POSLOVNI PREGLED, BROJ 139

POSLOVNI PREGLED broj 139 08. - 14. siječnja 2000. SADRŽAJ: ? VLADA PRIHVATILA SPORAZUM O ZRAČNOM PROMETU IZMEĐU VLADA RH I ČEŠKE REPUBLIKE 2 ? MATEŠA: PRIMOPREDAJA ĆE SE OBAVITI PO DOGOVORENOMU 2 ? PORGES: VLADA NIJE RASPRAVLJALA O GUCIĆU 2 ? HGK: PRIMJENA NOVIH CARINSKIH PROPISA STVARA TEŠKOĆE TVRTKAMA 2 ? CARINSKA UPRAVA: NEMA ZASTOJA NI NEOPRAVDANIH ČEKANJA NA CARINI 3 ? AKD: CARINSKIH OBRAZACA SADA JE DOVOLJNO 3 ? POREZNE PRIJAVE ZA 1999. PODNOSE SE DO 29. VELJAČE 3 ? KRAŠ PLANIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE I PRODAJE U OVOJ GODINI 4 ? RADNICI "BELJA" D.D. ODBILI PRIJEDLOG UPRAVE 4 ? IGM LEPOGLAVA USKORO POKREĆE PROIZVODNJU SUHE ŽBUKE 4 ? TVRTKA "SINJ" U TEŠKOĆAMA 4 ? RENAULT DRŽI DESET POSTO HRVATSKOG TRŽIŠTA AUTOMOBILA 5 ? D&B: HRVATSKA NA RAZMATRANJU ZA BOLJI KREDITNI REJTING 5 ? GOSPODARSKI STOL PAKTA ZAUZIMA SE ZA UKIDANJE PREPREKA TRGOVINI 5 ? HRVATSKA ORGANIZIRA SASTANAK O JADRANSKO-JONSKOJ AUTOCESTI 5 ? OVOGODIŠNJA ULAGANJA U KAMPOVE DOSEGNUT ĆE 15 MILIJUNA DEM 6 ? MIROVINSKI FOND U TVRTKAMA U NJEGOVU PORTFELJU PREDSTAVLJAO JE SVATKO 6 ? HUP: BADEL 1862. MOŽE BITI "OPASAN PRESEDAN" 7 ? SSSH I HUP POZVALI ZAPOSLENIKE NA RAD TIJEKOM PROGLAŠENIH NERADNIH DANA 7 ? DOGOVOR PORGESA I IVEKOVIĆA: TRI MILIJUNA KUNA RADNICIMA "ŠAVRIĆA" 7 ? SINDIKAT GRAFIČARA PODNIO PRIJAVE PROTIV ODGOVORNIH ZA ZLOUPOTREBE U "TISKU" 8 ? SINDIKAT POZIVA MATEŠINU VLADU I KOALICIJU SDP-HSLS DA POMOGNU NAMI 8 ? HRVATSKI TURIZAM NA SAJMU U BRNU 8 ? NA TURISTIČKI SAJAM U UTRECHTU PREDSTAVLJA SE I HRVATSKI TURIZAM 8 ? OTVOREN BERLINSKI POLJOPRIVREDNI SAJAM "ZELENI TJEDAN" 8 ? DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,2 MILIJARDE USD 9 ? REALNI PAD BDP-A U TREĆEM TROMJESEČJU 0,8 POSTO 9 ? MANJA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA 10 ? PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA 10 ? PORAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA 10 ? REALNI PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO 12,1 POSTO 11 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 3.041 KUNA 11 ? POTROŠNJA VINA U HRVATSKOJ PREPOLOVLJENA 11 ? SEZONALNOST OBILJEŽJE HRVATSKOG TURIZMA 12 ? GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU 761,9 MILIJUNA KUNA 12 ? ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA BREZA INVEST ZIF 12 ? REKORDNI GODIŠNJI PROMET NA VTV-U 12 ? OPORAVAK HRVATSKOG TRŽIŠTA KAPITALA U PROSINCU 13 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 13 ? VIJESTI IZ SVIJETA 14 ? POSEBAN PRILOG: SUSTAV UVOZNIH POVLASTICA U EU - VEĆA SIGURNOST HRV. IZVOZNICIMA 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA PRIHVATILA SPORAZUM O ZRAČNOM PROMETU IZMEĐU VLADA RH I ČEŠKE REPUBLIKE Vlada RH na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici, među ostalim, potvrdila sporazum o zračnom prometu između vlada Republike Hrvatske i Češke Republike te ugovore s Vladom Republike Slovačke o veterinarskoj suradnji i suradnji na području biljne karantene i zaštite bilja. Prihvaćena su također izvješća o pregovorima za sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju s Republikom Mađarskom i Francuskom Republikom. Vlada je do sklapanja Sporazuma o reguliranju graničnog željezničkog prometa između Republike Hrvatske i BiH odobrila privremeni prijevoz roba željeznicom kako bi se ubrzao prijevoz i smanjili troškovi. Zbog povećanog interesa gospodarstva Hrvatske i Slovenije te potrebe za povećanjem međusobne trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, odobreno je povećanje broja proizvoda i količina koje se mogu uvoziti u Hrvatsku, odnosno Sloveniju po povlaštenoj carinskoj stopi. Vlada RH također je izviještena da je trgovinski deficit Hrvatske sa Slovenijom smanjen za 40 posto. MATEŠA: PRIMOPREDAJA ĆE SE OBAVITI PO DOGOVORENOMU Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša u četvrtak je izjavio da će primopredaja između Vlade kojoj je na čelu i vlade koju će formirati koalicija SDP-a i HSLS-a biti obavljena kako je dogovoreno. "Imali smo vrlo konstruktivne razgovore s Ivicom Račanom i Goranom Granićem i sve što je dogovoreno bit će tako i napravljeno", rekao je Mateša nakon zatvorene sjednice Vlade. Mateša je objasnio da to znači potpuno jasnu sliku o svim ministarstvima, dokumente o projektima i poslovima koji su u tijeku i koji se predviđaju, ali je pitanje hoće li se dovršiti jer to ovisi o stavu buduće vlade. O primopredaji je premijer Mateša u ponedjeljak razgovarao s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom i Goranom Granićem, koji te razgovore vodi kao šef HSLS-a za vrijeme predsjedničke kampanje Dražena Budiša. Bio je to prvi razgovor sadašnjega i budućeg premijera o primopredaji vlasti, a nakon njega je najavljeno da će se razgovori nastaviti. Predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić, koji privremeno obnaša i dužnost predsjedNika Republike, jučer je najavio da će Ivici Račanu mandat za sastav nove vlade dati 22. ili 27. siječnja, ovisno o mogućim žalbama Ustavnom sudu na konačne rezultate parlamentarnih izbora. PORGES: VLADA NIJE RASPRAVLJALA O GUCIĆU Ministar gospodarstva Nenad Porges izjavio je da Vlada u četvrtak na zatvorenoj sjednici nije raspravljala o jamstvima Josipu Guciću i tvrtkama u njegovu vlasništvu. Mogućnost da Vlada raspravlja i odobri jamstva Josipu Guciću, vrijedna 99 milijuna DEM, najavio je on pozivajući se na pouzdane bankarske krugove. U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade, Porges je taj napis ocijenio "apsolutno netočnim", ističući da on nikada nije pregovarao s Gucićem već s bankama. Svojedobno je na temelju toga Ministarstvo gospodarstva "predložilo spašavanje tekstilnih tvrtki iz grupe Gucić, a ne Gucića kao osobe i kao tajkuna", kazao je Porges. Na spašavanje tekstilnih tvrtki Grupe Gucić odnosi se Vladina odluka od 22. srpnja prošle godine, a u njoj su postavljeni i uvjeti pod kojima bi Vlada dala jamstvo trima bankama. Porges je podsjetio da banke, a riječ je o Zagrebačkoj, Raiffeisen i Privrednoj banci Zagreb, ne žele reprogramirati dugove tekstilnih tvrtki Grupe Gucić bez jamstva Vlade. "To će ostati u nasljeđe budućoj Vladi, a ne Gucić", rekao je Porges. Istaknuo je da je Vlada htjela skrbiti o pet tekstilnih tvrtki iz Grupe Gucić, s oko dvije tisuće radnika, koje većinom rade lohn poslove i izvoze, te "prerezati (njihove) neprirodne veze prema drugim društvima iz Grupe Gucić". Ministar gospodarstva izjavio je da je on potpisao suglasnost za korekcije cijena naftnih derivata. Naftni derivati INE na benzinskim se postajama danas prodaju po prosječno deset posto višim cijenama. Elaborati vezani za restrukturiranje i buduću privatizaciju hrvatske naftne kompanije INA bit će ostavljeni budućoj Vladi jer će joj, kaže Porges, poslužiti vjerojatno u orijentaciji strateških opcija za budućnost INE. Objasnio je pritom da se ne radi o jednoj mogućnosti, kao što je npr. udruživanje INE i mađarskog MOL-a, već o različitim mogućim opcijama. "Mislim da ova Vlada ne vuče nikakve nekorektne poteze u zadnjih nekoliko dana ili tjedana svog funkcioniranja", rekao je Porges, dodajući da je INA-MOL bila, a vjerojatno će i nadalje biti jedna od mogućih opcija. "Ali neka nova Vlada, neki novi ministar gospodarstva i privatizacije će morati dati ono što zakon zahtjeva, a to je (zakonski) prijedlog Vladi kako bi se proslijedio Hrvatskom državnom saboru. Niti jedno javno poduzeće u Hrvatskoj ne može biti privatizirano, mijenjati svoj status ili se udruživati bez da to verificira Sabor", kazao je Porges. HGK: PRIMJENA NOVIH CARINSKIH PROPISA STVARA TEŠKOĆE TVRTKAMA Od početka primjene novih carinskih propisa veliki broj tvrtki svakodnevno se javlja Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ukazujući na teškoće koje proizilaze prvenstveno iz nedovoljnog poznavanja novih carinskih postupaka i propisa koji ih reguliraju. To nepoznavanje propisa i novih carinskih postupaka uključujući i ispunjavanje novih obrazaca nije prisutno samo kod tvrtki koje moraju po njima postupati, nego ni carinski službenici nisu dovoljno educirani pa se stvaraju uska grla u normalnom protoku roba i dokumenata, stoji u dopisu što ga je u četvrtak predsjednik HGK Nadan Vidošević uputio ravnatelju Carinske uprave Josipu Kneziću. U HGK-a drže da je takav situacija posljedica načina na koji su provedbeni propisi doneseni, jer je Uredba za provedbu Carinskog zakona objavljena 24. prosinca, a četiri Pravilnika 29. prosinca prošle godine, s tim da su tvrtkama Narodne novine s spomenutim propisima dostavljene nekoliko dana nakon početka njihove primjene. Zahvaljujući susretljivosti Carinske uprave, ističu u HGK-a, dio članica Komore bio je s novim propisima upoznat na sastanku održanom u HKG 22. prosinca. Na tom sastanku ukazano je na očekivane probleme, a predložena je i odgoda primjene kako bi se mogla organizirati predavanja, seminari i sl. u županijskim komorama radi upoznavanja gospodarskih subjekata sa svim novinama koje donose novi carinski propisi. Iako su na spomenutom sastanku predstavnici Carinske uprave najavile benevolentno ponašanje carinskih službi u početku primjene novih carinskih propisa kako ne bi došlo do zastoja u normalnom radu uvoznika, a posebno proizvodnje koja koristi uvozne supstance, trenutačna situacija na terenu pokazuje da su problemi vrlo izraženi - od nedostatka potrebnih obrazaca do nejasnoće u carinskoj proceduri zbog čega se neprimjereno dugo zadržavaju kamioni s robom čime se dovodi u pitanje normalan tijek proizvodnje te poštivanje ugovorenih rokova i sl. Iz Hrvatske gospodarske komore predlažu, da se do kraja siječnja organiziraju predavanja u županijskim komorama Rijeka, Split, Osijek i Varaždin na kojima bi predstavnici Carinske uprave detaljnije upoznali članice HGK s novim propisima i carinskim postupcima. CARINSKA UPRAVA: NEMA ZASTOJA NI NEOPRAVDANIH ČEKANJA NA CARINI Ni u jednoj cariskoj ispostavi niti graničnom prijelazu nema zastoja, ni neopravdanih čekanja zbog početka primjene novog Carinskog zakona, kazao je ravnatelj Carinske uprave Josip Knezić. Napomenuo je pritom kako su poteškoće zbog zakašnjenja sa tiskanjem novih carinskih obrazaca riješene tako da carinarnice prihvaćaju stare obrasce koji su se do sada koristili u postupku carinjenja. Novi carinski zakon propisuje uporabu jedinstvenog carinskog obrasca, kakav je u uporabi u cijeloj Europi, a koji mora udovoljavati strogo propisanim normama, te je stoga za početak primjene i radi izbjegavanja tehničkih poteškoća, a do raspisivanja koncesije, njegovo tiskanje u listopadu povjereno Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD) koja je osposobljena za tiskanje tehnički zahtjevnih isprava. Međutim, kazao je Knezić, na veliko žaljenje, unatoč pravovremenih priprema i iz razloga izvan moći rješavanja od strane Carinske uprave, došlo je do zakašnjenja i poteškoća u isporuci obrazaca od strane AKD-a. Da bi se premostile poteškoće i spriječile posljedice, kazao je Knezić za Hinu, središnji ured je odmah izvijestio carinarnice da u nedostatku novih obrazaca prihvate obrasce koji su se do tada koristili u istu svrhu, a iz razloga da bi se izbjegli mogući problemi s otpremnicima i uvoznicima. Po Knezićevim riječima novi Carinski zakon pruža nove mogućnosti u smislu pojednostavljenja