WASHINGTON, 20. prosinca (Hina - Fjodor Polojac) - Slučaj "Baxter", tragična smrt 23 bolesnika u hrvatskim bolnicama zbog neispravnosti dijalizatora ove američke tvrtke, već mjesecima zaokuplja pažnju javnosti i stručnjaka u nas i u
SAD, pri čemu je glavnina zanimanja sada okrenuta postupku u kojem bi "Baxter" trebao nadoknaditi štetu obiteljima umrlih.
WASHINGTON, 20. prosinca (Hina - Fjodor Polojac) - Slučaj "Baxter",
tragična smrt 23 bolesnika u hrvatskim bolnicama zbog
neispravnosti dijalizatora ove američke tvrtke, već mjesecima
zaokuplja pažnju javnosti i stručnjaka u nas i u SAD, pri čemu je
glavnina zanimanja sada okrenuta postupku u kojem bi "Baxter"
trebao nadoknaditi štetu obiteljima umrlih.#L#
"Uspiju li preskočiti brojne zapreke, tužitelji bi vjerojatno
mogli dobro proći pred američkim sudovima", rekla je za Hinu Erin
O'Hara, profesorica prava na Sveučilištu Vanderbilt.
Kao i drugi pravni stručnjaci u SAD, koje je Hina konzultirala o
ovom slučaju, ona upozorava da put do povoljne presude ili rješenja
nije lak ni kratak, te da će oštećeni u nekom trenutku "morati
odlučiti hoće li riskirati vrapca u ruci za volju goluba na grani".
Najmanje četiri američke odvjetničke tvrtke i nepoznat broj
hrvatskih odvjetnika ponudio je zasad svoje usluge oštećenima.
Hrvatska vlada angažirala je odvjetnika Ruđera Anića kako bi pravno
pomogao obiteljima preminulih na dijalizi, odnosno olakšao im
odluku o izboru odvjetnika i mogućoj tužbi pred američkim
sudovima.
U međuvremenu je čikaška odvjetnička tvrtka Kenneth B. Moll &
Associates već podnijela skupnu tužbu tzv. class-action protiv
"Baxtera". Drugi američki odvjetnik, Timothy Robinson upozorio je
odmah da oštećeni ne pristanu na suđenja u Chicagu, gdje je sjedište
"Baxtera", jer tvrdi da po zakonima američke savezne države
Illinois tvrtka ne može biti kazneno odgovorna.
Usluge u Hrvatskoj nude i kalifornijske odvjetničke tvrtke "Lieff,
Cabraser, Heimann & Bernstein LLP" i "Masry & Vititoe" koja je
dobila najviše medijskog prostora zahvaljujući filmski
"opjevanom" slučaju Erin Brokovich.
Jedan od američkih odvjetnika ustvrdio je da obitelji preminulih
bolesnika mogu očekivati "vrlo visoke odštete od 2 do 15 milijuna
dolara". Drugi je oštećenima savjetovao da ne prihvate nagodbu jer
je "Baxter" u Hrvatskoj "svjesno ostavio u uporabi smrtonosne
dijalizatore (...) što otvara mogućnost da se pred američkim
sudovima dobije visoka kaznena odšteta".
Od oštećenih se doznaje da "Baxter" nudi nagodbu ali još nije
ponudio konkretan iznos odštete. Obiteljima 10 umrlih Španjolaca
isplaćena je, kako se vjeruje, ukupna odšteta od oko tri milijuna
dolara.
Hrvatski odvjetnici gotovo bez iznimke misle da oštećeni trebaju
tužbe podnijeti u SAD-u i prikloniti se nagodbi, koja je "najbrže i
najjeftinije rješenje". Njihovo gledište potvrđuju i američke
statistike jer između 80 i 95 građanskih parnica u SAD završava
dogovorom tužitelja i tuženoga. Nema sumnje da je važan poticaj
nagodbama to što je sudski postupak u SAD vrlo skup i dugotrajan.
Poznata je tužba iz 1978. godine vijetnamskih veterana sa odštetnim
zahtjevom od proizvođača herbicida (Agent Orange) a presude su
donošene još 1999. godine. Službena statistika pokazuje da je 1994.
godine u SAD bilo podignuta 236.391 nova građanska tužba. Presuđeno
je u 228.361 predmetu a sudovi su bili zatrpani s još 226.071
neriješenim predmetom.
