SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 18. siječnja (Hina) DEN HAAG - Britanski pukovnik Bob Stewart potvrdio je u unakrsnom ispitivanju da nikad nije sumnjao u to da je zapovjednik Operativne zone središnja Bosna Tihomir Blaškić bio stvarni vojni zapovjednik na tom području. On je u ponedjeljak posvjedočio da je Dario Kordić bio politički vođa središnje Bosne bez čijeg se znanja etničko čišćenje nije moglo odvijati na tom području te da je Blaškić za sve trebao Kordićevu suglasnost. Tijekom dva dana unakrsnog ispitivanja, u ponedjeljak poslijepodne i utorak, Kordićevi branitelji, ispitujući detaljno o opsegu svih kontakata Stewarta i Blaškića, nastojali su pokazati da je činjenica da se Stewart oslanjao u svemu na Blaškića pokazivala da je on bio i odgovorna osoba u središnjoj Bosni. ZAGREB - Ubrzano kvalificiranje Hrvatske za pristup Europskoj uniji traži temeljite strukturne promjene cijele zemlje koja nema alternative do Europe, poručili su u utorak u Zagrebu predsjednik i glavni tajnik Europskog pokreta Hrvatska Dražen Kalogjera i Ljubomir Čučić u prisustvu nekih od autora priručnika za takav put. "Nova Hrvatska: ubrzano naprijed prema Europskoj uniji", rad skupine neovisnih stručnjaka okupljenih u nevladinu, neprofitnu udrugu EGIDA (Euopska građanska inicijativa za demokratsku alternativu) donosi analizu, odnosno strategiju za europsku integraciju Hrvatske. Sustav "EU ima mana, ali još je uvijek najbolji od svih loših sustava", kazao je Guste Santini, jedan od autora priručnika na predavanju u organizaciji vladina Ureda za europske integracije. Protivno učestalim eurofobičnim upozorenjima prošlih godina da Hrvatska ne treba baš pod svaku cijenu u Europu, on je kazao da ona to treba učiniti "baš pod svaku cijenu". BERLIN - Bivši njemački kancelar Helmut Kohl objavio je u utorak navečer ostavku na funkcije počasnog predsjednika Kršćansko- demokratske unije (CDU), potresenu skandalom crnih fondova. Vodstvo CDU-a nešto je ranije zatražilo od njega da navede imena tajnovitih donatora koji su uplaćivali u stranačke crne fondove i da u slučaju odbijanja odustane od počasnog predsjedništva stranke. U izjavama koje su utorak navečer objavljene, Kohl koji je predsjedavao CDU-om tijekom 25 godina (1973.-1998) izjavio: "Ne mogu prekršiti obećanja koja sam dao osobama koje su financijski podržavale moj rad u okrilju CDU". BERLIN - Predsjedništvo Kršćansko- demokratske unije (CDU) izrazilo je u utorak na izvanrednoj sjednici u Berlinu povjerenje Wolfgangu Schaubleu, koji je zbog toga odlučio da ne podnosi ostavku na mjesto šefa najjače njemačke oporbene stranke. Predsjedništvo CDU-a je također pozvalo bivšeg kancelara Helmuta Kohla da otkrije imena donatora na tajne fondove CDU-a, a Schauble je nakon sjednice rekao kako se od Kohla očekuje da objasni svoju ulogu u aferi ili se sučelji s uklanjanjem s mjesta stranačkog počasnog predsjednika. LONDON - Britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw izjavio je kako konačnu odluku o sudbini Augusta Pinocheta neće objaviti u utorak, kako bi imao vremena razmotriti sve iznesene primjedbe. "Moram pozorno razmotriti sve iznesene primjedbe, tako da odluku neću donijeti danas", rekao je ministar za radio BBC. Straw je vladama zemalja koje su zatražile izručenje generala Pinocheta (Španjolska, Francuska, Švicarska, Belgija) te organizacijama za obranu ljudskih prava, dao rok do utorka u 17 sati za podnošenje argumenata i primjedbi protiv donošenja oslobađajuće presude bivšem čileanskom diktatoru zbog njegovih zdravstvenih poteškoća. MOSKVA - Umjereni komunistički zastupnik Genadij Seleznjev u utorak je ponovno izabran za predsjednika donjeg doma ruskog parlamenta velikom većinom od 285 glasova. Seleznjev je bio jedini kandidat, nakon rasprave tijekom koje se ostali kandidati odustali. Sjednicu Dume tada je napustilo oko 100 zastupnika. Na početku rasprave o izboru predsjednika donjeg doma parlamenta pet je parlamentanih skupina bliskih Komunističkoj partiji ili Kremlju odbilo kandidirati svoga predstavnika, kako bi omogućilo izbor Genadija Seleznjeva. Svoje se kandidature odrekao i bivši ruski premijer Jevgenij Primakov, izražavajući na taj način prosvjed zbog nepostojanja stvarne mogućnosti izbora. PARIZ - Bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors, koji drži da Europskoj uniji