FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 16.II.-DIE WELT-RUSIJA

Autor: ;RPET;IJIN;
DE-RU-S-POSJET-Politika NJ 16.II.-DIE WELT-RUSIJA NJEMAČKADIE WELT16. II. 2000.U potrazi za stvarnim Putinom"Na prvom susretu NATO-ova glavnoga tajnika Georgea Robertsona i Vladimira Putina u Moskvi bit će hladno i profesionalno. Odnosi Rusije prema atlantskom savezu, centralistički organizirani u vijeću NATO-Rusija, 'miruju' od kosovskoga rata i nisu mogli oživiti pod strogim nadzorom ratnoga pohoda na Čečeniju. No oba ta događaja postupno odlaze u pozadinu. Za šest tjedana, 26. ožujka, bit će izabran novi ruski predsjednik, ali nitko ne dvoji da će se zvati Putin. Stoga je za savez i ostatak svijeta od stvarnog interesa da se gospodara koji već stoluje u Kremlju ispravno prosudi i da se ispitaju izgledi za podnošljive odnose s ruskom vlašću.Pri tomu je od pomoći pragmatizam koji se već neko vrijeme primjećuje na obje strane iza vela medijskih deklamacija - ozlojeđenost zbog Groznog, s jedne strane, nacionalistički i protuzapadni tonovi, s druge. U krugovima NATO-a kritike kavkaskoga rata suzdržanije su nego za prvog ruskog pokušaja osvajanja Čečenije 1994./96. Za gerilsku legiju islamista i
NJEMAČKA DIE WELT 16. II. 2000. U potrazi za stvarnim Putinom "Na prvom susretu NATO-ova glavnoga tajnika Georgea Robertsona i Vladimira Putina u Moskvi bit će hladno i profesionalno. Odnosi Rusije prema atlantskom savezu, centralistički organizirani u vijeću NATO-Rusija, 'miruju' od kosovskoga rata i nisu mogli oživiti pod strogim nadzorom ratnoga pohoda na Čečeniju. No oba ta događaja postupno odlaze u pozadinu. Za šest tjedana, 26. ožujka, bit će izabran novi ruski predsjednik, ali nitko ne dvoji da će se zvati Putin. Stoga je za savez i ostatak svijeta od stvarnog interesa da se gospodara koji već stoluje u Kremlju ispravno prosudi i da se ispitaju izgledi za podnošljive odnose s ruskom vlašću. Pri tomu je od pomoći pragmatizam koji se već neko vrijeme primjećuje na obje strane iza vela medijskih deklamacija - ozlojeđenost zbog Groznog, s jedne strane, nacionalistički i protuzapadni tonovi, s druge. U krugovima NATO-a kritike kavkaskoga rata suzdržanije su nego za prvog ruskog pokušaja osvajanja Čečenije 1994./96. Za gerilsku legiju islamista i generala Mashadova nisu se probudile simpatije. U Bruxellesu se od ožujka prošle godine znalo da se Moskva priprema na novi oružani pohod. Nejasnoće postoje o začetnicima atentata u Moskvi i Volgodonsku u rujnu 1999. (s 300 mrtvih), jasne su naprotiv unutarnjopolitičke koristi rata za kremaljsku stranu. No riječ 'borba za slobodu kavkaskih naroda' ovaj je put rijetko prelazila preko usana. Rusija se sa svoje strane u kosovarskoj aferi osjećala pritisnutom uza zid, kao zanovijetalo izrabljena i vojno izložena velikoj demonstraciji izvanrednoj zapadnoj tehnologiji oružja. Husarski podvig u Prištini nije mogao pridonijeti raspoloženju. Zapadni se savez vratio u stari neprijateljski lik, psihološki se drugo nije moglo ni očekivati. No odgovorni su Rusi dopustili da se shvati kako nisu toliko kratkovidni da bi 'ignorirali' ulogu NATO-a u Europi. Osuvremenjivanje vojske opterećene materijalom, strukturom i izobrazbom iz sovjetskoga doba je gotova stvar i provodit će se povećanjem vojnog proračuna za 50 posto na nekih sedam do osam milijarda dolara godišnje. Nova sigurnosna koncepcija daje prioritet atomskom oružju, što potiče i američko-rusku raspravu o razoružanju. U tom kontekstu neće biti jednostavno pokrenuti Moskvu na modifikacije sporazuma o nacionalnoj proturaketnoj obrani, koju želi Washington s pogledom na 'huljske' države. Najnovijoj najavi američkog ministra obrane Cohena na muenchenskoj konferenciji o sigurnosti ruski se kolega Ivanov najoštrije usprotivio. Pregledna tematika za Britanca Robertsona ne sadrži nikakva iznenađenja: mnogo se toga nakupilo, razgovori opet počinju. U ovom je trenutku važnije s kim će se Zapad suočiti poslije Jeljcina: sa starim samovladarom - taj izraz dopušta oblik ruskog ustava - gospodarom 'autoritarne policijske države', kako kaže liberalni oporbeni političar Javlinski, ili gospodarstvenikom usmjerenim na osuvremenjivanje, kako je bivši petrogradski gradonačelnik nazvao svojeg mladog adlatusa in politicis koji se pojavio iz Njemačke, Vladimira Putina? Slika se koleba, a to poslije 17 godina operativne službe u KGB-u i, kasnije, na čelu hijerarhije tajne službe, nije nikakvo čudo. Putin je bio frontni časnik u hladnom ratu, u međuvremenu je u drugoj polovici osamdesetih godina sjedio u drezdenskoj Angelika ulici br. 4 s pogledom na zapadnu (vojnu) tehnologiju i NATO, što bi danas moglo olakšati stručan razgovor. Osjeća se domoljubom, želi jaku Rusiju i jaku državu. Takve vrline govore o karakternoj pouzdanosti - ukoliko se ne promijene u smjeru nesnošljivosti i agresivnosti" - piše Herbert Kremp u uvodniku lista.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