IT-HR-izbori-predsjednik IT-24. I.-CORRIERE-PREDSJEDNIČKI IZBORI ITALIJACORRIERE DELLA SERA24. I. 2000.Zagreb bira predsjednika za izlazak iz Tuđmanove ere"Sretan trenutak u Hrvatskoj novoga stoljeća. Zaokret, koji je započeo ubrzo
nakon pogreba predsjednika Franje Tuđmana, prožima politički život i poput rukavice izokreće civilno društvo. Oporba je pobijedila na izborima, stranka na vlasti (HDZ) razilazi se poput sivoga neba režima koji je bio zatočenik vlastitog nacionalizma, i kojime su vladale korumpirane kaste, šum pravde i čišćenja prolazi svakim kutem zemlje. A danas će se s predsjedničkim izborima zaokret učvrstiti i postati nepovratan, gotovo i bez obzira na to tko će biti predsjednik.Kandidati se nadmeću u obećavanjima onoga što Hrvati godinama očekuju: reforme za smanjivanje ovlasti predsjednika i za izgradnju europske parlamentarne demokracije, suradnja s Haaškim sudom za ratne zločine, napuštanje ekspanzionističkih ciljeva u Bosni, borba protiv korupcije i kriminala, koji su procvjetali ratovima i Tuđmanovim apsolutizmom.Zbacuju se simboli režima, u katarzi s dodacima naivne umjetnosti: kandidati javno obznanjuju zaradu i standard života, objavljuju da
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
24. I. 2000.
Zagreb bira predsjednika za izlazak iz Tuđmanove ere
"Sretan trenutak u Hrvatskoj novoga stoljeća. Zaokret, koji je
započeo ubrzo nakon pogreba predsjednika Franje Tuđmana, prožima
politički život i poput rukavice izokreće civilno društvo. Oporba
je pobijedila na izborima, stranka na vlasti (HDZ) razilazi se
poput sivoga neba režima koji je bio zatočenik vlastitog
nacionalizma, i kojime su vladale korumpirane kaste, šum pravde i
čišćenja prolazi svakim kutem zemlje. A danas će se s
predsjedničkim izborima zaokret učvrstiti i postati nepovratan,
gotovo i bez obzira na to tko će biti predsjednik.
Kandidati se nadmeću u obećavanjima onoga što Hrvati godinama
očekuju: reforme za smanjivanje ovlasti predsjednika i za
izgradnju europske parlamentarne demokracije, suradnja s Haaškim
sudom za ratne zločine, napuštanje ekspanzionističkih ciljeva u
Bosni, borba protiv korupcije i kriminala, koji su procvjetali
ratovima i Tuđmanovim apsolutizmom.
Zbacuju se simboli režima, u katarzi s dodacima naivne umjetnosti:
kandidati javno obznanjuju zaradu i standard života, objavljuju da
se odriču rezidencija na Brijunima i u Zagrebu koje su bile Titove,
obvezuju se maknuti privatni zrakoplov, blindirani BMW i
pretjerano osoblje, uključujući i pompoznu predsjedničku gardu.
Hrvati slušaju i bude im se strasti: televizjski okrugli stol
kandidata pretvorio se u izravno telefonsko ispitivanje javnog
mišljenja, s više od milijun poziva.
Ispitivanje koje je potvrdilo prognoze u korist Stipe Mesića,
posljednjeg predsjednika Jugoslavije, prvog glasnogovornika
neovisnog hrvatskoga parlamenta, Tuđmanova prijatelja, od kojeg se
odvojio 1994., nakon što je osudio njegove metode vladanja i
političke strategije.
Mesić je bio među malobrojnima koji su se usprotivili ratu u Bosni,
prijavili zločine hrvatskih paravojnika, i otkrio je tajne
sporazume između Tuđmana i Slobodana Miloševića za podjelu Bosne.
Vješt komunikator, čuven po ugrizajućim dosjetkama, Mesić dobiva
glasove onih koji s naklonošću gledaju na neovisnu ličnost na čelu
države. Na drugom mjestu u ispitivanjima javnog mišljenja nalazi se
Dražen Budiša, sveučilišni istraživač i vođa liberalne stranke
(druga stranka koalicije koja je dobila izbore). S prošlošću
antikomunističkoga studentskog vođe, Budiša ostavlja umirujući
dojam intelektualnog građanstva kojega su ponizili ratni profiteri
i Tuđmanov aparat. Nadmetanje ostaje neizvjesno. Niti jedan od
kandidata ne bi trebao prijeći 50 posto, te će vjerojatno biti
potreban i drugi krug, 7. veljače. (...)", piše Massimo Nava.