DAN PODUZETNIKA 2000. ? GOSPODARSKI PROGRAM VLADE

DAN PODUZETNIKA 2000. ? GOSPODARSKI PROGRAM VLADE Konsolidiranje državnih financija, restrukturiranje gospodarstva uz reviziju privatizacije te postupno smanjenje tekućeg deficita u razmjeni sa svijetom kako bi se taj deficit sveo na razinu razvijenih zemalja, odnosno na otprilike tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), oslonci su za izlazak Hrvatske iz teške situacije u kojoj se nalazi, istaknuo je predsjednik RH Stipe Mesić otvarajući danas Dan poduzetnika. Dan poduzetnika, kojega organizira Hrvatska udruga poslodavaca, okupio je više stotina sudionika, a tema mu je gospodarski program Vlade. I predsjednik Republike, kao i zamjenik premijera Goran Granić i potpredsjednik Vlade Slavko Linić upozorili su da je izborne pobjednike zateklo teško stanje. "Hrvatska je išla krivim smjerom i modelom... Hrvatska je pogriješila i jer je umjesto otvaranja prema Europi išla u izolaciju", kazao je Mesić. Rezultati takve pogrešne politike uz ostalo su velika nezaposlenost, propadanje pojedinih gospodarskih grana, nelikvidnost, utrostručeni vanjski dug i sl. Goran Granić ističe kako bez promjena vanjske politike nema promjena u gospodarstvu. "Ne uspijemo li na tom planu nemamo šansi, jer nema ni interesa stranog kapitala", kazao je Granić. Uz ostalo je poručio da Vlada ne želi biti distributer novca, da institucije, kao npr. sudovi, moraju preuzeti odgovornost za svoj rad. Slavko Linić napomenuo je da će se u prijedlogu proračuna za ovu godinu teško razaznati Vladin program, već će to biti moguće tek u jesen, odnosno kod izrade prijedloga proračuna za iduću godinu. Ovogodišnji prijedlog proračuna, u iznosu 48,3 milijarde kuna, tek je jedan posto manji od prošlogodišnjeg. No, Linić ističe da on pokušava bar dijelom riješiti naslijeđene dubioze. Tako se od ukupno devet milijardi kuna neplaćenih državnih obveza iz prošlih godina u ovogodišnjem proračunu pokušava podmiriti 3,6 milijardi kuna, kazao je Linić. Upozorio je i na problem izdanih državnih jamstava, njih približno 15 milijardi kuna izdanih u protekle tri godine, pri čemu procjenjuje da će otprilike deset milijardi pasti na teret proračuna. Ti će problemi pasti i na iduće proračuna, a te dubioze u proračunu bitno ograničavaju kapitalne investicije, poručio je. Linić je objasnio da će se za saniranje tih dubioza iskoristiti i prihod od privatizacije javnih i državnih poduzeća, a i u ovoj godini taj će se prihod usmjeriti za pokriće razlika u tekućoj potrošnji. Potpredsjednik Vlade istaknuo je, međutim, da su u strukturi proračunskih prihoda planirani znatno manji prihodi od poreza. Najavio je povećanje neoporezivog dijela poreza na dohodak i progresivne stope te smanjenje stope poreza na dobit na 20 posto uz oslobađanje od poreza reinvestirane dobiti. Izmjene pak PDV-a mogu se očekivati tek u slijedećoj godini, a prema najavama stopa bi se snizila na 17 posto te uvele selektivne stope za neke gospodarske grane. U idućoj godini, najavio je Linić, pokušat će se sniziti i cijena rada i to smanjenjem doprinosa na plaće. Predsjednik Predsjedništva HUP-a Branko Roglić istaknuo je kako uspjeh projekta izlaska iz krize ovisi i o socijalnim partnerima. "Socijalni mir mora biti temelj uspostave novih odnosa i realizacije nove gospodarske politike koja može ostvariti uvjete za pokretanje gospodarskog razvoja", kazao je. Brojni poduzetnici današnji su skup iskoristili i za pitanja članovima Vlade, a niz ih je bilo vezano za problem nelikvidnosti. Za rješenje tog problema Linić je još u uvodu spomenuo vraćanje duga države prema gospodarstvu, a tomu je dodao i potrebu da o nenaplaćenim potraživanjima razgovaraju vjerovnici i dužnici, a ako se ne dogovore, da uslijedi stečaj dužnika. Druge mjere, kao što su npr. veća količina novca u optjecaju i slično Vlada će tek razmatrati, kazao je.