postupka, dok se osnovni postupak redovnog carinjena nije u bitnom promijenio. U tom smislu carinski su djelatnici obučeni da posao carinjena robe mogu obaviti uredno i pravovremeno. Stoga se prijelaz na novi sustav prema službenim evidencijama nije osjetio u smislu otežanog ulaska robe u zemlju ili prihoda u državnom proračunu, kažu u Carinskoj upravi. U javnosti se pokušava stvoriti dojam da je, nakon početak primjene novog carinskog zakona, uvoz i izvoz u Hrvatskoj paraliziran, što zbog nedostatka isprava za carinjenje, što zbog nedovoljne educiranosti carinika, drži Knezić, što se u stalnom kontaktu sa svim carinarnicama, njihovim pročelnicima i predstojnicima ispostava i graničnih prijelaza pokazalo netočnim budući smo u potpunosti izvješteni o stanju prometa roba. Činjenica je, kazao je Knezić, da novi carinski sustav zahtjeva više reda i savjesniji pristup otpremnika i uvoznika, te se stječe dojam da je i to razlog odbojnosti prema primjeni novih propisa. Carinska je uprava, svjesna složenosti i opširnosti materije tijekom rujna i listopada putem "Carinskog vjesnika" - glasila kojeg putem pretplate prima veliki dio otpremnika i uvoznika, objavljivala nacrte carinskih propisa, kako bi pravovremeno bili dostupni sudionicima u carinskom postupku. Neposredno prije početka primjene zakona djelatnici Carinske uprave održali su niz predavanja u carinarnicama, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i putem izdavačke kuće TEB. Uz to, ističu u Carinskoj upravi, u posljednje dvije godine, putem konzultantskih kuća, na temu novog Carinskog zakona održano je niz savjetovanja i to sa svrhom da se ukaže na prednosti i razlike između starog i novog sustava. Proces razrade i usvajanja takvog sustava je trajan posao i zahtjeva stalnu nadogradnju, ističe Knezić. Uporaba novih carinskih deklaracija, po Knezićevim riječima, puno je jednostavnija od dosadašnjih, kako zbog njihove jednoobraznosti, tako i zbog manjeg broja podataka koji se u njih unose, ali i zbog pripremljenih kompjuterskih programa koji olakšavaju unos podataka. AKD: CARINSKIH OBRAZACA SADA JE DOVOLJNO Početne teškoće koje je Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) imala oko isporuke određenih količina carinskih obrazaca su prevladane. Obrazaca sada ima u dovoljnim količinama te njihov nedostatak više neće biti razlog zastoja na carinskim ispostavama, priopćeno je iz AKD-a. Što se tiče eventualnih ostalih problema u vezi s primjenom novog Carinskog zakona i odredaba u poslovanju koje iz njega proizlaze, to se ni na koji način ne može dovoditi u vezi s tvrtkom AKD, nominiranom isključivo za poslove tiskanja carinskih obrazaca, stoji u priopćenju AKD-a. AKD je, navodi se u priopćenju, na zakonit način, odlukom ravnatelja Carinske uprave od 22. prosinca prošle godine, zadužen za tisak novih carinskih obrazaca pa otpada prigovor da je Agencija nelegalno i bez javnog natječaja dobila posao koji je u proteklih devet godina obavljala druga tvrtka. Taj je posao od strane AKD-a, tvrdi se u priopćenju, obavljen korektno, kvalitetno i u odgovarajućoj količini s potpunom garancijom količine proizvedenih obrazaca. Agencija za komercijalnu djelatnost utemeljena je 3. srpnja 1991. godine, a od osnivanja do danas osnova joj je poslovanja grafička djelatnost. Od 1992. godine AKD je nominirana za izradu svih sigurnosno-zaštitnih dokumenata, kao što su putovnice, osobne iskaznice, vozačke i prometne dozvole, oružani listovi i slični dokumenti. Pored dokumenata, AKD obavlja i tisak štednih knjižica, čekova i drugih vrijednosnih papira s najvišim stupnjem zaštite. Agencija je državna tvrtka u kojoj Republika Hrvatska ima 72,9 posto udjela, dok je preostalih 27,1 posto udjel Privredne banke Zagreb. POREZNE PRIJAVE ZA 1999. PODNOSE SE DO 29. VELJAČE Porezna uprava Ministarstva financija podsjeća obveznike poreza na dohodak da je u tijeku podnošenje godišnjih poreznih prijava na obrascu DOH za 1999. godinu, a krajnji rok je 29. veljače 2000. godine. Godišnje porezne prijave, navodi se u priopćenju, obvezno podnose sve fizičke osobe koje su u tijeku 1999. godine bili obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, po kojoj osnovi su bili i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV), odnosno koje su ostvarivale dohodak od imovine i imovinskih prava (osim iznajmljivanja apartmana, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba), te dohodak od nesamostalnog rada uz druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave. Iz Porezne uprave napominju da se za razliku od prijašnjih godina za 1999. godinu godišnja porezna prijava ne podnosi za: dohodak od nesamostalnog rada koji je u pojedinom mjesecu 1999. godine kod poslodavca trajao do deset dana (80 sati) uz mjesečnu plaću do 1.000 kuna; dohodak od iznajmljivanja apartmana, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba; dohodak kojega su ostvarili inozemni porezni obveznici obavljanjem umjetničke, artističke, športske, književne i likovne djelatnosti i djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom; dohodak od druge samostalne djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, stečajnih upravitelja, sudskih vještaka i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, te dohodak od povremene samostalne djelatnosti poduzete s namjerom ostvarivanja dohotka, kao što su povremene autorske djelatnosti znanstvenika i stručnjaka, djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i druge slične djelatnosti. Porezni obveznici koji su uz navedene oblike dohotka u 1999. godini ostvarili i plaću (dohodak od nesamostalnog rada), nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave ni po kojoj osnovi. 2. TVRTKE KRAŠ PLANIRA POVEĆANJE PROIZVODNJE I PRODAJE U OVOJ GODINI Zagrebačka prehrambena industrija Kraš u ovoj godini planira proizvesti 22.900 tona proizvoda, što je 8,1 posto više nego u prošloj godini. Istodobno, predviđa se povećanje prodaje za 8,4 posto. U Tvornici kakao proizvoda planira se povećanje proizvodnje od 19,5 posto, na 5866 tona, u Tvornici bombonskih proizvoda 16,7 posto, na 4749 tona te u Tvornici keksa i vafla 1,5 posto, na 12.285 tona. Istodobno, značajniji rast prodaje predviđen je u izvozu i to 17,7 posto prema godini ranije na 6900 tona, dok se na domaćem tržištu planira prodaja od 16.000 tona, što je rast od 4,8 posto. Kako su istaknuli u tvrtki, u ovoj će se godini nastaviti sa daljnjim jačanjem tržišnih pozicija vodećih marki proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu. Nastavit će se i sa racionalizacijom svih poslovnih funkcija što bi trebalo rezultirati redukcijom troškova poslovanja i povećanjem konkurentske sposobnosti Kraša. Poslovni ciljevi Kraša, naglasilo je poslovodstvo, temelje se prije svega na strateškim ciljevima koji su određeni dugoročnim poslovnim planom od 1996. - 2005. godine. To znači da se povećanim opsegom ukupne prodaje i proizvodnje planira nastavak uspješnog i stabilnog financijskog poslovanja tvrtke. Inače, tijekom 1998. i 1999. Kraš je kao vodeći proizvođač konditorskih proizvoda u Hrvatskoj (sa 50 posto udjela u ukupnoj proizvodnji), realizirao opsežan plan restrukturiranja - "Kraš 2000". U tom je razdoblju, naime, iz vlastitih i kreditnih sredstava investirano u nabavku moderne opreme za proizvodnju kakao i brašnenih proizvoda, izgradnju suvremenog rashladnog sustava, reinženjering informacijskog sustava itd. RADNICI "BELJA" D.D. ODBILI PRIJEDLOG UPRAVE Radnici baranjskoga poljoprivrednoga poduzeća "Belja" d.d. odbacili su na referendumu ponudu Uprave o dinamici isplate zaostalih plaća, izvijestili su u srijedu na konferenciji za novinare predstavnici hrvatskoga Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji te vodoprivredi (PPDIV). Uprava je potkraj prošloga tjedna predložila da se sve plaće iz prošle godine, ukupno 33,5 milijuna kuna, isplate do 1. lipnja u pet jednakih obroka. Zaostatci bi se isplaćivali do 25. u mjesecu, kad bi pristizala i redovita plaća za prethodni mjesec, a Uprava je zatražila i mišljenje radnika treba li se radi isplate zaostataka zadužiti u nekoj poslovnoj banci. Na dvodnevnom referendumu od 2317 prijavljenih zaposlenika glasovalo je 2028, a protiv sporazuma očitovao se 1891 zaposlenik ili 87,5 posto, rekli su predstavnici PPDIV-a, pozvavši pritom predsjednika Uprave Dragu Tadića i članove da na temelju takvih rezultata stave svoje mandate na raspologanje. Sindikat je pozvao vlasnika tvrtke Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) da najkasnije do 22. siječnja razriješi dužnosti članove Nadzornog odbora te imenuje novi nadzorni odbor, a Vladu da se "nakon opetovanih tvrdnja Uprave i Nadzornog odbora "Belja" o loše provedenim sanacijskim mjerama, o tome pismeno očituje do 22. siječnja". IGM LEPOGLAVA USKORO POKREĆE PROIZVODNJU SUHE ŽBUKE IGM - Industrija građevnog materijala iz Lepoglave, nedavno je završila montažu postrojenja u novom pogonu za proizvodnju tzv. suhih žbuka i mortova u svojoj tvornici crjepova u Čretu. Kako najavljuju iz tvrtke uskoro će započeti i probna proizvodnja, a ukupan projekt rezultat je zajedničkog ulaganja IGM-a i poslovnog partnera iz Švicarske. IGM Lepoglava ubraja se među najveće proizvođače građevinskog materijala u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a većinski vlasnik mu je obitelj Renz iz Bavarske. Kako bi se oduprli jakoj konkurenciji na tržištu građevinskog materijala IGM se, uz ovaj sprema na još jedan važan projekt tj. pokretanje proizvodnje tzv. euro-blokova u ciglani u Cerju Tužnom, kažu u tvrtki. Taj je projekt vrijedan sedam milijuna DEM, a s njim je IGM planirao krenuti još prošle godine. Projekt nije pokrenut prošle godine, kažu u IGM-u, zbog toga što nisu naišli na razumijevanje Varaždinske banke, koja je bila spremna dati garancije samo za polovicu iznosa investicije za kapital koji je trebao doći iz inozemstva. Stoga se poslovodstvo odlučilo izvršiti preinake postojeće tehnologije i pokrenuti spomenutu proizvodnju. TVRTKA "SINJ" U TEŠKOĆAMA Ne samo da je uprava građevinske tvrtke "Sinj" d.d. izigrala i prevarila radnike jer im još nije isplaćen obećani dio zaostalih plaća, nego postoji i mogućnost da nezaštićena imovina poduzeća bude otuđena, upozoreno je ovoga tjedna na skupu zaposlenika. Ta tvrtka posljednjih dana ne radi jer je najveći broj radnika, njih otprilike 140, dobio otkaze, a drugi su poslani kućama na tzv. čekanje.Kako gradska uprava nije uplatita na račun tvrtke obećanih dva milijuna kuna, iz čega bi se isplatile i plaće radnicima, građevinska tvrtka "Sinj" obustavila je radove na skoro završenoj zgradi s 24 stana od kojih 20 financira grad Sinj za obitelji socijalno ugroženih, a četiri su za tržište. "Tražimo da nam se konačno kaže kakva je sudbina nas radnika i tvrtke 'Sinj' i hoćemo li dobiti napokon obećani dio plaća, koju nismo primili od početka 1999.", rekao je predsjednik Zaposleničkog vijeća Ante Grčić. RENAULT DRŽI DESET POSTO HRVATSKOG TRŽIŠTA AUTOMOBILA Na hrvatskom je automobilskom tržištu francuski proizvođač automobila Renault u 1999. prodao ukupno 5.800 osobnih i lakih gospodarstvenih vozila, što je otprilike deset posto tržišta. Smanjenje udjela s 12 posto u 1998. na deset posto tržišta u prošloj godini očekivano je i u sklopu planova, a u 2000., u kojoj Renault ne namjerava predstaviti nove modele vozila i koju nazivaju prijelaznom, očekuje se zadržanje tržišnog udjela na 10-ak posto. Međutim, napominju u tvrtki, pritom u Renaultu očekuju pad ukupne prodaje automobila na hrvatskom tržištu, na kojem će se, po Renaultovoj procjeni, prodati 53.000 vozila. Renaultov plan je biti i ostati jedna od tri vodeće marke automobila na hrvatskom tržištu. Poslovna 2000. bit će godina profilacije imidža Renaulta i jačanja tržišne marke, sa strukturom prodaje jačih, snažnijih vozila višeg ranga. Odmicanje od sadašnjeg imidža, odustajanje od ponude uz sniženja i diskont, novi slogan i korporativno predstavljanje, odrednice su promjena, pri čemu poslovodstvo ostavlja mogućnost da zbog toga izgube i dio tržišta na kratko vrijeme. Ujedno naglašavaju da od 1. ožujka u Renaultu Hrvatsku, sukladno novom smjeru poslovanja, stupaju na snagu reorganizacijske promjene. Već u 2001. Renault će, najavljeno je, predstaviti četiri nova modela - Avantime, nove Lagunu, Safrane i Espace. Jedna od promjena je odvajanje od Volva, koji će nastupati samostalno, a u tijeku 2000. odvojit će se iz prodajne mreže Renaultovih ovlaštenih trgovaca. