KLJUČNA ZBIVANJA U NAMI OD PRIVATIZACIJE (1993.) DO DANAS

ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Nama je početkom 90-ih bila jedan od najpopularnijih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Zapošljavala je oko 4.000 ljudi, a njezina je imovina procijenjena na više od 230 milijuna njemačkih maraka. Danas u Nami radi oko 2.000 ljudi s neredovitom plaćom od 1.500 kuna, a njezini su dugovi premašili 550 milijuna kuna. #L# Što se posljednjih godina zbivalo da je Nama pala na tako niske grane? srpanj 1993. - Počela je privatizacija Name. Njezin temeljni kapital procijenjen je na 230,4 milijuna njemačkih maraka. Zaposlenici Name upisali su 27,3 posto dionica, dok je ostatak od 72,7 posto pripao Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) i mirovinskim fondovima. ožujak 1994. - Privredna banka Zagreb (PBZ) kupuje od HFP-a 41,5 posto dionica Name za 95 milijuna maraka (stare devizne štednje) i na čelo Uprave postavlja Mariju Šolu, koja je do tada bila direktorica Sektora javnih poduzeća u PBZ-u. prosinac 1995. - Premda je te godine Nama ostvarila rast prometa od 80 posto - na 550 milijuna kuna - zabilježila je gubitak. Skupština dioničara donosi odluku da se gubitak Name iz 1993. i 1994. od 35 milijuna maraka pokrije iz temeljnog kapitala, pa se on smanjuje s 230 na 195 milijuna maraka. Za iduću godinu Šola najavljuje promet od 800 milijuna kuna i dobit od osam milijuna. prosinac 1996. - Nama ponovno ostvaruje gubitak - 15 milijuna kuna - no Šola najavljuje rast prometa u idućoj godini na 995 milijuna kuna. Robne se kuće preuređuju i moderniziraju, no raste zaduženost Name. Počinje sanacija PBZ-a, pa banka dionice Name ustupa HFP-u. U međuvremenu su i mirovinski fondovi ustupili 22 posto svojih dionica Name HFP-u. prosinac 1997. - Unatoč optimističkim najavama, prihod Name pao je te godine na 655 milijuna kuna, pri čemu je zabilježen gubitak od 88 milijuna kuna. siječanj 1998. - HFP nudi gotovo 70 posto dionica Name u kuponskoj privatizaciji. rujan 1998. - Nakon kuponske privatizacije, većinski vlasnici Name postaju privatizacijski investicijski fondovi (PIF) - Expandia i Velebit. prosinac 1998. - Te je godine promet Name pao na svega 445 milijuna kuna. PIF-ovi smjenjuju Šolu i na čelo Uprave Name dovode bivšeg pomoćnika ministra financija Joška Zavorea. siječanj 1999. - PIF-ovi objavljuju oglas za prodaju nekoliko Naminih robnih kuća. Reagira Privredna banka i upozorava kako ima hipoteke na 10 robnih kuća i zgradu uprave Name. ožujak 1999. - Zavoreo predstavlja Program poslovnog i financijskog restrukturiranja Name. Najveći dobavljači Name prihvaćaju program. travanj 1999. - PBZ odbija Zavoreov program restrukturiranja Name, nakon čega nekoliko zaposlenika počinje štrajk glađu pred sjedištem PBZ-a u Zagrebu. svibanj 1999. - Intenziviraju se pregovori između Ministarstva gospodarstva, PBZ-a i sindikata oko Name. Problem je djelomično riješen. Zaposlenicima Name isplaćuju se minimalne plaće, a iz Robnih rezervi stiže roba. Sindikat trgovine Hrvatske (STH) podiže kaznene prijave protiv Šole i cijele Uprave zbog šteta nanijetih Nami. studeni 1999. - Fondovi "dižu ruke", pa vraćaju dionice Name HFP-u, a nekoliko stotina radnika Name štrajkom zaustavlja promet u središtu Zagreb jer ništa nije učinjeno po pitanju sanacije Name. Nakon što je HFP isplatio plaće radnicima Name, štrajk se prekida. Dolazi do razmimoilaženja dvaju sindikata u Nami - Sindikata radnika u trgovini Nama (SRTN) i STH - jer jedni su za nastavak štrajka, a drugi protiv. siječanj 2000. - Promet Name u tom mjesecu pada na svega 3,75 milijuna kuna, što nije dovoljno niti za isplatu minimalnih plaća zaposlenima. Inače, u cjelokupnoj 1999. prihodi Name iznosili su svega oko 152 milijuna kuna, a gubitak se procjenjuje na otprilike 137 milijuna. ožujak 2000. - Nekoliko robnih kuća Name u Zagrebu ostaje bez struje i grijanja, zbog duga gradskim komunalnim poduzećima od pet milijuna kuna. Sindikati i Uprava pregovaraju s HFP-om o sudbini Name. (Hina) nb sšh