S tim u vezi, Hina je za mišljenje zamolila i vodećeg američkog
stručnjaka za područje psihologije građanskih odšteta, profesora
Daniela Shumana s Pravnog fakulteta Southern Methodist University
u Dallasu. U studiji "Kad vrijeme ne liječi", Shuman na temelju
višegodišnjeg istraživanja zaključuje da "otezanje ima značajne
nepovoljne posljedice na tražitelje odštete (čak i one uspješne,
koji konačno ostvare svoj zahtjev) i na društvo u cjelini". "Većina
ljudi o posljedicama dugotrajnog građanskog postupka razmišlja
samo sa stanovišta novca", kaže Shuman, ali "otezanje rješenja ima
posljedice na tužitelje koji nisu u prilici okončati prirodni
proces, nego su primorani ostati u ulozi žrtve".
Kad je riječ o troškovima sudskog postupka u SAD, a odvjetnički su
samo dio ukupne svote, jedan od američkih odvjetnika kazao je da bi
za svoje usluge naplatio 40 posto od ostvarene odštete. To je za
ovdašnje prilike vrlo povoljno, ako ni po čemu drugome ono zato jer
je preuzeo rizik ishoda. Službeni statistički podaci o prosječnim
troškovima građanskih parnica u SAD ne postoje.
Više od svega, u razgovoru s američkim pravnim stručnjacima osjeća
se dvojba može li uopće doći do suđenja u SAD.
Profesorica O'Hara primjećuje da za moguće sudovanje postoje
"ogromni problemi izbora prava i nepogodnosti suda (forum non
convenies)". Naime, iako je "Baxter" američka tvrtka, sporni
dijalizatori nisu proizvedeni u SAD a tragične posljedice su
nastupile u Hrvatskoj. "To znači da je većina svjedoka i dokaza
izvan 'dohvata' američkoga suda (...) koji zbog toga može odbiti
suditi", kaže O'Hara.
Njezino gledište dijeli i profesor Lonny Hoffman sa Sveučilišta
Houston. Mada naglašava da sve ovisi o pojedinačnim okolnostima, on
kao opće pravilo navodi da će "ovakav slučaj odbiti većina
američkih sudova". "Osobito to vrijedi za federalne sudove u kojima
je često odlučujuća prosudba koliko je u interesu suda da preuzme
tužbu", dodaje.
Hoffman podsjeća da je Vrhovni sud SAD 1981. godine potvrdio odluku
kalifornijskog suda da ne prihvati tužbu britanskih državljana
koji su tražili odštetu od američkog proizvođača zrakoplova
"Piper", odgovornog za smrt osoba u zrakoplovnoj nesreći iznad
Škotske. Taj presedan značajan je i za spor hrvatskih tužitelja s
"Baxterom".
Drugi je problem odabira prava, odnosno zakona po kojima će sud
suditi. "Neki sudovi su skloni primjeniti zakon mjesta nastanka
štete, što je u ovom slučaju Hrvatska, drugi će se odlučiti za
primjenu zakona mjesta krivog postupanja tuženoga, što za ovu tužbu
može biti SAD ali i Švedska", primjećuje profesorica O'Hara.
Profesor Hoffman napominje da sud treba procijeniti "je li inozemni
zakon (materijalno-pravno) dostatan da pruži zaštitu tužitelju".
Kad je ta ocjena pozitivna američki sud će u pravilu odbiti
prihvatiti tužbu.
Hrvatska vlada je i sama najavila moguću tužbu protiv "Baxtera",
kako kaže ministar Andro Vlahušuć "zbog nanošenja znatne štete
hrvatskom zdravstvu".
Slična najava nedavno je došla i iz Madrida gdje španjolske vlasti
od "Baxtera" namjeravaju tražiti 280 milijuna dolara odštete za
smrt pacijenata na dijalizi.
"Hrvatska Vlada razmotrit će španjolski model tužbe, koji su
njihovi razlozi i obrazloženja, pa ako bude elemenata postupit će
na sličan način", najavio je Vlahušić.
(Hina) fp sb
(Hina) fp sb