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA D&B: HRVATSKA NA RAZMATRANJU ZA BOLJI KREDITNI REJTING Dun&Bradstreet, jedna od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, nakon rezultata održanih parlamentarnih izbora, stavila je Hrvatsku u razmatranje za dodjelu boljeg kreditnog rejtinga, kazao je Meirion Board, analitičar Dun & Bradstreeta(D&B) za procjenu hrvatskog kreditnog rejtinga. Poslovni rizik za strane će se ulagatelje, ocijenio je pritom, smanjivati koliko nova vlada bude provodila potrebne promjene. Takve procjene odražavaju ranije objavljene stavove D&B-a da bi se nakon parlamentarnih izbora i pobjede oporbe mogao smanjiti politički rizik u Hrvatskoj, pri čemu se ocjenjivalo da bi Hrvatska tada bila sposobna provesti neophodne gospodarske reforme. Ocjenjujući da "pobjeda oporbenih stranaka (SDP-HSLS) povećava vjerojatnost da će Hrvatska moći provesti reforme u gospodarstvu", Board napominje i da "pitanje boljeg rejtinga ovisi o otporu prema najavljivanim reformama, kao i o ishodu predstojećih predsjedničkih izbora". Od nove se vlade očekuje poticanje oživljavanja gospodarstva i uključivanja u zapadne integracije, ocijenio je Board. "Ipak, predodžba o poslovnom riziku u Hrvatskoj ovisit će o povjerenju u učinkovitost mjera štednje. Bude li nova hrvatska Vlada sposobna uvesti nužne promjene, kao što je ublažavanje krize likvidnosti i proglašavanje nekih tvrtki nesolventnima, poslovni bi se rizik za strane ulagače u Hrvatskoj mogao smanjivati", napominje Board. Konačno, ulagači, ocjenjuje D&B, trebaju biti sigurni da će njihova ulaganja ostvariti dobit. Agencija D&B u svom posljednjem redovitom izvješću za siječanj 2000., koje je rađeno uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, dodijelila je Hrvatskoj kreditni rejting DB5b, koji nije mijenjan više od godinu dana. Hrvatska je tako i dalje svrstana na deveto mjesto u skupini 24 zemlje srednje i istočne Europe. Najbolji kreditni rejting u toj skupini zemalja imaju Mađarska i Slovenija sa DB3a, dok su na zadnjem mjestu Albanija i Jugoslavija s ocjenom DB7. S tom je ocjenom Hrvatska u lipnju prošle godine bila, prema rizičnosti ulaganja, na 91 mjestu od ukupno 131 zemlje koje je u svom izvješću obradila agencija D&B. To je mjesto Hrvatska tada dijelila s Rumunjskom, Venezuelom i Mauritanijom, dok je susjedna Slovenija, primjerice, bila na 40 mjestu od svih ocjenjivanih zemalja u rangu s Kinom i Egiptom. Prema kategorizaciji Dun&Bradstreeta, kategorija DB5, u kojoj se trenutačno nalazi Hrvatska, označava područje visokog rizika za ulagače, gdje je prisutna znatna nesigurnost, a poslovanje je proporučljivo jedino do granice njihova izlaganja riziku, odnosno ograničava se na selektirane transakcije samo s visokim povratima. GOSPODARSKI STOL PAKTA ZAUZIMA SE ZA UKIDANJE PREPREKA TRGOVINI Gospodarski stol Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu založio se u četvrtak u Skoplju za uklanjanje prepreka u trgovini između zemalja regije kao i njihovoj trgovini sa zemljama EU i SAD. Susret zemalja sudionica Pakta organizirala je Makedonija koja trenutno predsjeda Radnim stolom za gospodarsku obnovu, razvitak i suradnju. Dogovoreno je da Radni stol osnuje radnu skupinu koja će izraditi plan aktivnosti za uklanjanje prepreka u trgovini između zemalja jugoistočne Europe kao i njihovoj trgovini sa zemljama izvan regije, prvenstveno Europske unije i SAD-a. Voditelj hrvatskog izaslanstva pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva Neven Mimica istaknuo je važnost ubrzanja procesa uključivanja zemalja regije u Svjetsku trgovinu organizaciju (WTO) i njihovog integriranju u EU i CEFTA-u, umjesto pokušaja stvaranja neke nove regionalne gospodarske i trgovinske asocijacije. HRVATSKA ORGANIZIRA SASTANAK O JADRANSKO-JONSKOJ AUTOCESTI Hrvatska će u ponedjeljak 17. siječnja u Dubrovniku organizirati sastanak stručnjaka o projektu jadransko-jonske autoceste, priopćilo je u četvrtak u Zagrebu hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. Stručnjaci će na dubrovačkom sastanku razmotriti pripreme za projekt jadransko-jonske autoceste koja bi povezivala zemlje duž istočnojadranske obale od Trsta do Atene.Ovaj su projekt zajednički predstavile Hrvatska, BiH, Slovenija i Albanija na prvoj sjednici Radnog stola za gospodarsku obnovu, razvoj i suradnju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu održanom u Bariju u listopadu prošle godine, kaže se u priopćenju. Hrvatsku će na sastanku u Dubrovniku predstavljati nacionalni koordinator za Pakt o stabilnosti pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA OVOGODIŠNJA ULAGANJA U KAMPOVE DOSEGNUT ĆE 15 MILIJUNA DEM U poboljšanje kvalitete hrvatskih kampova u ovoj će se godini uložiti 15 milijuna DEM. Najviše će se ulagati u sanitarne čvorove, uređenje plaža, parceliranje kamping jedinica, kemijske WC-e, izgradnju bazena u kampovima Solaris Šibenik i Solaris Poreč, izgradnju kamping kućica u kampovima Valkanela Funtana, Anthony Boy u Vignju te u zaštitu prirode, istaknuli su nedavno predstavnici Kamping udruženja Hrvatske (KUH). Govoreći o kategorizaciji kampova koja bi trebala završiti do svibnja ove godine, izjavili su da je hrvatska kategorizacija gotovo identična njemačkoj (po klasifikaciji najvećeg tamošnjeg automobilskog kluba ADAC-a). U Hrvatskoj je zasad kategorizirano šest kampova sa četiri zvjezdice (FKK Valalta u Rovinju, autokamp Adriatic Orebić, Palme Kučište na Pelješcu, autokamp Vranjice Belvedere - Trogir i Antony Boy Viganj). S tri je zvjezdice kategorizirano 59 kampova, s dvije zvjezdice 37 kampova, dok 11 kampova ima jednu zvjezdicu. U ovoj će se godini, najavljuju u KUH-u, otvoriti i novi kamp u Fažani, kojega u zakupu ima talijanska kamping organizacija, grupa Biasuzzi - kampovi S.Francesco iz Caorla (Venecija). Kada je u pitanju proizvod i kvaliteta usluga kampova, pet ih je u ADAC-ovom vodiču ocijenjeno sa višim sanitarnim stadardom. U Hrvatskoj je trenutačno u funkciji 127 kampova čiji je kapacitet prihvata veći od 1.000 osoba te 160 mini kampova u obiteljskom aranžmanu, koji mogu primiti od 30 do 100 osoba. Najveći kapacitet prihvata ima Istra (95.081 osoba), Kvarner (42.030 osoba) te Dalmacija (49.950 osoba). U mini kampovima može boraviti 5.050 osoba. U kampovima koji uz parcele imaju i hotelski, odnosno apartmanski smještaj postoji i 18 naturističkih središta. Naturistički kampovi u Hrvatskoj mogu primiti 40.800 osoba. U Hrvatskoj je u protekloj godini organizirano nekoliko kamping-rellya, a u svibnju ove godine, najavljuju u Udruzi, u Zadru se priprema i veliki Alpe- Adria kamping susret. Taj susret organizira Međunarodna federacija kampista i karavanista (FICC) iz Bruxellesa, a očekuje se otprilike 1.000 sudionika. U ožujku iduće godine Hrvatska će biti i zemlja domaćin Europskoj Federaciji Kamping Organizacije (EFCO). MIROVINSKI FOND U TVRTKAMA U NJEGOVU PORTFELJU PREDSTAVLJAO JE SVATKO Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja ima svoja dva člana u Upravnom vijeću mirovinskog fonda, ocijenila je da su Fond u tvrtkama iz njegova portfelja predstavljale većinom nekompetentne osobe, koje nemaju stvarne veze s gospodarstvom i niti mogu dobro predstavljati i braniti interese vlasnika, u ovom slučaju države, rekao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević. Ustvrdio je i da su udjeli pojedinih tvrtki iz portfelja fonda prodavani mimo znanja Upravnog vijeća, često po za državu i fond nepovoljnim uvjetima, čime su im nanesene velike štete. Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) gotovo godinu dana tražilo je popis osoba koje predstavljaju Zavod u nadzornim odborima tvrtaka u kojima imaju udjele, no tek krajem 1999. dostavljen je popis s nadnevkom ožujak 1999. Po uvidu u taj popis, koji je uručen i novinarima u utorak na tiskovnoj konferenciji HUP-a, imenovano je gotovo 250 predstavnika u nadzorne odbore 207 tvrtki. Iz popisa imena i tvrtke njihova zaposlenja razvidno je da postoji "čudan i vidljiv politički kriterij" po kojem su izabirani članovi, rekao je Ivančević. Upozorio je tako da su tu - kako izrijekom stoji u dokumentu HZMO-a -i članovi središnjice i Glavnog tajništva HDZ-a, ministarstava vanjskih poslova, financija, pomorstva, prometa i veza, poljoprivrede, obrane, Financijske policije, Porezne uprave, MUP-a, Policijske akademije, Vrhovnog suda, Hrvatske televizije, srednjih škola, umirovljenici ... Ocjenjujući kvalitetnim rad Upravnog vijeća HZMO-a, na čijem je čelu Željko Potočnjak, glavni je ravnatelj istaknuo neke probleme koji su utjecali na njihov rad. Tako su Vijeću uskraćeni dokumenti Fonda pa i nalaz Državne revizije, nijednom nije - iako je to propisano za sve prodaje iznad 100.000 kuna - konzultirano niti je dobilo izvješće o raspolaganju dionicama Fonda. Posebno je ukazao na slučaj prodaje pojedinih udjela - za što su članovi saznavali iz medija - iznad 500.000 kuna, za što je propisano da Vijeće da prethodno odobrenje i mišljenje o najmeravnoj prodaji. Takav je slučaj, rekao je Ivančević, bio s PIK-om Vrbovec. Po podacima koje je Vijeće dobilo proizlazi, napominje Ivančević, da u prošloj godini nije obavljena niti jedna kupoprodaja. Na upit kako su onda prodavani ti udjeli, Ivančević je odgovorio da je to rađeno mimo Upravnog vijeće HZMO-a i njegova znanja, te da se sa sigurnošću može tvrditi da su time počinjene velike štete i sklopljeni štetni poslovi za državu i fond, jer su bez poznatih kriterija dionice tvrtaka prodavane uz velike popuste i do 90 posto, na dugogodišnje otplate bez kamata, mijenjane su kvalitetne dionice za one sumnjive kvalitete. Po Ivančevićevom mišljenju, apsurdno je da ravnateljica HZMO-a samostalno donosi odluke do 100.000 kuna, a da ista osoba "figurira kao skupština koja donosi odluke o prodaji do 500.000 kuna". Na novinarski upit ima li saznanja o prodaji dijela Hrvatske tiskare tvrtki PAN, i je li prodan većinski (60-ak posto) paket kojim raspolaže HZMO, Ivančević je odgovorio kako Upravno vijeće i on osobno nisu nikad konzultirani niti imaju službenih informacija o tome, ali da će o tome zatražiti očitovanje na idućoj sjednici