CH-BL-pronevjere-Kriminal-Trgovina-Parlament-Organizacije/savezi ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 22.3.00.EU I ŠVICARSKA O KRIMINALU ŠVICARSKALE TEMPS22. III. 2000.Europska unija poziva Švicarsku na borbu protiv krijumčarenja"'Organizirana
pronevjera i krijumčarenje, kao i druge nezakonite radnje koje se provode na švicarskom području, nedavno su poprimili goleme razmjere, nanoseći velike štete financijama Unije koje iznose do nekoliko milijarda eura na godinu.' Zaključak je neumoljiv. Iznijelo ga je bruxellesko Povjerenstvo. Ono uskoro treba prihvatiti mandat za pregovaranje o sporazumu kojim bi se pojačala suradnja između Švicarske i Europske unije u borbi protiv krijumčarenja koje šteti proračunu Unije. Europa je postavila visoke zahtjeve. I s razlogom. Ona misli da suradnja s malenim susjedom nailazi na brojne zapreke, i da su krijumčari tu gotovo potpuno zaštićeni, a u sumnjivim se poslovima skrivaju iza bankovne tajne. Tvrdnja nije nova. Europski je parlament već zlobno napao Švicarsku 1997., optuživši je u izvješću istražnog povjerenstva da je stjecište krijumčara cigareta. Od tada su prošle dvije godine, no ni danas stanje nije ružičasto. Europski je povjerenik za proračun nedavno to priznao. 'Švicarska je, kaže Micaele Schreyer, raskrižje za krijumčarenje.' To mišljenje dijeli i novi direktor
ŠVICARSKA
LE TEMPS
22. III. 2000.
Europska unija poziva Švicarsku na borbu protiv krijumčarenja
"'Organizirana pronevjera i krijumčarenje, kao i druge nezakonite
radnje koje se provode na švicarskom području, nedavno su poprimili
goleme razmjere, nanoseći velike štete financijama Unije koje
iznose do nekoliko milijarda eura na godinu.' Zaključak je
neumoljiv. Iznijelo ga je bruxellesko Povjerenstvo. Ono uskoro
treba prihvatiti mandat za pregovaranje o sporazumu kojim bi se
pojačala suradnja između Švicarske i Europske unije u borbi protiv
krijumčarenja koje šteti proračunu Unije. Europa je postavila
visoke zahtjeve. I s razlogom. Ona misli da suradnja s malenim
susjedom nailazi na brojne zapreke, i da su krijumčari tu gotovo
potpuno zaštićeni, a u sumnjivim se poslovima skrivaju iza bankovne
tajne. Tvrdnja nije nova. Europski je parlament već zlobno napao
Švicarsku 1997., optuživši je u izvješću istražnog povjerenstva da
je stjecište krijumčara cigareta. Od tada su prošle dvije godine,
no ni danas stanje nije ružičasto. Europski je povjerenik za
proračun nedavno to priznao. 'Švicarska je, kaže Micaele Schreyer,
raskrižje za krijumčarenje.' To mišljenje dijeli i novi direktor
OLAF-a (Europski ured za borbu protiv krijumčarenja) Franz-Herman
Bruener koji je također iznio svoje mišljenje za tisak.
'Krijumčarenje ne vodi računa o granicama, Švicarska želi
surađivati kako više ne bi bila zona sumraka', ističe taj njemački
stručnjak za kazneni zakon koji je do nedavno predvodio odjel za
borbu protiv krijumčarenja u uredu visokog predstavnika
međunarodne zajednice u Sarajevu.
Sučeljena s nepokretnošću švicarskih vlasti, Europa je odlučila
poduzeti velike korake. U prijedlogu mandata koji će Povjerenstvo
za nekoliko tjedana predati petnaestorici radi odobrenja, predviđa
se da moguća suradnja sa Švicarskom 'mora povesti računa o stupnju
obveza na području suradnje radi borbe protiv krijumčarenja koji je
postignut u Uniji.' Ukratko, Europa želi nametnuti standarde kako
bi uklonila 'nedostatke' i druge 'slabosti' od kojih boluje
carinska suradnja sa susjedom koji se ugnijezdio u središtu
kontinenta. Tekst je napisan neodređenim pojmovima, jer
Povjerenstvo želi zadržati najveći mogući manevarski prostor za
buduće pregovore koji će se ograničiti na neizravnu poreznu
politiku. No njegove su nakane jasne: budući da je upravna suradnja
izrazito nedovoljna, u Bruxellesu se danas govori o pravnoj
suradnji i o izručenjima kako bi se kažnjavali počinitelji poreznih
prekršaja.
Odlučnost Europe da utvrdi točne obveze je tolika da od te pojačane
suradnje čini uvjet za zaključivanje drugih bilateralnih sporazuma
s Bernom. 'Unija cijeni tu suradnju kao dio općih odnosa sa
Švicarskom. Ona od nje čini preduvjet za druge faze integracije',
dodaje se u prijedlogu mandata.
Istodobno bi se, dakako, mogli započeti i drugi pregovori.
Švicarska će, kao što se zna, tražiti protuusluge. Naime, ona se
želi priključiti Eurodac-u, Unijinoj bazi podataka koja omogućuje
da se tražitelji azila identificiraju prema otiscima prstiju. No
poruka je jasna: nema ni govora da novi sporazumi koji su još u
planu, stupe na snagu sve dok se Bern i Bruxelles ne dogovore oko
prijevare. I dalje vrijedi 'prilagođena podudarnost'. Tj.
Švicarska će teško moći umaći. To više što je i Europski parlament
na oprezu. Izaslanstvo njegova povjerenstva za nadzor nad
proračunom (Cocobu) treba u svibnju-lipnju obići austrijsku,
njemačku i francusku granicu sa Švicarskom. 'Želimo vidjeti na
terenu kako švicarski carinici surađuju s europskim kolegama u
istragama', kaže Herbert Boesch, austrijski socijalist koji je
iznio ovaj prijedlog.
'Nećemo staviti Švicarsku na optuženičku klupu, ali imamo dovoljno
indicija koje govore da se gotovo ništa nije učinilo od izvješća
istražnog povjerenstva Parlamenta iz 1997.', tvrdi taj europski
zastupnik koji živi u Bregenzu, na obali jezera Constance. I
upozorava one koji podcjenjuju ovlasti Skupštine: 'Svaki put kada
smo otišli nekamo, vratili smo se s nečim'", iz Bruxellesa
izvješćuje Roland Krimm.