prijeti "razrjeđivanje" zbog proširenja na ukupno tridesetak zemalja, predložio je u utorak da jedna skupina sadašnjih, "avangardnih" članica te integracije potpiše novi osnivački sporazum i stvori europsku "federaciju država-nacija", kao uže jezgro EU. U opširnom ekskluzivnom inteviewu za pariški Le Monde Jacques Delors kritizira odluku prosinačkog summita EU u Helsinkiju o proširenju liste kandidata za punopravno članstvo na još šest novih zemalja i Tursku. Te odluke summita Delors naziva " bijegom u naprijed". Drži ih ishitrenima, ali sada kad su donijete i "nepovratnima", pa nudi rješenje u dva koncentrična kruga integracije: jednog užeg jezgra "avangardnih" zemalja članica EU i s ciljem daljnjeg produbljavanja integracije, te drugog, šireg kruga europskih zemalja povezanih labavijim vezama u integraciju. BEOGRAD - Trilateralna komisija srbijanske oporbe, EU i SAD, osnovana 17. prosinca u Berlinu, sastat će se u srijedu u Budvi radi razmatranja projekata pomoći Srbiji i mogućnostima demokratskih promjena. Čelnici Saveza za promjene Dragoslav Avramović i Zoran Đinđić rekli su da će na tom sastanku predstaviti tri projekta. Prvi se odnosi na pomoć u gorivu za grijanje, koju bi trebala dobiti 23 grada i mjesta u Srbiji, u vrijednosti od 27 milijuna njemačkih maraka. Drugi projekt odnosi se na pružanje pomoći od 270.000 maraka najsiromašnijim obiteljima u 13 gradova u Srbiji, a po trećem projektu, 40 posto umirovoljenika s minimalnim primanjima, trebali bi u naredne dvije godine primati mjesečno po 20 maraka. Vrijednost tog projekta je oko 200 milijuna maraka, a taj novac, kao i sredstva za ostale projekte, trebali bi osgurati donatori na Zapadu. RIGA - Latvijski tužitelji koji istražuju slučaj Konrada Kalejsa, osumnjičenog za ratne zločine u Drugom svjetskom ratu, planiraju zatražiti pomoć Rusije u prikupljanju dokaza, izjavila je u utorak glasnogovornica državnog tužiteljstva u Rigi. "Mi često od Rusije tražimo pravnu pomoć, pa ćemo to učiniti i u ovom slučaju", rekla je glasnogovornica. Lovci na naciste već dulje vrijeme vrše pritisak na Latviju da zatraži izručenje Kalejsa, 86-godišnjeg australskog državljana koji je početkom mjeseca napustio Veliku Britaniju kako bi izbjegao deportaciju zbog optužbi da je sudjelovao u pokolju Židova u Latviji. DAMASK - Održavanje trećeg kruga izraelsko-sirijskih pregovora ovisi o prekidu izraelskih "spletki", ocijenio je sirijski provladin list As Saura. "Želimo da se pregovori završe što skorije, ali čini se da Izraelci imaju puno vremena i žele nastaviti sa svojim spletkama kako bi se ukinulo načelo o razmjeni zemlje za mir. Takvo će ponašanje onemogućiti treći krug pregovora, a oni se mogu održati samo u skladu sa čvrstim pravilima i predviđenim rezultatima", piše As Saura. DAMASK - Sirija je u utorak zatražila od Izraela pismeno obećanje da će se u potpunosti povući s Golanske visoravni kako bi se osigurao uspjeh mirovnih pregovora. "Sada je potrebno pismeno izraelsko obećanje da će se u potpunosti povući s Golanske visoravni do predratne granice od 4. lipnja 1967.", rekao je jedan sirijski dužnosnik. Treći krug izraelsko-sirijskih pregovora najavljen za 19. siječnja u američkom gradu Shepherdstownu odgođen je u ponedjeljak. Sirija tvrdi da Izrael u prethodna dva kruga pregovora nije pokazao spremnost za razgovore o pojedinostima povlačenja s Golana. JERUZALEM - Izraelci su u utorak izjavili kako ne namjeravaju odgovoriti na sirijski zahtjev o pismenoj obvezi o potpunom povlačenju s Golanske visoravni. "Odbijamo odgovoriti na zahtjev Damaska", kazala je glasnogovornica izraelskog premijera Ehuda Baraka. "Mi tražimo da se Izraelci obvežu na potpuno povlačenje s Golanske visoravni na predratne granice (4. lipnja 1967)", rekao je sirijski glasnogovornik. On je novinarima kazao kako drži da bi SAD ovdje trebao posredovati, kao sponzor pregovora i ukloniti prepreke koje postavljaju Izraelci, a čija je posljedica odgađanje idućeg kruga pregovora koji je bio predviđen za srijedu. WASHINGTON - Američka državna tajnica Madeleine Albright izrazila je u utorak žaljenje zbog odgode nastavka izraelsko-sirijskih mirovnih pregovora. Treći krug pregovora izraelskog premijer Ehuda Baraka i sirijskog ministra vanjskih poslova Faruka al-Šare bio je zakazan za 19. siječnja ali je u ponedjeljak odgođen na neodređeno vrijeme. Objavljeno