Vijeća, predviđenoj za kraj ovog mjeseca. Vjerujem da će nova Vlada, zaključio je Ivančević, ubrzo imenovati svoje nove predstavnike u Upravno vijeće HZMO-a, budući da su raniji članovi Nadan Vidošević i Božo Prka prije nekoliko mjeseci podnijeli ostavke. HUP: BADEL 1862. MOŽE BITI "OPASAN PRESEDAN" Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je da se u slučaju Badela 1862. radi o "opasnoj situaciji" koja bi mogla postati presedan, jer, drže u HUP-u, nije riječ o borbi za normalne uvjete poslovanja, već o vlasničkim ambicijama pojedinaca. Apsurdno je da mali dioničari, koji nisu platili te dionice, prigovaraju Upravi zbog vlasničke strukture, a ona je zadužena za normalno poslovanje, rekao je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević na konferenciji za novinare. Tvrtka se našla pred stečajem, iako je još početkom prosinca uzorno poslovala, isplaćivala plaće iznad prosjeka, a na novu Upravu, koja radi manje od pet mjeseci, nitko nije imao prigovora, rekao je. HUP se, istaknuo je, ne stavlja i ne želi se stavljati ni na čiju stranu već se samo zalaže za legalan način poslovanja. Ivančević smatra da je u primjeru Badela 1862 vidljiva i nebriga države kao jednog od vlasnika tvrtke, jer mirovinski fond ima manjinski udjel od 10-ak posto. Generalni direktor Badela 1862. Mario Scherr je kazao da je 8. prosinca nasilno prestala proizvodnja u Badelovu pogonu na Žitnjaku akcijom grupe djelatnika na čelu s Antom Perkovićem. Zabranili su ulazak u prostore tvornice ostalim radnicima-neistomišljenicima te Upravi, a sve je kulminiralo zaposjedanjem sjedišta Uprave, rekao je Scherr. Uprava Badela 1862 najavljuje da će poduzeti sve pravne i zakonske mogućnosti kako bi sudskim putem bila provedena privremena mjera i deblokirala se tvornica te tako osigurao nastavak proizvodnje, čiji je prestanak prouzročio velike štete. Scherr je tako iznio podatak da su dosadašnje izravne štete 15 do 20 milijuna DEM jer se u prosincu ostvarivalo 30 posto godišnje proizvodnje. Ugroženi su i licencni ugovori sa stranim partnerima, povjerenje banaka, komitenata i dobavljača, kazao je. Predsjednik Uprave Badela 1862. napominje i da je u pogonima na Žitnjaku uskladišteno 4 milijuna litara vina, koje se tijekom prekida rada "ne njeguje", pa postoji mogućnost kvarenja, kao i da se u krugu tvornice nalazi 4,5 milijuna litara 70 postotnog alkohola, kojem u slučaju požara ne bi mogli prići vatrogasci. Scherr je kazao kako je Uprava dobila podršku na prošlotjednoj sjednici Nadzornog odbora te da sam Perković nikada nije spornim ocijenio rad Uprave tvrtke. To, tvrdi Scherr, pokazuje da je isključivo riječ o interesima za promjenom vlasništva nad dionicama. U ime zaposlenika, njih 150, koji žele raditi, predsjednica novoosnovanog sindikata zaposlenika Badela 1862. "Neven" Marija Džajo je kazala kako su oni "nasilno izbačeni sa Žitnjaka" jer se nisu htjeli pridružiti Perkovićevoj skupini. "Ne može nam nitko zabraniti pravo na rad, posebno jer prosvjed nema veze s radom već isključivo s vlasničkim ambicijama", rekla je Džajo. Na izravan upit o preseljenju Badelove proizvodnje u Čitluk, što je, po tumačenju prosvjednika, bio glavni razlog blokade tvornice, Scherr je odgovorio kako "se ne radi ni o kakvom preseljenju u BiH". Pojasnio je da je postojala odluka Nadzornog odbora o zajedničkom ulaganju Badela 1862. i Badel Bobite (u vlasništvu Marinka Sulića) za tržište BiH, ali je Badel 1862. odustao od takvog aranžmana i nema udjela u toj tvornici u Čitluku. Riječ je o licencnom ugovoru i suradnji i pravu na korištenje imena, kao što to i Badel 1862. ima u slučaju punjenja talijanskog "Stocka". Kao potvrdu da se ne namjerava izmještati proizvodnja, uprava iznosi i podatak da nova proizvodna linija, vrijedna četiri milijuna DEM, stoji na Žitnjaku, a prosvjednici ne dozvoljavaju njezinu montažu. Scherr se osvrnuo i na otkaze 53-jici djelatnika, koji su uslijedili, kazao je, silom odredbi Zakona o radu jer više od šest radnih dana nisu bili na svojim radnim mjestima. SSSH I HUP POZVALI ZAPOSLENIKE NA RAD TIJEKOM PROGLAŠENIH NERADNIH DANA Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predložila je Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) da zajednički pozovu zaposlenike i poslodavce da pokušaju organizirati rad i u neradne dane za predsjedničke izbore, posebno u slučajevima gdje je to nužno zbog ispunjenja ugovornih obveza prema inozemstvu. Pritom treba paziti da raspored rada ni na koji način ne ograniči ili oteža mogućnost birača da 24. siječnja, a ako bude potrebno i 7. veljače, izađu na predsjedničke izbore, izjavio je glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević na ovotjednoj konferenciji za novinare. Takav stav HUP temelji na rezultatima ankete provedene među članicama. Tako podaci o učinkovitosti rada u tjednu od 3. do 8. siječnja ove godine pokazuju kako je realna razina proizvodnje, odnosno poslovnih rezultata smanjena na trećinu uobičajenih, jer se radilo samo dva dana. U tom su tjednu, tumači glavni ravnatelj HUP-a, poslodavci imali problema zbog izuzetno velikog broj izostanaka s posla, bolovanja i skraćivanja radnog vremena zbog 'isjeckanog' radnog tjedna. Procjene HUP-a o "učincima nerada u tri dana", govore o gubitku od približno dvije milijarde kuna (500 milijuna DEM). To je, kako je kazao Ivančević, dostatno za podmirivanje manjka koji svaki mjesec nedostaje mirovinskom fondu za normalnu isplatu mirovina. Ivančević je podsjetio kako je HUP već krajem prošle godine upozorio na "nelogičnost održavanja izbora i pretvaranje radnog u neradni dan" zbog teškog stanja u gospodarstvu, ali i zbog stvaranja loše atmosfere i znatnog smanjenja radne motivacije. Na upit o traženju SSSH za 20 postotno povećanje osnovice plaće (koja bi tako iznosila 1.800 kuna), Ivančević je iznio stav HUP-a koji nije protiv toga povećanja, ali ne na račun i teret poslodavaca. HUP smatra kako zahtjevi koji u ovom prijelaznom razdoblju idu za bitnim korekcijama plaća nisu dobro odmjereni. U sadašnjoj fazi ne smiju se povlačiti parcijalni potezi već treba ući u sustavnu reformu gospodarskog sustava u Hrvatskoj, kazao je Ivančević. HUP stoga predlaže promjene u poreznom sustavu te smanjenje javne potrošnje i tereta gospodarstvu. DOGOVOR PORGESA I IVEKOVIĆA: TRI MILIJUNA KUNA RADNICIMA "ŠAVRIĆA" Ministar gospodarstva Nenad Porges i predsjednik Hrvatskog radničkog saveza Mario Iveković dogovorili su u četvrtak da se s računa Hrvatskog fonda za privatizaciju na račun "Šavrića d.d." u stečaju prebaci tri milijuna kuna za isplatu dijela otpremnina radnicima te tvrtke. Iveković je izjavio da mu je ministar financija Borislav Škegro krajem prosinca osobno zajamčio da će Vlada osigurati približno 20 milijuna kuna potrebnih za isplatu trećine iznosa otpremnina za 930 Šavrićevih radnika. "Za sad smo zadovoljni i s ova tri milijuna koji će biti dovoljna da svaki radnik dobije otprilike 3.000 kuna, od 20.000 koliko im svakom pripada", rekao je Iveković, izrazivši nadu da će nova Vlada imati više razumijevanja za radnike "Šavrića". SINDIKAT GRAFIČARA PODNIO PRIJAVE PROTIV ODGOVORNIH ZA ZLOUPOTREBE U "TISKU" Sindikat grafičara podnio je kaznene prijave protiv sedmorice bivših članova uprave i nadzornog odbora poduzeća "Tisak" i "Ukus" zbog sklapanja štetnih ugovora i zloupotreba ovlasti u gospodarskom poslovanju kojima su oštetili "Tisak" za 4,5 milijuna DEM. Sedmorica osumnjičenih su tijekom 1995. godine preprodajući dionice poduzeća "Ukus", inače skromne trgovačke tvrtke, uspjeli iz "Tiska" izvući 4,5 milijuna DEM, ustvrdio je predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić. U tome su sudjelovale i tvrtke "Međunarodna novinska korporacija" i "Mreža", koje su osnovane svega mjesec dana prije početka malverzacija. Prijave su podnijete protiv bivšeg predsjednika uprave "Tiska" Zdenka Francetića, vlasnika "Ukusa" Matije Roda, predsjednika uprave "Međunarodne novinarske korporacije" Zdravka Juraka, direktora "Mreže" Ivana Hađine te članova uprave "Tiska" Ivana Granića, Petra Anića i Božidara Marića. U upravi "Međunarodne novinske korporacije" tada su bili i vlasnik "Europapress holdinga" Ninoslav Pavić i vlasnik "Globus grupe" Miroslav Kutle, ali sindikat ih nije mogao prijaviti jer njihovih potpisa nema niti na jednom dokumentu. No, tih četiri i pol milijuna maraka samo je "kap u moru" malverzacija koje su dovele "Tisak" do sadašnjih 150 milijuna DEM duga, pa bi imena Pavića i Kutle mogla "isplivati" kada se razotkriju i ostale nezakonitosti. Stoga je ponovno pozvao upravu "Tiska" da podnese kaznene prijave protiv svih koji su opljačkali i gotovo uništili to nekad vrlo profitabilno poduzeće. SINDIKAT POZIVA MATEŠINU VLADU I KOALICIJU SDP-HSLS DA POMOGNU NAMI Sindikat radnika u trgovini Nama (SRTN) zatražio je u četvrtak od čelnika koalicije SDP - HSLS Ivice Račana i Gorana Granića da prime izaslanstvo sindikata i upoznaju ga sa svojim prijedlozima za rješavanje teškog stanja u Nami. SRTN zahtijeva i prijem kod premijera u odlasku Zlatka Mateše, od kojega traži ispunjavanje obveza koje je njegova Vlada preuzela u vezi sa sanacijom Name. U otvorenom pismu SDP-u i HSLS-u predsjednica SRTN-a Dragica Petrinjak ističe da su osnovni problemi Name prevelika zaduženost, prazne police robnih kuća i nemogućnost redovite isplate plaća. Dodaje da radnici Name nisu primili plaće za studeni i prosinac, te da unatoč Vladinim obećanjima nema naznaka da će novac za plaće uskoro biti osiguran. "Za stanje u Nami odgovornost ne snosite vi, već bivša vlast i još uvijek aktualna Vlada", piše Dragica Petrinjak SDP-i i HSLS-u tražeći hitan prijem i predstavljanje njihovih stavova o rješavanju Naminih teškoća. U pismu sadašnjem premijeru Zlatku Mateši, predsjednica SRTN ističe kako je unatoč svim Vladinim obećanjima stanje u Nami sve teže. Po njoj, Vlada premijera Mateše obećala je restrukturiranje Name, dogovor s dobavljačima robe i isplatu plaća, a od svih obećanja isplaćene su plaće za rujan i listopad, ali bez doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "Pošto radnici ne mogu živjeti od povećanja, tražimo da ispunite što ste obećali", stoji među ostalim u pismu SRTN-a Zlatku Mateši. