ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Nedavno otkriće jednoga proteina moglo bi odgovoriti na pitanje zašto biološki sat nekih slijepih osoba i dalje reagira na svjetlost, što je dokazano prijašnjim istraživanjima. Američki su znanstvenici
otkrili novi protein u ljudskome oku koji ima ključnu ulogu u radu našega biološkog sata, prenosi "El Pais".
ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Nedavno otkriće jednoga proteina
moglo bi odgovoriti na pitanje zašto biološki sat nekih slijepih
osoba i dalje reagira na svjetlost, što je dokazano prijašnjim
istraživanjima. Američki su znanstvenici otkrili novi protein u
ljudskome oku koji ima ključnu ulogu u radu našega biološkog sata,
prenosi "El Pais". #L#
Taj se protein zove melanopsin i prisutan je, kako se čini, u onim
dijelovima mrežnice (dvostruke membrane u dnu oka vrlo osjetljive
na svjetlost) za koje se zna da su povezani s glavnim tjelesnim,
takozvanim cirkadijurnim satom.
Melanopsin je već prije otkriven u kralježnjaka poput žaba i riba,
ali je tijekom ovog istraživanja, opisanog u časopisu "Journal of
Neuroscience", prvi put pronađen u sisavaca.
Spada u skupinu proteina pod zajedničkim imenom opsini koji obično
tvore pigment odgovoran za osjetljivost na svjetlo. Ipak, čini se
da je melanopsin drukčiji.
Struktura gena koji ga kodira "različita je od strukture ostalih
opsina kralježnjaka", komentiraju Mark Rollag sa Sveučilišta
medicinskih znanosti u Bethesdi (SAD) i njegovi suradnici, autori
studije. A neobične su i struktura i biokemija tog proteina.
Zapravo se čini da ima više sličnosti s opsinima beskralježnjaka -
poput jakopske kapice - nego s opsinima kralježnjaka.
Osim toga, za razliku od ostalih opsina, ljudski melanopsin ne
proizvode, kako se čini, fotoreceptorske stanice, osjetljive na
svjetlo, iz vanjskoga sloja mrežnice nego se čini da ga proizvode
(kao i kod žaba i riba) stanice unutarnjega sloja. To pokazuje da
protein nije povezan s nastankom slike, nego može imati veze s
proizvodnjom hormona melatonina pa tako i s regulacijom
cirkadijurnih ritmova. Drugim riječima, istraživanje je pokazalo
da u sisavaca sudjeluje u usklađivanju prirodnih ciklusa gladi,
budnosti i drugih sa satima svjetla i tame u razdoblju od 24 sata.
Rollag i njegovi suradnici otkrili su da taj zanimljiv protein
vjerojatno proizvode iste one stanice koje povezuju mrežnicu sa
središtem za kontrolu biološkoga sata: suprahijazmatskom jezgrom.
Spomenuta jezgra smještena je u hipotalamusu, dijelu mozga koji
nadzire motivirano ponašanje poput jela, pića i spolnosti.
(Hina) dgk dgk
(Hina) dgk dgk