je, međutim, da će se u SAD sastati stručnjaci dviju strana. MOSKVA - Moskva je u utorak objavila kako su Kinezi izrazili potporu ruskoj vojnoj ofenzivi u Čečeniji, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Sergej Prihodko. On je rekao kako je kineski ministar obrane Chi Haotian, koji boravi u Moskvi, podupro kampanju tijekom sastanka u Kremlju s privremenim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Chi je u potpunosti podupro napore ruskih vlasti u pokušaju suzbijanja terorističkih akcija u Čečeniji", kazao je Prihodko nakon Putinova sastanka s Chijem. ŽENEVA - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je u utorak na prekid "uznemirujuće stagnacije" u globalnim naporima za kontrolom naoružanja koji su zapeli na dubokim razlikama između vodećih nuklearnih sila oko ključnih pitanja. Po riječima Annana, Sporazum o antibalističkim raketama (ABM) temelj je strateške stabilnosti. Upozorio je da bi napori za sprečavanjem svemirske utrke u naoružanju mogli propasti ako se ABM sporazum iz 1972. godine ugrozi. U poruci Konferenciji o razoružanju, koja je u utorak započela s desetotjednim godišnjim zasjedanjem, Annan je pozvao 66 zemalja članica da iskažu fleksibilnost te da se hitno dogovore o jasnom dnevnom redu pregovora za ovu godinu. VARŠAVA - Poljska bi mogla od Sirije zatražiti izručenje nacističkog ratnog zločinca Aloisa Brunnera koji se smatra odgovornim za izdavanje naredbe o deportaciji više od 150.000 europskih Židova u koncentracijske logore tijekom Drugog svjetskog rata. Centar Simona Wiesenthala zatražio je da Brunnerovo izručenje bude uvjet za sklapanje bilo kakvog mirovnog sporazuma između Izraela i Sirije, unatoč tome što Sirijci opovrgavaju informaciju prema kojoj bivši njemački časnik živi u Damasku. "Poljaci imaju zakonsko pravo tražiti Brunnerovo izručenje zbog genocida počinjenog u logoru Auschwitz-Birkenau, unatoč tome što Brunner nikad nije bio u Poljskoj. Njegovi su zločini tamo izvršeni", rekao je profesor Witold Kulesza iz Centra Simona Wiesenthala. MOSKVA - Kaspijskom jezeru prijeti ekološka katastrofa zbog nekoliko tisuća malih, tajnih rafinerija nafte koje zagađuju područje Čečenije, izjavio je u utorak jedan dužnosnik ruskih oružanih snaga. "To je ekološki terorizam", rekao je general Boris Aleksejev zadužen za ekološku sigurnost. General je objasnio da gotovo 15.000 malih, tajnih rafinerija trenutačno djeluje na području Čečečnije i zagađuje rijeke Argun, Sunja i Terek. "U nekim dijelovima Tereka, količina zagađivača prelazi 1.000 puta dozvoljene količine", istaknuo je general. RIM - Krivični sud u Rimu osudio je u utorak čelnika radikalaca Marka Pannellu na dva mjeseca i 20 dana zatvora pretvorenih u kaznu od sedam milijuna lira i plačanje sudskih troškova, jer je 29. prosinca 1995. na rimskom trgu Navona djelio hašiš. Pannella je toga dana djelio hašiš prosvjedujući na taj način protiv zakona o zabrani upotrebe lakih droga. Demokratska lijevica, stranka premijera Massima D'Aleme, na kongresu zaključenom u nedjelju u Torinu usvojila je zaključak da će djelovati na liberaliziranju lakih droga. Taj zaključak najjače stranke vladine koalicije izazvao je kritike ne samo oporbe desnog centra nego i stranaka centra iz sastava vlade. Pučka stranka je najavila izlazak iz vladine koalicije ako će vlada inzistirati na liberalizacije lakih droga. LJUBLJANA - Slovenski premijer Janez drnovšek izrazio je uvjerenje da će ga njegova stranka podržati na presudnom sastanku na kojem će idućeg tjedna vijeće liberalnih demokrata (LDS) iznijeti svoje stajalište o novom izbornom zakonu za ovogodišnje parlamentarne izbore. Drnovšek je u utorak u razgovoru za slovensku televiziju rekao da očekuje podršku njegovu osobnom stajalištu da i liberalnim demokratima odgovara uvođenje većinskog izbornog sustava, no nije želio odgovoriti na pitanje što će učiniti ako stranka bude za zadržavanje sadašnjeg proporcionalnog sustava. Zadržavanje "statusa quo" zagovara lijevo krilo liberalnih demokrata koje vodi predsjednik LDS-ove frakcije u parlamentu Tone Anderlič. Za Anderličevu akciju kojom bi se kroz ustavne promjene osigurao kombinirani sustav u kojem bi se dio zastupnika birao većinskim, a dio proporcionalnim načinom Drnovšek je rekao da je "legitiman, ali u danim okolnostima predstavlja samo gubitak vremena". (Hina) sv