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI HRVATSKI TURIZAM NA SAJMU U BRNU Nakon nizozemskog turističkog sajma, hrvatska se turistička ponuda početkom ove godine predstavlja i na jubilarnom desetom turističkom sajmu - GO u češkom gradu Brnu. Sajam je otvoren u četvrtak, a trajat će do nedjelje, 16. siječnja. U četvrtak, prvog dana sajma hrvatski je štand posjetilo pedesetak čeških novinara te delegacija češkog parlamenta, izjavili su predstavnici Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Pragu. Sudeći prema trenutačnom dobrom posjetu hrvatskom štandu na kojem je predstavljena turistička ponuda Istre, Kvarnera, Dalmacije, Zagreba i unutrašnjosti, ove se godine predviđa i veći dolazak čeških turista u Hrvatsku nego lani. Prošle ih je godine bilo otprilike 415.000, odnosno 17 posto manje nego 1998. godine. Prema njihovim riječima, Čehe ponajviše zanima dodatna turistička ponuda u Hrvatskoj (ronjenje, rafting i dr.), a zanima ih i što je sve napravljeno u poboljšanju turističke ponude. Češki se individualni turisti ponajviše zanimaju za privatni smještaj, apartmane i kampove, dok one koji će u Hrvatsku doći organizirano tj. putem putničkih agencija ponajprije zanimaju hoteli. Za mjesto svoga odmora Česi najradije izabiru istarska turistička odredišta, Krk, crikveničko-vinodolsku rivijeru, Zadar, Šibenik, Makarsku rivijeru, Hvar, Korčulu, Brač, Dubrovnik s okolicom te Plitvička jezera. Na hrvatskom štandu, smještenom na stotinjak četvornih metara, i dvadesetak čeških turoperatora predstavlja svoje turističke kataloge, u kojima je među ostalim zemljama predstavljena i hrvatska turistička ponuda. Pritom je napomenula da je turoperator Vitkovice za ovu godinu jedan katalog posvetio samo Hrvatskoj. NA TURISTIČKI SAJAM U UTRECHTU PREDSTAVLJA SE I HRVATSKI TURIZAM Hrvatska turistička ponuda predstavlja se na turističkom sajmu u nizozemskom gradu Utrechtu koji se održava do 16. siječnja, priopćeno je iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Hrvatski je štand tijekom utorka, prvog dana sajma, posjetilo više tisuća poslovnih ljudi, turističkih agenata, turoperatora i novinara. Zanimanje široke publike usmjeren je ponajprije na boravak u kampovima na zapadnoj obali Istre, te za otoke, Split i Dubrovnik.Inače, štand HTZ-a nalazi se na površini od stotinjak četvornih metara na kojem se skupno predstavlja ponuda većine jadranskih turističkih odredišta. U sklopu štanda HTZ-a nalazi se i zasebni štand grada Poreča. OTVOREN BERLINSKI POLJOPRIVREDNI SAJAM "ZELENI TJEDAN" U Berlinu je u četvrtak navečer najveći svjetski sajam poljoprivrede, prehrane i vrtlarstva "Zeleni tjedan", s rekordnim brojem sudionika, ali bez sudjelovanja Hrvatske. Protekle dvije godine Hrvatska nije nastupala kao samostalni izlagač, nego su pod njezinim imenom izlagali uvoznici i berlinski ponuđači hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Od otprilike 2.000 izlagača iz 60 zemalja, najbrojniji su oni iz Europske unije i SAD- a. Glavna tema ovogodišnjeg sajma je liberalizacija na svjetskom agrarnom tržištu na temelju Agende 2000. U okviru programa u narednim danima će posebno biti prezentirane mogućnosti proizvodnje zdrave hrane. 6. STATISTIKA DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,2 MILIJARDE USD Hrvatski robni izvoz na kraju prošle godine bilježi daljnje usporavanje, a deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dostigao je 83 posto vrijednosti izvoza. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci vrijednost hrvatskog izvoza, izražena u američkim dolarima (USD), iznosila je 3,86 milijardi USD, što je osam posto manje nego u istom vremenu godine prije. Istodobno, po podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za 7,06 milijardi USD ili 9,2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni, premda je zbog usporavanja robne razmjene smanjen za 10,6 posto, iznosi visokih 3,2 milijarde USD. Najveći pad vrijednosti izvoza bilježi kod isporuka proizvođača kapitalnih proizvoda, čiji je izvoz zbog manjeg izvoza brodova, smanjen za 17,7 posto na 914 milijuna USD te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,7 posto na 1,1 milijardu USD. Izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, ostvaren u vrijednosti od 1,32 milijarde USD manji je 4,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju (131 milijun USD) 2,2 posto. Gledano po glavnim industrijskim grupacijama u porastu je, 27,5 posto, jedino izvoz energije ostvaren u vrijednosti od 307 milijuna USD. Pritom prerađivačka industrija bilježi pad izvoza za 7,9 posto, na što je utjecalo smanjenje izvoza njenih ključnih djelatnosti (brodogradnje, proizvodnje hrane i pića, odjeće i prerade kože te kemikalija i kemijskih proizvoda) koje u strukturi hrvatskog izvoza nose više od 50 posto. Podaci o strukturi hrvatskog izvoza upozoravaju nadalje kako se i dalje smanjuje udio redovitog izvoza - sa 53,2 posto u jedanaest mjeseci 1998. na 50,7 posto u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, sa 38,7 na 42 posto porastao je udio u ukupnoj vrijednosti isporuka u inozemstvo, izvoza nakon oplemenjivanja, odnosno doradnih poslova. Smanjenje razine ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji odrazilo se na pad uvoza koji je prisutan kod gotovo svih namjenskih komponenti osim energije. Tako je uvoz intermedijarnih proizvoda, koji je diktiran potrebama domaćih proizvođača, smanjen za 11,7 posto, na 2,23 milijarde USD. Isto je tako uslijed smanjene potražnje i kupovne moći stanovništva u padu je uvoz robe široke potrošnje - netrajnih proizvoda za 15,5 posto na 1,03 milijarde USD i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,8 poasto na 294 milijuna USD. Istodobno, kapitalnih dobara uvezeno je za 2,3 milijarde USD, što je za 6,4 posto manje nego u jedenaest mjseci prethodne godine, dok je uvoz energije povećan za 29,7 posto na 711 milijuna USD. Što se tiče regionalne usmjerenosti hrvatske robne razmjene, na zemlje EU u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci otpada 49,5 posto ukupnog izvoza i oko 57 posto uvoza. Hrvatski robni izvoz u EU u prvih jedanaest mjeseci iznosio je 1,91 milijardu USD i bio je 3,4 posto manji nego u istom razdoblju godine prije, dok je uzvoz iz zamlja EU smanjen za 12,7 posto na 4,02 milijarde USD. To znači i da se 66 posto ukupnog deficita ostvaruje u razmjeni sa EU. Prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner po vrijednosti izvoza je Italija, u koju je izvezeno roba za 705 milijuna USD, što je 3,5 posto manje nego u jedanaest mjeseci 1998. Hrvatski uvoz iz Italije, ostvaren u vrijednosti od 1,13 milijarde USD, istodobno je bio manji 19 posto. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba za 618 milijuna USD, što je, međutim, za 13,2 posto manje nego u jedanaest mjeseci 1998. Iz Njemačke je ostvarena najveća vrijednost uvoza, od 1,32 milijarde USD ili 10,9 posto manje. Smanjenje izvoza, za 5,2 posto, zabilježeno je i sa zemljama CEFTA-e, sa izuzetkom Slovenije. Hrvatski izvoz u Sloveniju povećan je za 2,5 posto na 409 milijuna USD. Isotodbno je hrvatski uvoz iz susjedne države smanjen 15,8 posto na otprilike 570 milijuna USD. Među važnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima je BiH u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 506 milijuna USD, što predstavlja smanjenje za 16,2 posto, a posljedica je to stavljanja van snage Ugovora o slobodnoj trgovini od svibnja prošle godine. Veliki pad izvoza, od gotovo 59 posto, zabilježen je u razmjeni s Rusijom, u koju je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine isporučeno roba u vrijednosti od približno 64 milijuna USD. REALNI PAD BDP-A U TREĆEM TROMJESEČJU 0,8 POSTO Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), izražen u stalnim cijenama, u trećem je prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio realni pad za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je ujedno četvrto po redu tromjesečje uzastopnog pada BDP-a, nakon pada u zadnjem tromjesečju 1998. godine od 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto te u drugom tromjesečju 1999. za 0,6 posto. Po preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku vrijednost BDP-a, izraženog u stalnim cijenama (1997. godine) za treće tromjesečje prošle godine iznosila je 33,43 milijardi kuna, što je 0,8 posto manje nego u istom razdoblju godine prije. U tekućim pak cijenama vrijednost bruto domaćeg proizvoda za to razdoblje iznosila je 38,39 milijardni kuna, što je 4,2 posto više u odnosu na treće tromjesečje 1998. godine. Državni zavoda za statistiku objavio je procjenu bruto domaćeg proizvoda za RH prema osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti. Rezultati su dostupni u tekućim i stalnim cijenama (cijene 1997. godine) a odnose se na razdoblje od prvog tromjesečja 1997. do trećeg tromjesečja 1999. godine. Tromjesečni su podatci za cijelo razdoblje od 1997. do 1999. godine preliminarnog karaktera i podliježu reviziji. Rezultati za prvo tromjesečje 1999. i ranija tromjesečja revidirani su prema novim godišnjim podacima BDP-a za 1997. godinu, te prema procijenjenim podatcima godišnjeg obračuna za 1998. godinu. BDP za treće tromjesečje 1999. godine procijenjen je prema osnovnim kategorijama potrošnje i područjima djelatnosti. Iz obračuna BDP-a po kategorijama potrošnje, vidljivo kako je u trećem tromjesečju 1999. godine, izraženo u stalnim cijenama iz 1997. godine, u kategoriji finalne potrošnje osobna potrošnja pala 5,7 posto na 18.286 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, dok je potrošnja države porasla 0,2 posto na 7.982 milijuna kuna. Investicije u kapital pale su devet posto na 7.371 milijuna kuna, a izvoz roba i usluga porastao je 4,3 posto na 18.462 milijuna kuna, dok je uvoz roba i usluga pao 3,9 posto na 16.755 milijuna kuna. MANJA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od rujna do studenoga 1999. godine bila 1,7 posto manja od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju godinu ranije, dok je u odnosu na razdoblje lipanj-kolovoz 1999., proizvodnja manja za 0,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci o promjenama industrijske proizvodnje (izračunate na temelju indeksa trend- ciklusa) promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je u razdoblju od rujna do studenoga 1999. u odnosu na iste mjesece godine prije, povećanje od 6,6 posto zabilježeno u rudarstvu i vađenju, dok je proizvodnja u prerađivačkoj industriji smanjena za 0,9 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 2,6 posto. U usporedbi s razdobljem lipanj-kolovoz 1999., od rujna do studenoga iste godine u rudarstvu i vađenju ostvaren je pad od 3,6 posto, dok je proizvodnja prerađivačke industrije manja 0,8 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom veća jedan posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine, proizvodnja intermedijarnih proizvoda povećana je za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje preklani, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 19,8 posto, dok energija bilježi smanjenje za 1,5 posto, kapitalni proizvodi za 0,5 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju za 6,7 posto. Kod glavnih industrijskih grupacija, u razdoblju rujan-studeni 1999. u odnosu na lipanj- kolovoz 1999. godine, povećanje od 0,1 posto zabilježeno je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 0,9 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 7,3 posto. Smanjenje proizvodnje zabilježeno je u proizvodnji energije (0,3 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (jedan posto). PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosincu su u Hrvatskoj prema mjesecu ranije porasle 0,3 posto, prema prosincu 1998. te su cijene porasle za 5,9 posto, a u 1999. u odnosu na prethodnu godinu za 2,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u prosincu su u odnosu na studeni porasle 2,1 posto, cijene kapitalnih proizvoda za 0,6 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjene za 0,2 posto, kao i cijene intermedijarnih proizvoda za 0,1 posto. Istodobno, proizvođačke cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su zadržale razinu cijena iz studenog. U odnosu na prosinac 1998. godine najviše su porasle cijene energije, 15,4 posto. Cijene intermedijarnih proizvoda zabilježile su rast od 3,7 posto, cijene kapitalnih proizvoda od 5,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9 posto. Gledano prema podučjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prosincu su prema studenom najviše porasle cijene u rudarstvu i vađenju, 7,9 posto, dok su cijene prerađivačke industrije smanjene 0,1 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom cijene su ostale na istoj razini kao u studenom. Od ukupno 27 odjeljaka industrijske proizvodnje rast cijena zabilježen je u njih deset. Tako su cijene vađenja sirove nafte i zemnog plina porasle 9,8 posto, u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i oprema cijene su više 1,6 posto, u proizvodnji proizvoda od gume i plastike 1,3 posto, u proizvodnji strojeva i uređaja 0,6 posto, u preradi drva i proizvoda od drva osim namještaja 0,5 posto, u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira, proizvodnji metala i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0,3 posto, u vađenju ostalih ruda i kamena 0,2 posto te u proizvodnji tekstila 0,1 posto. Pad cijena ostvaren je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 0,8 posto, u proizvodnji električnih strojeva i aparata, za 0,5 posto, u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna, za 0,3 posto te u proizvodnji hrane i pića, za 0,1 posto. U preostalih 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u prosincu u odnosu na studeni nisu se mijenjale. