PAZIN, 1. ožujka (Hina) - "Kumičić i Istra" - naziv je tribine koju su danas u Pazinu priredili pazinska Matica hrvatska i Pučko otvoreno učilište. O Eugenu Kumičiću, književniku iz Istre, rođenu prije punih 150 godina, te njegovu
značenju u hrvatskoj kulturi i književnosti govorili su Dubravko Jelčić, Josip Vončina i Stjepko Težak. Pritom su podsjetili na Kumičićevu ulogu "pionira naturalizma" i zanosne opise istarske zemlje i ljudi.
PAZIN, 1. ožujka (Hina) - "Kumičić i Istra" - naziv je tribine koju
su danas u Pazinu priredili pazinska Matica hrvatska i Pučko
otvoreno učilište. O Eugenu Kumičiću, književniku iz Istre, rođenu
prije punih 150 godina, te njegovu značenju u hrvatskoj kulturi i
književnosti govorili su Dubravko Jelčić, Josip Vončina i Stjepko
Težak. Pritom su podsjetili na Kumičićevu ulogu "pionira
naturalizma" i zanosne opise istarske zemlje i ljudi.#L#
Među najbolja Kumičićeva djela, po ocjeni Stjepka Težaka, pripada
autobiografski zapis "Pod puškom", nastao nakon austrougarske
okupacije Bosne 1878. U povijesnim je romanima također Kumičić,
kako je istaknuto na tribini u Pazinu, ostavio neizbrisiv trag
prikazavši povijesnu sudbinu Hrvatske u romanima poput Urote
zrinsko-frankopanske i Kraljice Lepe. Posjetitelji tribine još su
se jednom prisjetili romana "Jelkina bosiljka", "Začuđenih
svatova", "Olge i Line" i "Gospođe Sabine", u kojima Kumičić
opisuje istarsku zemlju, ali i život građanstva, odnosno tadašnje
slojeve - aristrokrate, političare, intelektualce, književnike i
obrtnike osamdesetih i devedesetih godina devetnaestoga
stoljeća.
Na tribini "Kumičić i Istra" u Pazinu predstavljena je i bogata
edicija "Stoljeća hrvatske književnosti" Nakladnog zavoda Matice
hrvatske u okviru koje su objavljeni romani "Začuđeni svatovi",
"Gospođa Sabina" i povijesni roman "Urota zrinsko-frankopanska",
koju je priredio Stjepko Težak. "Stoljeća hrvatske književnosti"
obuhvaćaju više od 300 svezaka najvrjednijih djela hrvatske
književnosti od prvih srednjovjekovnih spomenika do brojnih
trajnih vrjednota suvremene književnosti.
(Hina) sber mć
(Hina) sber mć