ES-ABC-3.2.-ZADRŽIV USPON

ŠPANJOLSKA ABC 3. II. 2000. Zadrživ uspon "U austrijskom sukobu osjeća se upozorenje Europljanima: na kontinentu koji je toliko patio bolje je prisjetiti se savjeta nego zuriti u strop. Joerg Haider je zgodan, kicoš, površan, nadaren za pojednostavljivanja. U Austriji ih je na tisuće poput njega. Ali je dobio 52 mjesta u bečkom parlamentu. Ta je osoba, djelomice slijepa, mnogo puta branila naciste, iako sad razumije svoju taktičku pogrešku. Izgleda kao čovjek spreman na sve, a vjerojatno je i doista takav. Tipovi poput njega počinju povicima na mitingu i završavaju s metkom u glavi u nekom koncentracijskom logoru. Vrh ledenjaka je slobodno kruženje radne snage. Austrija je danas mala država, ali je prije pet stoljeća bila na čelu carstva koje se protezalo od Sjevernog do Jadranskog mora. Austrougarska kruna pala je bučno i dostojanstveno 1918. Austrija je danas mala zemlja s osam milijuna stanovnika, desetina svoje nekadašnje suparnice Njemačke, čiji je gospodarski feud, s prihodom od 29.000 dolara po glavi stanovnika. Austrijanci su opsjednuti pritiskom imigranata. Preko slovenske, mađarske, slovačke i češke granice svakoga tjedna ulaze tisuće autobusa s kvalificiranim radnicima: gotovo svi školovani, marljivi, časni. Velik dio tih naroda bio je u sastavu nekadašnjega carstva. Slobodno su radili u austro-ugarskom mozaiku. Neki su političari robovi svojih riječi, a Haider je jedan od njih. Iza migracijskoga problema ovaj čovjek vjerojatno skriva druga lica, iako je vjerojatno pao kao žrtva svoje rječitosti. Opravdavao je nacionalsocijalizam i rasizam i proglasio se nespojivim s otvorenom, prosvijećenom, multikulturalnom i multietničkom Europom kakvu su željeli veliki Europljani, od Maximiliana do Voltairea. On želi malu, zatvorenu, autoritarnu i (o Njemačkoj, naravno) ovisnu Austriju. Mnogi Austrijanci nikad nisu htjeli revidirati njegovu sklonost Anschlussu, za razliku od ostalih, nećemo reći dobrih ili loših, Austrijanaca koji nisu mogli prihvatiti Hitlera. Tijekom posljednjih 50 godina socijaldemokrati su dominirali na nacionalnoj sceni i njezin stalni opstanak na vlasti na kraju je sve paralizirao. Demokršćani su se odlučili na strašan korak. Austrija nema pravog šefa države. Predsjednik Klestil je čini se nesposoban nametnuti ne znam koji sporazum između demokršćana i socijaldemokrata Viktora Klime. Haider je brbljavi političar i neznalica, s velikim preduvjetom pretvaranja u čudovište, ne imaginarno nego pravo. Upoznali su tisuće u Berlinu, Muenchenu, samom Beču tijekom godina koje su prethodile konačnom rješenju. Zašto su došli na vlast? Jer je Europa uvenula. Europsku uniju od ideološkog pokolja može spasiti samo obrana onoga što je mobiliziralo Adenauera, Churchilla, De Gaullea, da, i De Gaullea, iako nije baš simpatizirao Monneta i Schumana. Veliki francuski povjesničar Charles-Olivier Carbonell objasnio je što to doista učvršćuje uniju Europljana: ideje, nematerijalne sile za koje moramo biti spremni dati sve. Habeas Corpus, Bill of Rights, diskurs Tome Akvinskoga, mit o Antigoni, koje dijele svi - od Grčke do Škotske, od Finske do Cadiza. Ne postoji geografski determinizam: prostor nije europski nego europeiziran. Ljudska su prava rasla u SAD-u, ali su rođena u tri grada: Ateni, Rimu i Jeruzalemu. 'Unatoč tiraniji i ropstvu, Europa se uvijek držala onoga što je bitno u srcu svakog čovjeka, pa makar živio zatočen u samici: prava na slobodu koje je temelj svega. Svijest o tome stvara povijesnu vezu i zajedničkim supstratom.' Naravno, bitni su i plinovodi, transeuropske mreže i zajedničko tržište. Ali još najveću težinu imaju stvarne slobode, pravna država, oružana obrana mira, univerzalna prava. Haider ne zna što to znači", piše Dario Valcarcel.