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda pri proizvođačima su se od početka godine do kraja prosinca prosječno mjesečno mijenjale po stopi od 0,479 posto, ili ukupno za dvanaest mjeseci 1999. godine za 5,9 posto. PORAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA Cijene na malo u Hrvatskoj su u prosincu bile 0,3 posto veće nego u studenome, dok su troškovi života u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu bili jedan posto veći nego u studenome, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupno su u prosjeku u 1999. godini cijene na malo porasle 4,2 posto u odnosu na godinu prije, dok su istodobno troškovi života zabilježili rast od 3,5 posto. U usporedbi pak s istim mjesecom prethodne godine cijene na malo u prošlogodišnjem su prosincu bile veće 4,4 posto, a troškovi života 3,6 posto. Cijene robe u prosincu su u odnosu na studeni porasle 0,5 posto, a cijene usluga zadržale su istu razinu kao i u studenome. Na rast cijena robe utjecao je porast cijena poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima za 9,3 posto, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda bez sezonskih proizvoda porasle za 6,6 posto. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su u prosjeku porasle za 0,2 posto, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,3 posto, pića za 0,1 posto, dok su cijene industrijskih prehrambenih proizvoda smanjene 0,3 posto. U okviru cijena usluga u prosincu su u odnosu na studeni porasle samo cijene usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu, obrtničkih i osobnih usluga te cijene stambenih usluga za 0,1 posto, dok su cijene usluga socijalne skrbi niže za 0,1 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima su od početka do kraja 1999. godine prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,359 posto, ili ukupno za dvanaest mjeseci 1999. za 4,4 posto. U okviru troškova života cijene robe u prosincu su u odnosu na studeni porasle 1,2 posto, a cijene usluga zadržale su istu razinu. Takvo kretanje troškova života posljedica je rasta cijena prehrane za 2,1 posto, odjeće i obuće za 0,9 posto, stanovanja za 0,6 posto, duhana i pića za 0,1 posto. Istodobno, cijene proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja i proizvoda i usluga za kulturu i razonidu su u prosincu smanjene 0,1 posto, dok su cijene prometnih sredstava i prometnih i PTT usluga zadržale razinu iz studenog. Od početka do kraja prošle godine troškovi su života rasli po stopi od 0,295, ili ukupno za dvanaest mjesci 1999. za 3,6 posto. REALNI PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO 12,1 POSTO Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u listopadu 1999. godine bio nominalno veći 4,1 posto, a realno 3,9 posto u odnosu na rujan. U usporedbi s istim pretprošlogodišnjim mjesecom lanjskoga je listopada promet u maloprodaji nominalno smanjem 1,5 posto, a uzimajući u obzir rast cijena realno je smanjenje prometa 6,1 posto. Ukupno je u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci promet u trgovini na malo nominalno manji 8,4 posto, a realno 12,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Cijene u trgovini na malo u prošlogodišnjem listopadu su bile 0,2 posto veće nego u rujnu, 4,9 posto veće nego u istom preklanjskom mjesecu, dok su u prvih deset mjeseci 1999. uvećane 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 1998. U trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila promet je u listopadu 1999. smanjen 8,5 posto u odnosu na listopad 1998., dok je u prvih deset mjeseci pao 12,8 posto. Rast prometa u lanjskom listopadu je prema istom mjesecu preklani zabilježen u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima 36,1 posto, u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama 16,7 posto te u trgovini na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom 18,9 posto. Pad prometa u listopadu u odnosu na isti mjesec 1998. godine zabilježen je u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila 4,9 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima 12,6 posto, u drugim nespecijaliziranim prodavaonicama 27,5 posto, u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima 0,9 posto, u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože 0,2 posto te u trgovini na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom 7,9 posto. U prvih je deset prošlogodišnjih mjeseci prema istom razdoblju prethodne godine ponajviše porastao promet u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima, 25,2 posto, dok je najveći pad prometa od 22,6 posto zabilježen kod prodaje, održavanja i popravka motornih vozila. Zalihe su u trgovini na malo u listopadu 1999. porasle šest posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema pretprošlogodišnjem listopadu smanjene 2,4 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 3.041 KUNA Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj za listopad prošle godine iznosila je 3.041 kuna i bila nominalno 8,9 posto, a realno 4,7 posto veća nego godinu dana prije, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Po tim je podacima prosječna plaća za prvih deset mjeseci prošle godine iznosila 3.018 kuna i bila nominalno 14,1 posto, a realno 10,3 posto veća nego u istom razdoblju 1998. Među pojedinim djelatnostima po visini prosječne mjesečne plaće za prvih deset mjeseci prošle godine prednjači osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja sa 5.411 kuna, a odmah potom zračni prijevoz sa 5.152 kune. Te su djelatnosti zabilježile nominalni rast plaća nešto veći od prosječnog (16 odnosno 17,1 posto). Po visini prosječne neto zarade slijedi zatim financijsko poredovanje osim osiguranja i mirovinskih fondova sa prosječnom neto plaćom u iznosu od 4.207 kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 12,8 posto. Iznadprosječni rast, od 25,7 posto, za prvih je deset mjeseci prošle godine ostvaren u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju gdje je prosječna neto plaća iznosila 3.896 kuna. U zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prosječna je neto plaća od 3.691 kunu nominalno povećana 20,4 posto, a nešto sporije (18,3 posto) rasla je prosječna neto plaća po zaposleniku u obrazovanju koja je iznosila 3.064 kuna. Znatno ispodprosječan nominalni rast (5,1 posto) bilježi trgovina na veliko i malo. U toj je djelatnosti prosječna neto plaća u razdoblju siječanj-listopad iznosila je 2.435 kuna. U prerađivačkoj industriji prosječna je plaća u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine iznosila 2.626 kuna, što je nominalno 9,4 posto više nego u prvih deset mjeseci lani. Tu su i djelatnosti s najnižim prosječnim plaćama u Hrvatskoj. Tako je prosječna neto plaća po zaposleniku u obradi i štavljenju kože iznosila 1.596 kuna, u proizvodnji tekstila 1.741 kuna, u proizvodnji odjeće; doradi i bojenju krzna 1.831 kunu, a u proizvodnji namještaja, ostaloj prerađivačkoj industriji 1.888 kuna. POTROŠNJA VINA U HRVATSKOJ PREPOLOVLJENA Potrošnja vina u Hrvatskoj u posljednjih se deset godina, prema podacima Zavoda za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prepolovila a gotovo je četiri puta manja nego 1983. godine. Temeljem podataka iz ankete koju je Zavod provodio u kućanstvima, a u kojima nije uračunata potrošnja u ugostiteljstvu, 1998. godine u Hrvatskoj je potrošnja vina po stanovniku iznosila 13,31 litru. Uključi li se u taj podatak i potrošnja vina u ugostiteljstvu procjenjuje se da prosječno svaki hrvatski građanin godišnje popije otprilike 18 litara vina. Deset godina ranije, odnosno 1988. godine, potrošnja je iznosila 27,8 litara, a 1983. čak 46,1 litru po osobi. Jedan od razloga stalnog pada potrošnje vina u Hrvatskoj je nestanak površina pod vinovom lozom. Naime, po statističkim podacima 1972. godine pod vinom je lozom bilo 79.690 hektara, 1983. 72.680 hektara, dok podaci iz 1997. godine govore o smanjivanju površina pod vinovom lozom na 51.500 hektara. Mjesto vina na tržištu su zauzela druga pića, posebice pivo, čija je potrošnja sa 11,8 litara u 1988. godini, dosegnula 21 litru po stanovniku u 1998. godini. Vinari drže kako je jaki pivarski lobi u Hrvatskoj uspio isposlovati dozvolu za reklamiranje piva što je njima uskraćeno, pa je i zbog toga došlo do pada potrošnje vina i rasta potrošnje piva. U svijetu je, kažu vinari, vino svrstano u kategoriju hrane, dok kod nas to "povlašteno" mjesto za sada ima samo pivo. SEZONALNOST OBILJEŽJE HRVATSKOG TURIZMA Od lipnja do rujna u Hrvatskoj se ostvaruje 87 posto ukupnog turističkog prometa. U samo dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu ili "špici" turističke sezone bilježi se 67 posto turističkog prometa. Zbog toga je sezonalnost tipično obilježje hrvatskog turizma, ističe se u članku međunarodnog interdisciplinarnog časopisa "Turizam" Hrvatske turističke zajednice i Instituta za turizam. U hrvatskim je turističkim odredištima u srpnju i kolovozu prošle godine bilo zabilježeno 17,7 milijuna noćenja, što je ujedno i 81 posto ukupno ostvarenih noćenja tijekom 1999. U dvadesetak najznačajnijih turističkih mjesta na hrvatskoj obali u tim je mjesecima bilo realizirano 8,5 milijuna noćenja. I polovina turističkog prometa ostvarenog u osam mjeseci prošle godine u Hrvatskoj, zabilježena je samo u tim destinacijama. Sva vodeća hrvatska turistička mjesta, osim glavnog grada Zagreba, nalaze se na jadranskoj obali. Većina značajnijih turističkih odredišta nalazi se na sjevernom Jadranu, od čega ih je desetak u Istri (Umag, Katoro, Novigrad, Tar, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Medulin, Rabac) i sedam na Kvarneru (Opatija, Krk, Punat, Baška, Selce, Mali Lošinj, Lopar), dok su dva na jugu Dalmacije (Baška Voda i Dubrovnik). Među njima vodeća turistička mjesta su Poreč, Rovinj i Vrsar. Inozemni su turisti u Hrvatskoj dominantni jer ostvaruju 81 posto ukupnih noćenja, a njih 88 posto borave u dvadesetak