US 1.3.CSM:HAAG PROZIVA NATO-ZLOČIN

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 1. III. 2000. Neujednačeni NATO-ovi rezultati u Bosni "Nakon što su međunarodne mirovne postrojbe prošloga mjeseca uhitile Mitra Vasiljevića, taj je potez razglašen kao važan uspjeh SFOR-a (...), čija je zadaća hvatanje ratnih zločinaca. Vasiljević, bosanski Srbin, bio je ozloglašen među Muslimanima iz Goražda (...) kao okrutni provoditelj etničkog čišćenja za vrijeme rata u Bosni od 1992. do 1995. Navodno je gurnuo nekoliko žrtava s mosta prije no što ih je iskoristio kao mete za vježbanje gađanja. Stoga je zavladala poprilična pometnja kada se doznalo da je prije uhićenja SFOR-ovo osoblje unajmilo od Vasiljevića određene prostorije te da je živjelo s njim u istoj kući. Taj je incident opskrbio kritičare SFOR-a i zapadne politike prema Bosni novim streljivom. Naime, oni prigovaraju da se ne ulažu dovoljno veliki napori u hvatanje ljudi koji su počinili najgore zločine u Europi u proteklih pola desetljeća. Posebno je glasna u svojoj kritici bila Carla Del Ponte, koja je prošle godine imenovana glavnom tužiteljicom haaškoga Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. 'Problem je činjenica što NATO hvatanje ratnih zločinaca na Balkanu nije proglasio prioritetom', izjavila je početkom ovoga mjeseca Del Ponte za jedan danski list. 'Čini mi se da hvataju optužene ratne zločince samo ako se slučajno spotaknu o njih', kazala je Del Ponte. U razdoblju od 1995. međunarodne mirovne postrojbe uhitile su samo 16 optuženih ratnih zločinaca; 30 optuženih pojedinaca, čija su imena navedena na objavljenom popisu traženih osoba, i dalje je na slobodi - uključujući i čelnika bosanskih Srba iz ratnoga razdoblja Radovana Karadžića i nekadašnjega zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića. Nepoznat broj osumnjičenih ratnih zločinaca nalazi se pak na zapečaćenoj, tajnoj optužnici haaškog suda. 28. veljače četiri bosanska Srbina izvedena su pred haaški sud pod optužbom da su za vrijeme rata koji je izbio nakon proglašenja neovisnosti Bosne u odnosu na Jugoslaviju mučili i ubijali muslimanske i hrvatske civile u zarobljeničkim logorima. Ovog će mjeseca pred sud biti izveden i jedan od generala bosanskih Srba, optužen za izdavanje zapovijedi o ubijanju 7000 srebreničkih Muslimana. Vasiljevićevo ime nalazilo se na zapečaćenoj optužnici. Takve su optužnice tajne kako osumnjičeni ne bi bili upozoreni da im prijeti uhićenje, tumače sudski dužnosnici. No, mnogi od njih ipak znaju da se nalaze na popisu traženih osoba, a SFOR-ovi dužnosnici tvrde da im nije tako lako ući u trag kao što neupućeni misle. 'Preostali su oni pametni. Mnogi od njih imaju vojno iskustvo i prilično su lukavi kada je u pitanju operativna sigurnost. Potreban je intenzivan ljudski obavještajni rad jer nema koristi što znate gdje je tip bio jučer - morate znati gdje će biti sutra', tumači general-pukovnik Ron Adams, američki zapovjednik SFOR-a. Po NATO-ovu dogovoru s haaškim sudom, uloga vojnika SFOR-a jest 'uhititi svaku osobu optuženu za ratne zločine, s kojom dođu u kontakt prilikom obavljanja svojih propisanih zadaća'. No, 'aktivno traganje' za osumnjičenim ratnim zločincima 'nije sastavni dio SFOR-ove misije', dodaje jedan viši dužnosnik SFOR- a. Neki najozloglašeniji osumnjičenici - poput Karadžića - očito uživaju u iskorištavanju te pasivnosti. Karadžić je viđen u javnosti prilikom krštenja svoga unuka neposredno uoči Božića i istoga je dana govorio na jednoj srpskoj radiopostaji - bez ikakva ometanja SFOR-ovih patrola. Karadžić 'je otrovni oblak koji se nadvio nad nas. Njegova sloboda kretanja (po Bosni) demonstracija je nesposobnosti Zapada da se suoči sa zlom', tvrdi voditelj misije Ujedinjenih naroda u Bosni Jacques Klein. Produljena nazočnost 'etničkih čistača' u mjesnim upravama širom zemlje također odvraća mnoge izbjeglice od povratka na područja odakle su izbjegli za vrijeme rata. 'Kada biste se željeli... vratiti svojoj kući, činjenica da su neki od ljudi koji su radili prljav posao još uvijek negdje u gradu zapravo bi vas na neki način odvraćala od tog nauma', priznao je na odlasku s položaja u listopadu prošle godine general Montgomery Meigs, bivši SFOR-ov zapovjednik. Uhićenje većeg broja optuženih ratnih zločinaca 'bilo bi veliko ohrabrenje ljudima i vlastima, signalizirajući im da je okrenuta nova stranica te da je moguć novi početak', dodaje Werner Blatter, ravnatelj sarajevskog ureda Visoke povjerenice UN-a za izbjeglice. NATO-ova neodlučnost kada je u pitanju lov na osumnjičenike za ratne zločine izvirala je u početku iz straha da bi uhićenja mogla izazvati javne prosvjede izvan mogućnosti kontrole - posebno u dijelu zemlje pod srpskom dominacijom. No, nedavna su uhićenja pokazala da su te bojazni bile neutemeljene. Sada pak SFOR koči strah od žrtava - posebno među američkim vojnicima, tvrde kritičari. 'Zaštita postrojbe glavni je prioritet američke vojske', ističe James Lyon, ravnatelj mjesnog ureda Međunarodne skupine za krize (...) Uzrok pretjeranog opreza danas je 'strah od vreća za leševe', napominje on. Bez obzira na uzrok opreza, 'voljeli bismo da SFOR i NATO preuzmu aktivniju ulogu... i da sastave posebnu operativnu postrojbu koja bi mogla djelovati u bilo kojem dijelu Bosne', izjavljuje jedan dužnosnik haaškog suda. 'U okružju koje obiluje metama NATO može postići puno više', ističe on" na kraju izvješća Petera Forda.