PARIZ, 3. ožujka (Hina/AFP) - Osim stanica vidnog sustava i mnoge druge stanice, posebno bubrega i srca, reagiraju na svjetlost, zahvaljujući "perifernim satovima" koje su u riba otkrili francuski istraživači koji o otkriću izvješćuju
u časopisu "Nature".
PARIZ, 3. ožujka (Hina/AFP) - Osim stanica vidnog sustava i mnoge
druge stanice, posebno bubrega i srca, reagiraju na svjetlost,
zahvaljujući "perifernim satovima" koje su u riba otkrili
francuski istraživači koji o otkriću izvješćuju u časopisu
"Nature". #L#
Svako živo biće ima biološki, tzv. cirkadijurni (od latinskog
"circa diem", koji traje otprilike jedan dan) sat koji upravlja
aktivnostima tijekom 24 sata ovisno o smjeni dana i noći. Sve do
1997., kada se otkrilo da drozofila (vinska mušica) ima tkivo koje
može reagirati neovisno o središnjem satu živčanog sustava (u
hipotalamusu), znanstvenici su mislili da samo taj središnji sat
upravlja dnevnim ritmom.
Ekipa iz Instituta za genetiku i molekularnu i staničnu biologiju
iz Strasbourga koju je vodio Paolo Sassone-Corsi, prvi put je
dokazala da u kralježnjaka postoje periferni satovi.
Istraživanjem na ribi-zebri, znanstvenici su uspjeli dokazati da u
gotovo svim tkivima te životinje koja su se ispitivala "in vivo" ili
u staničnoj kulturi, a posebno u tkivu srca i bubrega, gen koji
sudjeluje u radu biološkog sata, oscilira prema cirkadijurnom
ritmu, a taj se ritam može promijeniti zamjenom dana i noći. Drugim
riječima, periferni su satovi jako osjetljivi na svjetlost,
zaključili su znanstvenici.
To otkriće, priznaju, još ni izdaleka ne može odgovoriti na sva
pitanja, posebno o postojanju neovisnih perifernih satova u
sisavaca. Ipak, ono otvara mogućnost za bolje razumijevanje
djelovanja fizioloških sustava čiji poremećaj u ljudi može
izazvati bolesti i sindrome kao što je poremećaj sna.
(Hina) vra dgk
(Hina) vra dgk