najznačajnijih turističkih mjesta. Među strancima koji borave u Hrvatskoj, najbrojniji su Slovenci, Nijemci, Česi, Talijani i Austrijanci, koji ostvaruju 63 posto od ukupnog broja inozemnih noćenja. Uočeno je da jednu trećinu ukupnog hrvatskog turističkog prometa ostvaruju turisti s tih pet emitivnih turističkih tržišta, koji za mjesto svoga boravka biraju jedno od dvadesetak spomenutih vodećih turističkih mjesta. Tijekom prošle godine domaći i strani turisti za vrste smještaja najradije su birali hotele, kampove, privatne sobe i turistička naselja u kojima je bilo registrirano i 95 posto svih noćenja u Hrvatskoj. Spomenute vrste smještaja birali su i gosti u vodećim turističkim mjestima, ali su oni za svoj smještaj najradije koristili kampove, a potom hotele i turistička naselja. GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU 761,9 MILIJUNA KUNA Hrvatski su građevinari u prvih devet mjeseci prošle godine izvršili građevinskih radova u inozemstvu u vrijednosti od 761,9 milijuna kuna. Istodobno, hrvatske su tvrtke u spomenutom razdoblju zaključile novih narudžaba u inozemstvu u vrijednosti od 1,07 milijardi kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najviše radova u inozemstvu (75,7 posto) obavljeno je u Njemačkoj. U toj su zemlji hrvatske tvrtke u prvih devet lanjskih mjeseci izvršile građevinskih radova u vrijednosti od 577,2 milijuna kuna. U Rusiji je obavljeno građevinskih radova u vrijednosti od 92,4 milijuna kuna (ili 12,1 posto), a značajniji su iznosi obavljenih građevinskih radova još u BiH (43,2 milijuna kuna). I u ukupnoj vrijednosti novih narudžbi, najveći udio, 673,4 milijuna kuna odnosi se na Njemačku, dok je u Rusiji ugovoreno poslova za 269,5 milijuna kuna, a u BiH 42,6 milijuna kuna. Građevinski radovi u vrijednosti od 74,3 milijuna kuna ugovoreni su za izvođenje u Kuvajtu. Prosječan broj radnika hrvatskih građevinara na inozemnim je gradilištima u razdoblju od siječnja do kraja rujna prošle godine iznosio 2.664, što je 17,6 posto više nego u isto doba 1998. godine. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA BREZA INVEST ZIF Redovna Glavna skupština dioničkog društva Breza-invest zatvoreni investicijski fond (ZIF) održana je 16. prosinca prošle godine u Varaždinu. Skupštini su bili nazočni dioničari koji su raspolagali sa ukupno 10.663 glasa te opunomoćenici koji su raspolagali sa 5092 glasa, što je ukupno 15.755 glasova. Za novog predsjednika izabrana je jednoglasno Jasenka Gledić iz Varaždina nakon što je istekao četverogodišnji mandat dosadašnjeg predsjednika Skupštine Emilia Vlačića. Na Skupštini je usvojeno i izvješće o poslovanju Fonda u prošloj godini uz osvrt predsjednice uprave Fima-invest d.o.o. na transformaciju Breza-invest u zatvoreni investicijski fond i konstataciju da zbog transformacije Breza-invest ZIF tijekom 1998. nije radio. Donesene su i odluke o izmjenama i dopunama Statuta i Prospekta tog Fonda te odluka o opozivu članova Nadzornog odbora Breza-investa. REKORDNI GODIŠNJI PROMET NA VTV-U Rezultati poslovanja Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) tijekom 1999. godine ostavit će izniman trag u kronologiji djelovanja tvrtke, istaknuli su iz Uprave VTV-a. Ostvaren je rekordni godišnji promet koji zaključno sa 31. prosinca 1999. iznosi 447.588.714 kuna te bitno premašuje promet 1998. godine od 123.488.000 kuna. Najviše se, na mjesečnoj razini, trgovalo u prosincu kada je protrgovano dionica u vrijednosti većoj od 130 milijuna kuna, dok je najviši dnevni promet zabilježen 28. prosinca i iznosio je 56.203.848 kuna. Čak 97,60 posto ukupnog godišnjeg prometa ostvareno je na Listi ponude i potražnje od čega 81,37 posto dionicama iz portfelja privatizacijskih investicijskih fondova (PIF). Zabrinjava pritom podatak, napominju na VTV-u, da se tek ostatak prometa odnosi na dionice koje ne čine dio portfelja PIF- ova, kao i njihov mali udio u 218 uvrštenih društava, od kojih samo 20 društava nije dražbovano u kuponskoj privatizaciji. Na VTV-u očekuju da će početak rada Središnje depozitarne agencije znatno utjecati na vraćanje povjerenja u domaće vrijednosnice, ponajprije sve većeg broja društava u depozitoriju, kao i na povećanje prometa na organiziranim mjestima trgovanja u Hrvatskoj. Za Tržište je, uz visinu prometa, značajna i likvidnost poslovanja, što je karakteristika prvenstveno PIF kotacije. Stoga na VTV-u očekuju da će se taj trend u ovoj godini ne samo nastaviti već da se, kao i jedinične cijene dionica PIF-ova i povećati. Osim toga, naznake oporavka domaćeg tržišta kapitala na VTV-u pronalaze i u početku mirovinske reforme, odnosno ulaganju mirovinskih fondova u domaće vrijednosnice. Uprava VTV-a očekuje da će stranke koje će participirati u odlučivanju prepoznati značaj tržišta kapitala za razvoj hrvatskog gospodarstva te svojim djelovanjem podržati višestruke inicijative za razvoj tog tržišta. Također bi trebale dati jamstvo investitorima da se sa sigurnošću opredjele za Hrvatsku kao atraktivnu i isplativu ulagateljsku destinaciju. Kako su izvijestili sa VTV-a, tijekom 1999. godine vrijednost indeksa VIN, službenog indeksa VTV-a pala je 1,02 posto na 292 boda. Najviša zabilježena vrijednost indeksa VIN tijekom 1999. bila je 304 boda, a najniža 256 bodova. Tijekom godine na Listi ponude i potražnje VTV-a trgovano je sa dionicama ukupno 240 tvrtki i postignut je promet od ukupno 436.977.220 kuna. Količina dionica koje su protrgovane dosegnula je 6.848.695 dionica. Od toga je najveći promet, 55.014.515 kuna, ostvaren trgovinom dionica Tvornice cementa Koromačno po cijeni od 49,25 kuna. Dionicama Bjelovarske banke također je ostvaren značajan promet od 52.405.022 kuna. Cijena tih dionica porasla je na godišnjoj razini 78,57 posto na 5000 kuna. Prema ostvarenom broju transakcija 1999. godinu obilježile su dionice PIF-a Dom. Broj ostvarenih transakcija dosegnuo je 1765, a ukupno je protrgovano 436.263 dionice. Inače je, u PIF kotaciji, od sedam fondova, najveći promet ostvaren upravo dionicama Dom fonda, 4.771.588,72 kune. Cijena dionica toga fonda uglavnom se zadržavala oko 11 kuna. Tijekom 1999. godine najviše je, izraženo u postocima, porasla cijena dionica dubrovačkog Atlasa, 138,10 posto na 50 kuna, a značajan rast zabilježen je i kod cijene dionica Imperiala iz Raba, 112,50 posto na 85 kuna ili pak, porečke Riviere Holding 103,33 posto na 61 kunu. Na vrijednosti su, izraženo u postocima, tijekom 1999. najviše izgubile dionice Croatia linea za 70 posto, pa im je cijena krajem godine iznosila devet kuna. Dionicama crikveničkog Jadrana također je značajnije pala cijena, 63,64 posto na 120 kuna, kao i dionicama Jadranke iz Malog Lošinja, 53,04 posto na 540 kuna. OPORAVAK HRVATSKOG TRŽIŠTA KAPITALA U PROSINCU Oporavak hrvatskog tržišta kapitala kojega je u studenom nagovijestila dionica Plive sa rastom od 25 posto nastavljen je i u prosincu. Na vrijednosti su dobila i oba indeksa, službeni indeks Zagrebačke burze Crobex i indeks Zagrebačke banke ZSI Gen. Kako su istaknuli brokeri Zagrebačke banke, rastu su najviše pridonijele dionice bankarskog sektora predvođene redovnom dionicom Zagrebačke banke kojom je u prosincu ostvaren najveći promet, gotovo polovina od 48,5 milijuna kuna ukupnog prometa Burze. U odnosu na studeni promet na Zagrebačkoj burzi porastao je 28 posto. Protrgovano je jedan posto ukupnog broja dionica Zagrebačke banke, a najveći dio otišao je u portfelje inozemnih investitora. Za rast vrijednosti dionica bankarskog sektora najzaslužnija je bila prodaja Privredne banke Zagreb talijanskoj Banca Commerciale Italiana (koja je dio procesa spajanja u Banca Intesa, već danas najjaču bankarsku grupaciju u Italiji). Uz Zagrebačku i Privrednu banku, 30-tak posto rasle su i dionice Dalmatinske, Varaždinske i Riječke banke. Uz njih, značajno se trgovalo i dionicama Bjelovarske i Trgovačke banke. U industrijskom je, pak, sektoru predvodnik bila dionica Plive. Nakon snažnog rasta u studenome, u prosincu je vrijednost dionice Plive porasla za samo pet posto. No, cijena te dionice se nakon tri mjeseca na razinama i ispod 400 kuna te velikog rasta u studenome stabilizirala iznad 500 kuna. Primat su preuzele dionice Podravke i Kraša. Tako je u napuna dva mjeseca dionica Podravke dobila na cijeni 50 posto, dok je dionica Kraša isti rast zabilježila za samo mjesec dana. Više od 30 posto rasle su i cijene dionica Končara i Viktora Lenca, ali je promet bio simboličan. Dinicama Karlovačke i Zagrebačke pivovare ni u prosincu se nije značajnije trgovalo. Među dionicama turističkog sektora i dalje dominira Plava laguna, čija je cijena u prosincu porasla 30 posto. Parlamentarni izbori, odnosno njihovi (očekivani) rezultati, imali su pozitivan utjecaj na hrvatsko tržište kapitala, kažu brokeri. Tako je primjerice, cijena redovne dionice Zagrebačke banke porasla u razdoblju od 7. prosinca 1999. do 7. siječnja 2000. za čak 49 posto. Izborne rezultate svi su inozemni ulagači ocijenili pozitivnim pomakom i sukladno tome smanjili ocjenu rizika ulaganja u Hrvatsku, čime je cijena dionica porasla. Važno je napomenuti, ističu pritom brokeri Zagrebačke banke, da je ostvaren rast u ovom trenutku utemeljen na očekivanjima. Proći će još dosta vremena do prvih promjena nakon preuzimanja vlasti, a do tada je realno očekivati pojačanu kolebljivost cijena. Osim Zagrebačke banke i Plive, na cijenu čijih je dionica utjecala potražnja na Londonskoj burzi, cijena ostalih dionica rasla je isključivo zahvaljujući domaćoj potražnji. Više dionica ostvarilo je porast od 30 i više posto uz promet od tek nekoliko stotina tisuća kuna. To, upozoravaju brokeri Zagrebačke banke, daje iskrivljenu sliku. Promjenom pozitivnog trenda, kažu brokeri, domaći ulagači će nestati i "balon" bi se mogao brzo ispuhati uz padove cijena. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 05.- 13. siječnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 05.01. 37.800.000 22.800.000 12,60% 345.698.000 07.01. 17.000.000 6.700.000 12,33% 319.284.000 10.01. 38.000.000 33.300.000 12,59% 432.499.000 11.12. 20.000.000 8.500.000 12,50% 392.003.000 12.01. 11.000.000 3.800.000 11,71% 355.628.000 13.01. 20.000.000 7.800.000 12,17% - Dnevni prosjek 23.966.000 13.816.000 12,31% 369.022.000 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 10. - 13. siječnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Zagrebačka banka O 1.2050 9,74 5.703.543 77,77 2. Pliva 545 -2,07 3.160.800 -38,45 3. Podravka 96 -4,00 925.738 65,04 4. Riječka banka 80 -5,85 130.390 55,74 5. Varaždinska banka 75 -14,77 114.634 -13,43 6. Našice cement 480 - 96.000 - 7. Kraš 144 44,00 78.328 -54,16 8. Jadran-Turist 25,05 -16,50 61.301 306,72 9. Privredna banka Zagreb 114 0,00 57.000 -18,30 10. Plava laguna 550 - 54.900 - UKUPAN PROMET 10.626.748 10,78 Vrijednost indeksa CROBEX 797 0,25 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 10. - 13. siječnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. Psunj 66 - 1.128.006 - 2. Lonia 46 - 917.838 - 3. Hoteli Tučepi 55 - 597.575 - 4. Ericsson Nikola Tesla 150 7,14 290.520 473,53 5. Slavonski fond 7,31 70,00 173.727 25.151,02 6. Expandia fond 14,05 26,24 114.488 1.078,47 7. Dom fond 15 36,12 96.553 887,45 8. Čateks 80 - 77.520 - 9. Zlata 15 - 73.965 - 10. Velebit fond 9,30 53,72 52.050 6.373,88 UKUPAN PROMET 3.631.150 2.282,44 Vrijednost indeksa VIN 315 6,06 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 12.01. HNB 35 dana 172.000.000 10,50% 12.01. HNB 91 dan 165.200.000 11,55% 12.01. HNB 182 dana 25.000.000 12,50% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 12.01. - 1.418.100.