanje u industrijskoj proizvodnji koja je lani smanjena 1,4 posto prema 1998. godini, prometu u trgovini na malo koji je realno smanjen 4,8 posto i broju noćenja turista koji je smanjen 15 posto. Promatrano po pojedinim područjima djelatnosti, najveći porast novčanih primitaka lani je zabilježen u rudarstvu i vađenju, 20,6 posto, u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, 12,4 posto te u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, 6,5 posto. Negativan trend zabilježen je u ribarstvu, više od 15 posto i u djelatnosti hotela i restorana, 13,4 posto. Prerađivačka je, pak, industrija, na koju se u strukturi ukupnih primitaka poduzetnika odnosilo 27,5 posto, ostvarila nominalni rast od 1,1 posto. Prema vrstama primitaka, na one iz redovnog poslovanja odnosilo se 86,4 posto, a u prošloj su godini, prema godini ranije oni porasli 5,3 posto, na 314,6 milijardi kuna. Na sredstva iz proračuna i fondova odnosilo se 5,03 milijardi kuna, što je rast od 5,2 posto, dok je kod svih ostalih primitaka zabilježeno smanjenje. U strukturi izdataka najveći se iznos odnosi na plaćanja za meterijal, robu i usluge, 225,6 milijardi kuna, ili šest posto više te na masu isplaćenih neto plaća, 18,8 milijardi kuna ili 2,5 posto. Najveća lanjska pojedinačna isplata u Hrvatskoj 556.000 kuna - Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u siječnju iznosila 3.052 kune, što je 3,7 posto nominalno manje nego u mjesecu prije. Istodobno, najveću je pojedinačnu neto plaću, odnosno pojedinačno primanje, u siječnju ove godine, u iznosu od 288.357 kuna, primio zaposlenik poduzeća iz djelatnosti prozvodnje ostalih duhanskih proizvoda. A da toj djelatnosti očito dobro ide, potvrđuje i podatak Zavoda za platni promet (ZAP), da je i prošlogodišnju najveću pojedinačnu isplatu, od impresivnih 556.378 kuna, u lipnju prošle godine također primio zaposlenik tvrtke iz djelatnosti proizvodnje ostalih duhanskih proizvoda. Kada je riječ o najvećim pojedinačnim isplatama u ZAP-u pojašnjavaju da one mogu obuhvaćati i plaće za više mjeseci, zaostale plaće, različite naknade i nagrade, plaće menagera po posebnim ugovorima, otpremnine i slično. Međutim, takvi podatci o strukturi isplata nisu poznati jer ZAP više nije nadležan ispitivati što je sve sadržano u pojedninačnim isplatama. Na rang listi najvećih pojedinačnih prošlogodišnjih isplata, objavljenoj u Novostima ZAP-a, i na drugom je mjestu, po visini pojedinačne isplate u ožujku, u iznosu od 482.000 kuna, zaposlenik iz poduzeća iz "duhanske" branše, a (neki) zaposlenih iz iste djelatnosti na ljestvici 12 najvećih isplaćenih plaća u prošloj godini našao se još četiri puta (i to na petom mjestu sa prosinačkih 279.600, šestom s 273.500 u listopadu, osmom s plaćom iz rujna od 201.800 kuna te na destom mjestu s isplatom iz studenoga od 199.200 kuna). Na trećem mjestu na rang listi najvećih pojedinačnih isplata u prošloj godini je zaposlenik u djelatnosti putničkih agencija, sa 325.800 kuna isplaćenih u lipnju. Iz podataka koje redovito prati Zavod za platni promet uočljivo je da je prošlogodišnji lipanj bio mjesec u kojem su pojedinici dobivali najveća primanja. Na listi najvećih plaća, s lipanjskim primanjem, na četvrtom se mjestu, s isplatom u lipnju od 287.900 kuna našao zaposlenik poslovnog subjekta iz djelatnosti proizvodnje farmaceutskih usluga te na devetom s 200.000 kuna djelatnik iz jedne od banaka. Na rang listi 12 najvećih pojedinačnih primanja, na sedmom je mjestu zaposlenik iz poduzeća pomorskog prijevoza sa svibnajskom isplatom od 256.000 kuna, dok su na posljednja dva mjesta - djelatnik iz putničkih agencija s 186.800 kuna u svibnju te zaposlenik iz poduzeća iz djelatnosti trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima s 186.700 kuna isplaćenih u srpnju. Gledano po mjesecima, po podacima ZAP-a, na vrhu liste najvećih pojedinačnih plaća, netko iz poduzeća iz djelatnosti proizvodnje ostalih duhanskih proizvoda našao se šest puta (u ožujku sa 482.000, lipnju 556.000 te u posljednja četiri prošlogodišnja mjeseca - s 201.000, 273.000, 199.000 i 279.000 kuna). Mjesečne liste najvećih plaća predvodili su još zaposlenici poduzeća u djelatnostima istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mijenja (siječanj 160 tisuća kuna), trgovine na malo kozmetičkim i tekstilnim proizvodima (veljača 53.900 kuna), ostale trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama (travanj 77.600 kuna), djelatnosti u pomorskom prijevozu (svibanj 256.000 kuna), trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima (srpanj 186.000 kuna) i brodogradnje (kolovoz s pojedinačnom isplatom od 122.000 kuna).