US 16. II. WT: ANNANOV NEW DEAL

ka-Organizacije/savezi SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 16. II. 2000. "New Deal" za siromašne zemlje "Glavni tajnik UN-a Kofi Annan predlaže globalni 'New Deal' u okviru kojega bi bogate zemlje nagrađivale siromašne na temelju njihova prihvaćanja politike unaprjeđivanja gospodarskoga rasta, ulaganja i socijalnih olakšica za siromašne građane. 'Države ne mogu težiti gospodarskom rastu na račun socijalnih potpornja', izjavio je u jučerašnjem intervjuu Georg Kell, ekonomist u Annanovu uredu. Kell se time osvrnuo na tradicionalne UN-ove ciljeve razvoja, koji obuhvaćaju privredni rast i vladinu politiku, usmjerenu na sudjelovanje svih građana u dijeljenju blagodati rasta. Pojam 'New Deal', koji je u vrijeme velike gospodarske krize skovao američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, obilježavao je veliko širenje opsega rada i veličine američke vlade kako bi obuhvatila i brigu za siromašne. Posudbom tog pojma prošloga tjedna na otvaranju sjednice Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), Annan je očito nastojao ublažiti bijes protivnika trgovine koji su prošle godine u Seattleu paralizirali Svjetsku trgovinsku organizaciju. No, tim je potezom glavni tajnik UN-a dodirnuo bolnu točku brojnih ekonomista koji strahuju da bi dobronamjerni potezi, usmjereni na povećanje opsega vlade, mogli vrlo lako ugroziti gospodarski rast i rast životnog standarda. 'Spominjanje 'New Deala' ima zlosutan prizvuk. Pruža UNCTAD-u ili nekoj drugoj agenciji ovlasti za ubiranje poreza i redistribuciju... Istodobno se postavlja pitanje tko bi nadgledao te procese i kako bi oni bili provedeni u djelo', kazao je Brett Schaefer, ekonomist u Heritage Fondation sa sjedištem u Washingtonu. Annan, koji je prošao nešto više od polovice svog mandata glavnog tajnika UN-a, opetovano je govorio o temi globalizacije. Prvi je glavni tajnik UN-a koji je na nedavnom skupu Svjetskoga gospodarskog foruma u Davosu, u Švicarskoj, nastupio pred predstavnicima uspješnih privatnih tvrtka kao i pred kreatorima državne politike. Prošloga mjeseca Annan je pokrenuo inicijativu pod nazivom 'globalni savez', usmjerenu na poboljšanje odnosa između sektora biznisa, vlada i nevladinih udruga. Nadalje, strastveno je podupro stav Michela Camdessusa, ravnatelja Međunarodnoga monetarnog fonda koji se upravo povukao sa svoje dužnosti, ističući da bi skupina industrijskih zemalja G-8 trebala biti proširena na više zemalja. U svom govoru, održanom u nedjelju u Bangkoku, Annan je pozvao bogatije zemlje da podijele s ostalima patentirani napredak, postignut na području medicine i tehnologije, te da ublaže zahtjeve siromašnim zemljama, usmjerene na smanjenje vladinih izdvajanja. Annan se također opetovano zalagao za privatna ulaganja i otpis dugova najsiromašnijih zemalja svijeta, posebno onih u Africi. Ian Vasques, ravnatelj Projekta o globalnim ekonomskim rizicima na institutu Cato, izjavio je da postoji široki konsenzus o potencijalnim pozitivnim posljedicama globalizacije. Ipak, Vasquez je dodao da je ključ za ispravljanje nepravda koje se pojavljuju paralelno sa sve većom međusobnom ovisnošću nacionalnih ekonomija, zapravo transparentnost a ne određene ovlasti. 'Zemlje bi trebale biti transparentnije u svojim potezima. Trebale bi odbaciti fiksne tečajne vrijednosti i otvoriti svoje bankovne sustave za međunarodna ulaganja, što bi urodilo efektom 'nadzora'', kazao je Vasquez. U protekla četiri desetljeća UNCTAD se razvio u nešto slično neformalnom trgovinskom udruženju svijeta u razvoju - ali bez ovlasti za donošenje propisa kakvom raspolaže Svjetska trgovinska organizacija. Kell je izjavio da na području globalne trgovine Annan ima samo 'moralni autoritet'. Odbacio je i bojazni da bi Ujedinjeni narodi mogli pokušati prebaciti svoje zadaće na WTO koji ima ovlasti za provedbu svojih trgovinskih propisa. U 'postseattleovskom razdoblju' strahuje se da... će zemlje u razvoju poništiti rezultate višedesetljetnoga razdoblja liberalizacije', koji obuhvaćaju ukinute zapreke za trgovinu i politiku usmjerenu na privlačenje stranih ulaganja. 'Sve zemlje u razvoju žele se izvozom izvući iz bijede', kazao je Kell. Zahtjev za globalnim New Dealom poziv je javnom sektoru i privatnim tvrtkama da to i omoguće, dodao je Kell", stoji na kraju članka Betsy Pisik.