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA JUGOSLAVIJA - MARKA RASTE, PLAĆE TONU Vrijednost njemačke marke na crnom je deviznom tržištu u SRJ tijekom prošle godine porasla 2,6 puta, dok su se prosječne plaće istodobno drastično smanjile, javila je agencija Beta. Prema podacima što ih je objavila Beta, marka je 5. siječnja 1998. vrijedila 5,10 dinara, 5. siječnja 1999. godine 8,30 dinara, a na kraju 1999. oko 20 dinara. Prosječna plaća 1997. godine bila je oko 180 maraka, 1998. godine oko 150 maraka, a u studenome prošle godine 82 marke. U LUCI KOPAR LANI PRETOVARENO 8,3 MILIJUNA TONA ROBE U slovenskoj Luci Kopar prošle je godine pretovareno 8,3 milijuna tona robe, što je tri posto manje nego u 1998., ali i 3,2 posto više od planiranog. Od toga je utovareno 2,4 milijuna tona robe, dok je 5,9 milijuna tona istovareno i isporučeno iz Luke. Za izvozne potrebe slovenskih tvrtki, u Luci Kopar je prošle godine pretovareno 292.142 tone robe, dok je pretovar iz uvoza dosegao 2,6 milijuna tona robe. Za tranzit je pretovareno ukupno 5,5 milijuna tona robe, od čega 2,1 milijun tona robe za izvoz i 3,4 milijuna tona za uvoz. Najviše robe lani je u Luci Kopar pretovareno za Austriju (1,7 milijuna tona), a slijedi Mađarska (566.192 tone), Češka (366.649 tona) i Slovačka (174.943 tona). Od ukupno pretovarene robe, najviše se, 35,8 posto, odnosilo na rasuti teret. Slijedi nafta (19,6 posto), sipki teret (11,8 posto) i kontejnerski teret (11,3 posto). LANJSKA INFLACIJA U RUMUNJSKOJ 54,8 POSTO U Rumunjskoj je inflacija prošle godine dostigla 54,8 posto, nadmašivši tako za približno 14 postotnih bodova inflaciju iz 1998. Rumunjska vlada u ovoj godini planira smanjivanje inflacije na 25 do 30 posto, što će, po mišljenju stručnjaka, biti vrlo teško dostići. Da bi postigla planiranu inflaciju u 2000., rumunjska bi vlada trebala pooštriti fiskalnu politiku, poticati stvaranje konkurentskog okružja u gospodarstvu te sniziti kamatne stope i tako olakšati kreditna opterećenja, pod kojim 'kleca' tamošnje gospodarstvo. Rumunjska bi ove godine, nakon uzastopnih godina zaostajanja u gospodarskom rastu, trebala dostići rast od 1,3 posto, a proračunski manjak bi, po predviđanjima vlade, trebao iznositi tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U razdoblju od kraja 1998. do kraja prošle godine, cijene usluga u Rumunjskoj porasle su za 94,7 posto, neprehrambenih proizvoda za 60,2 posto, a cijene prehrambenih proizvoda bile su veće za 36,7 posto. PRODAJA MERCEDS-BENZ I SMART AUTOMOBILA LANI PORASLA 17 POSTO Njemačko-američki koncern DaimlerChrysler tijekom prošle je godine prodao ukupno 1,08 milijuna putničkih automobila marki Mercedes-Benz i Smart. Objavljeno je iz tog koncerna na auto sajmu u Detriotu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a poslovodstvo automobilskog giganta istaknulo je da je takva prodaja 17 posto veća u usporedbi s 1998. Ukupna prodaja Mercedes-Benz i Smart putničkih automobila lani je u Njemačkoj iznosila 16 posto više nego 1998., odnosno ukupno je prodano 412.000 vozila, od kojih na male automobile marke Smart otpada 37.000. Uključujući i Njemačku, ukupno je u zemljama Zapadne Europe prošle godine svoje kupce našlo 737.000 automobila marki Mercedes-Benz i Smart, što je 17 posto više nego godinu ranije. Najveće i najvažnije tržište za Mercedes- Benz unutar koncerna DaimlerChrysler poslije Njemačke, ponovno su bile SAD gdje je u segmentu luksuznih automobila ostvarena prodaja od 189.437 vozila ili 11 posto više nego godinu ranije, odnosno dvostruko više nego prije tri godine. AMERIČKI GM POSTAJE 100 POSTOTNIM VLASNIKOM ŠVEDSKOG SAABA Američki koncern General Motors (GM) objavio je kako će do kraja ovog mjeseca postati 100 postotnim vlasnikom švedske tvrtke Saab Automobile AB. GM je u poslijednjih deset godina imao 50 postotni udio u Saabu, a cjelovito vlasništvo preuzet će kupnjom preostalih 50 posto dionica koje su u vlasništvu švedske tvrtke Investor AB. "Tijekom deset godina suradnje GM-a i švedskog Saaba, ta je automobilska marka postigla značajan uspjeh na međunarodnom tržištu vozila", rekao je Richard Wagoner Jr., generalni direktor GM-a. Za vrijeme GM-ove suradnje sa tvrtkom Investor AB, marka Saab zadržala je svoj jedinstven identitet, dok je američki koncern dodatno ulagao u suradnju na području marketinga, prodaje i razvoja proizvoda, istaknuli su iz američkog automobilskog giganta. Prošle je godine iz Saabovih pogona u Švedskoj i Finskoj izašlo ukupno 128.000 automobila, a najznačanija su tržišta za ta, izvorno švedska vozila, bile SAD, Velika Britanija, Švedska i Njemačka. Saab trenutačno diljem svijeta zapošljava ukupno 10.000 djelatnika. AMERIČKA VLADA TRAŽI "RASTAVLJANJE" MICROSOFTA U TRI TVRTKE Američko će ministarstvo pravosuđa zatražiti da se najveći svjetski proizvođač računalnih programa "Microsoft" razdijeli na tri zasebne tvrtke. To će biti postavljeno kao uvjet vodstvu "Microsofta" i Billu Gatesu ako žele izvansudsku nagodbu. Američka vlada i vlasti 19 saveznih država tužile su "Microsoft" zbog nelojalne tržišne utakmice, nečasnog poslovanja i nastojanja da uguši konkurenciju. Sudac Thomas Penfeld Jackson je u studenome lani presudio da je "Microsoft" nezakonito koristio svoju moć i utjecaj na tržištu, odnosno činjenicu da program Windows pokreće 90 posto svih računala na svijetu. Ponudio je tužiteljima i tvrtki mogućnost da se izvan suda dogovore o odšteti i cjelovitom rješenju. U četvrtak je u Chicagu počeo sastanak predstavnika obje strane uz posredovanje suca prizivnog suda Richarda Posnera. Predstavnik "Microsofta" Mark Murray ocjenjuje da je prijedlog o "razbijanju" tvrtke "neopravdan i pretjeran". "Nije li čudno da netko pomišlja na razbijanje Microsofta u isto vrijeme kad su AOL i Time-Warner najavili najveće spajanje u povijesti, a izravni su suparnici Microsofta", zapitao je Murray. Ne uspije li izvansudska nagodba sucu Jacksonu neće preostati drugo nego proglasiti "Microsoft" krivim a to onda povlači dugotrajan i skup žalbeni postupak s neizvjesnim ishodom i, vjerojatno, na kraju milijardama USD odštete. GOSPODARSKA RAZMJENA SAD-EU VRIJEDNA BILIJARDU USD Vrijednost gospodarske razmjene Europske unije i SAD lani je bila veća od bilijarde USD pa i povremene sporove i teškoće valja procjenjivati u usporedbi s tim podatkom, smatra pomoćnik američke državne tajnice za europska pitanja Marc Grossman. U razgovoru s novinarima on je u srijedu izrazio nadu da će odnosi SAD i EU napredovati na svim poljima - sigurnosti, političke suradnje i osobito gospodarskom. "U gospodarskim odnosima povremeno se pojavljuju neki problemi", kazao je Grossman i naveo primjer "rata banana", govedine, trgovine sa zemljama poput Kube, Irana i Iraka, te razlike koje su se pokazale na ministarskom sastanku WTO-a u Seattleu. Sve to, smatra pomoćnik američke državne tajnice, valja ocijeniti u svjetlu činjenice da je trgovinska razmjena EU i SAD veća od bilijarde USD godišnje. Iznio je i podatke da je EU najveći inozemni investitor u 41 od 50 američkih saveznih država, da u tvrtkama u europskom vlasništvu u SAD radi oko 9 posto Amerikanaca a da je u EU u američkim tvrtkama zaposleno više od tri milijuna ljudi. "Obje se strane moraju pridržavati Bonnske deklaracije", kazao je Grossman misleći na dogovor sa summita EU i SAD o pravodobnom prethodnom upozoravanju na moguće uzroke trgovinskih sporova. Po njegovu mišljenju bitna je i politička odluka da se sadašnje nesuglasice riješe kroz postojeće mehanizme, prvenstveno WTO, a ne da se "problemi guraju pod tepih". 10. POSEBAN PRILOG SUSTAV UVOZNIH POVLASTICA U EU - VEĆA SIGURNOST HRVATSKIM IZVOZNICIMA Novi sustav uvoznih povlastice Europske unije (EU) za Hrvatsku i BiH, koje je krajem prosinca prihvatilo Vijeće ministara EU, dodatno će olakšati pristup hrvatskim izvoznicima na vrlo važno tržište EU na koje se odnosi približno 50 posto ukupnog hrvatskog izvoza, ocijenila je Olgica Spevec, načelnica u Upravi za međunarodnu suradnju Ministarstva gospodarstva. Po njezinim riječima osobito je značajno da je novi režim trgovačkih povlastica EU za Hrvatsku određen na dvije godine za razliku od dosadašnjih koji su određivani na samo godinu dana, što daje određenu sigurnost hrvatskim izvoznicima za dugoročnije planiranje izvoza. Također je istaknula kako su izvozni plafoni, za razliku od ranije, određeni posebno za Hrvatsku a posebno za BiH. Osnovni model trgovačkih povlastica za Hrvatsku ostao je uglavnom isti - uvoz više od 90 posto industrijskih proizvoda iz Hrvatske oslobođen je carine. Proizvodi 'osjetljivi' za EU i dalje su ostali ograničeni plafonom, što znači da se nakon ispunjenja uvozne kvote na te proizvode mogu, ali i ne moraju primjenjivati carine. Važno je, istaknula je Spevec, da su ti plafoni sada određeni posebno za Hrvatsku, a posebno za BIH tako da hrvatski izvoznici napokon znaju koliki je zapravo izvozni plafon za njihove proizvode. Također, kazala je, za desetak je proizvoda ukinut plafon što znači njihov bescarinski ulazak na tržište zemalja EU-a. Ipak, Hrvatska nije zadovoljna načinom raspodjele izvoznih kvota za tekstil na koji se odnosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u EU. Kako je kazala, pri dodjeli izvoznih kvota za tekstil EU daje prednost izvoznicima koji se već duži niz godina bave tom djelatnošću, dok je novim izvoznicima gotovo onemogućen pristup tržištu. Po pitanju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s obzirom na njihovu 'osjetljivost' u EU, tržište zemalja EU minimalno je otvoreno za hrvatski izvoz, uglavnom za osnovne poljoprivredne proizvode, napominje Spevec. U Ministarstvu gospodarstva novi sustav uvoznih povlastica EU za Hrvatsku ocjenjuju povoljnim, posebice zbog toga što Hrvatska još nema ni Ugovor o suradnji koji s EU ima primjerice Makedonija, niti Ugovora o pridruženom članstvu EU kakav ima Slovenija. Dok jednostrana odluka EU o uvoznim povlasticama za Hrvatsku omogućuje hrvatskim izvoznicima bescarinski pristup većine industrijskih proizvoda na tržište zemalja Unije, Hrvatska pak nije obvezna dokinuti carine za iste proizvode iz EU dok ne sklopi neki od tih ugovora. Spevec je istaknula kako bi ove godine mogli početi pregovori o ugovornom odnosu između Hrvatske i EU koji bi dodatno olakšao izvoz u EU, ali će ujedno i otvoriti hrvatsko tržište za proizvode iz zemalja EU-a. Uvozne povlastice EU primjenjuju se sa zemljama bivše Jugoslavije od 1992., a novom Uredbom EU-a te su povlastice izdvojene u zasebnu Uredbu koja vrijedi samo za uvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske i BiH. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine ukupan hrvatski izvoz iznosio je 3,86 milijardi USD, a uvoz 7,06 milijardi USD. Od toga se približno 50 posto hrvatskog izvoza, odnosno 1,91 milijardi USD odnosilo na izvoz u zemlje EU, dok je s tog tržišta uvezeno robe u vrijednosti četiri milijarde USD. U odnosu na 1998., u prošloj je godini izvoz u EU manji za 3,4 posto, a uvoz je smanjen za 12,7 posto.