US 20. III. CSM PAPA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 20. III. 2000. Papin posjet Svetoj zemlji "Papa Ivan Pavao II. danas svoje hodočašće svetom zemljom započinje besprimjernom porukom pomirbe triju monoteističnih Abrahamovih vjera: judaizma, kršćanstva i islama. No iako Vatikan inzistira da se radi o osobnom hodočašću korijenima kršćanstva u teritoriju pod nadzorom Jordana, Izraela i Palestinaca, politika i vjera tu su temeljito pomiješani. Samo tjedan dana nakon što se u Rimu Papa po prvi put ispričao zbog nesnošljivosti njegove crkve tijekom 2.000 godina, njegova poruka na Bliskom istoku okreće se budućnosti pomirbe i mira. 'Ovo je povijesni i duhovni događaj', kaže Yair Zakovitch, profesor biblijskih studija na Hebrejskom sveučilištu u Jerzualemu. 'Vrijeme je za pomirbu između židova i kršćana, nakon bolne povijesti. Siguran sam da će ovo biti prekretnica koja će se pamtiti u sljedećem tisućljeću.' Židovi očekuju posebnu ispriku za šutnju Katoličke crkve tijekom nacističkog genocida u kojem je stradalo 6 milijuna europskih Židova, kao i za stoljeća antižidovske crkvene doktrine. Ekstremni Židovi prijetili su ometanjem posjeta, optužujući crkvu za 'masakriranje' Židova tijekom holokausta i inkvizicije. Izraelska policija sumnja da su ultranacionalisti odgovorni za uništavanje mjesta predviđenog za slijetanje Papinog helikoptera - kidanje vatikanskih zastava i crtanje nacističkih svastika i grafita. Muslimani se također osvrću na prošlost, i sjećaju da je surove križarske ratove pokrenuo jedan papa. Osim dugotrajnih neslaganja između kršćanskih sekti, kršćanske manjine u regiji sve su manje i osjećaju se sve iscrpljenije. Možda će ih ohrabriti to što je Papa osobno došao predati poruku međuvjerskog sklada. 'Kršćanstvo je jedina vjera (od spomenute tri) u kojoj postoji takva dominirajuća figura, pa je bilo kakva poruka pomirbe snažna', kaže Faruk Jarrar, koordinator muslimansko - kršćanskog dijaloga u zakladi Al al-Beit u Jordanu. (...) Rimokatolička crkva proglasila je godinu 2000. slavljeničkom, ili 'svetom godinom' pokajanja i molitve za svojih 1 milijardu sljedbenika; godinom koja zahtijeva 'pročišćenje sjećanja' da bi Crkva mogla napredovati. Taj će se trud u Izraelu osjetiti. Prezir prema Židovima bio je dio crkvenog učenja do šezdesetih godina. Vatikan se za to i za uvrede iz nacističkog razdoblja ispričao u dokumentu iz 1998. Ta je isprika ovaj tjedan učvršćena, kad je Papa rekao da je 'duboko rastužen' katolicima koji su 'tijekom povijesti' donijeli Židovima patnje. No isprika nije posebno istaknula holokaust, te je stoga u Izraelu izazvala i ljutite reakcije. (...) No mnogi Izraelci pozdravljaju već samu činjenicu da Papa dolazi u posjet Izraelu, kaže rabin David Rosen, čelnik izraelskog ureda Antiklevetničke lige, koji je vodio pregovore s Vatikanom prije nego što je on 1994. uspostavio veze s Izraelom. 'Nitko za katoličko - izraelsku pomirbu nije učinio ono što je Papa Ivan Pavao II. napravio', kaže Rosen. Rješavanje tog pitanja bit će najteže u Svetoj zemlji, dodaje Rosen. 'Židovi na Zapadu žive u umirljivom okolišu, a ovdje nije tako. Postoji stalno neprijateljstvo, a Židovi se osjećaju izloženijim i ne smiruju se tako brzo.' Neki se sjećaju da je Papa bio u dobrim odnosima s Židovima u rodnoj Poljskoj, da je prije oštro govorio protiv holokausta, i da je u prvoj godini svog papinstva posjetio koncentracijski logor u Auschwitzu. No Bliski istok područje je koje zahtijeva posebno delikatnu političku ravnotežu. Vatikan je nedavno potpisao dogovor s Arafatovom Palestinskom vlasti, u kojem doslovno priznaje pravo Palestinaca na državu. 'Unilateralne akcije' o pitanju statusa Jerzulema (aluzija na izraelsko svojatanje čitavog grada kao svog nepodijeljenog glavnog grada) 'moralno su i pravno neprihvatljive.' Dogovor je izazvao službeni prigovor Izraela. No iako će Papa posjetiti Zapadni zid u istočnom Jeruzalemu, najsvetije mjesto u judaizmu, on će također posjetiti džamiju Al-Aqsa, treće sveto mjesto Islama. Osim memorijala holokaustu, posjetit će palestinski izbjeglički logor u blizini Betlehema. Odabir trenutka za pomirbeni posjet dobar je, kažu vjerski vođe. 'Prije deset godina, ova poruka ne bi bila tako snažna', kaže Jarrar. (...)'Sad su stvari mnogo drukčije, s mirovnim procesom u tijeku. Postoji sjeme pomirbe.' Jordan se pripremio za posjet transparentima na kojima piše 'Jordan voli Papu.' Muslimani pozdravljaju Papinu poruku mira zajedno s kršćanima i židovima, kaže Jarrar, jer Islam i Isusa i Mojsija, kao i Muhameda, priznaje kao proroke. Dubina arapsko-izraelskog sukoba, kaže on, nije vjerska: 'Naš problem u proteklih 100 godina je cionizam, ono što zovemo političkim judaizmom.' (...)"