BRUXELLES, 15. prosinca (Hina) - Europski čelnici proglasili su u subotu na kraju svog summita u bruxelleskom predgrađu Laekenu operabilnost europskih snaga za brze intervencije, što Europskoj uniji (EU) omogućuje sudjelovanje u
operacijama upravljanja krizama.
BRUXELLES, 15. prosinca (Hina) - Europski čelnici proglasili su u
subotu na kraju svog summita u bruxelleskom predgrađu Laekenu
operabilnost europskih snaga za brze intervencije, što Europskoj
uniji (EU) omogućuje sudjelovanje u operacijama upravljanja
krizama.#L#
"Europsko vijeće je prihvatilo izjavu o operabilnosti zajedničke
sigurnosne i obrambene politike, što joj omogućuje da odsad može
voditi operacije upravljanja krizama", rekao je na završnoj
konferenciji za novinare u subotu navečer belgijski premijer i
predsjedavajući EU-a Guy Verhofstadt.
Europska unija će imati snage za brze intervencije od 60 tisuća
ljudi, koje će moći intervenirati u kriznim žarištima u Europi.
Međutim, ta će operabilnost u prvo vrijeme biti ograničena, jer još
nije postignut dogovor s NATO-om, kojim bi se uredilo da te snage
koriste njegove kapacitete za planiranje operacija.
"EU je odlučna brzo postići dogovor s NATO-om kako bi povećala svoje
kapacitete", kaže se u zaključcima Europskog vijeća.
Europski čelnici nisu se uspjeli dogovoriti o raspodjeli sjedišta
za desetak novih europskih agencija poput Uprave za hranu, Agencije
za sigurnost zračnog prometa, Morske plovidbe i drugih.
"Iznio sam uravnotežen prijedlog koji nije prihvaćen. Dvije zemlje
su bile protiv, jedna suzdržana, a ostale su prihvatile prijedlog",
rekao je Verhofstadt ne navodeći o kojim je državama riječ.
No od diplomatskih se izvora doznaje da su se popisu belgijskog
predsjedništa usprotivile Italija i Francuska. Isti izvori navode
da je talijanski premijer inzistirao da Uprava za hranu bude
smještena u Parmi.
"Nisam spreman sudjelovati u raspravama u kojima se trguje tko će
što dobiti", dodao je Verhofstadt.
Stoga je odlučeno da do konačnog dogovora sjedište Uprave za hranu
bude u Bruxellesu, a u Haagu sjedište Eurojusta, tijela koje je
zaduženo za kazneni progon osumnjičenih osoba. Ta dva tijela počet
će s radom 1. siječnja sljedeće godine.
Uz proglašenje operabilnosti snaga za brze intervencije, Europsko
vijeće donijelo je još nekoliko važnih odluka, između ostaloga, i
Deklaraciju o budućnosti Europe. Vijeće je također uspostavilo
Konvenciju koja treba odgovoriti na pitanja o budućim reformama
europskih institucija kako bi one mogle efikasno djelovati i nakon
proširenja EUa.
Za predsjednika Konvencije izabran je bivši francuski predsjednik
Valery Gisard d'Estaing, a za potpredsjednike bivši premijeri
Italije i Belgije Giuliano Amato i Jean-Luc Dehaene. Konvencija će
imati predsjedništvo od 12 članova.
Europsko vijeće je prihvatilo izvješće Komisije o proširenju,
poimenice nabrojavši deset zemalja koje bi do kraja 2002. mogle
završiti pregovore o priključenju kako bi 2004. mogle sudjelovati
na izborima za Europski parlament kao zemlje članice.
"Ako se održi sadašnji ritam pregovora, Češka , Slovačka, Poljska,
Mađarska, Slovenija, Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta mogle
bi biti spremne", kaže se u zaključcima o proširenju.
Istodobno, u zaključcima se ohrabruju dvije zemlje, koje su
izostale s ovog popisa zbog velikog zaostatka - Bugarska i
Rumunjska, da nastave ubrzanim putem prilagodbe europskim
standardima.
Europska unija je spremna pripomoći naporima međunarodne zajednice
na uspostavi mira i stabilnosti u Afganistanu.
"EU ohrabruje raspoređivanje međunarodnih snaga pod mandatom UN-a
u Afganistanu. Zemlje članice Unije razmotrit će svoj doprinos tim
snagama, a njihovo sudjelovanje bilo bi snažan signal volje da
preuzmu odgovornost u području upravljanja krizama", kaže se u
Zaključcima.
U području borbe protiv terorizma i stvaranja prostora sigurnosti
također su učinjeni bitni pomaci.
"Dogovor o europskom uhidbenom nalogu predstavlja odlučujući
napredak; zajednička definicija terorističkih djela,
sastavljanje popisa terorističkih organizacija, suradnja
specijalnih službi te uredba o zamrzavanju imovine terorističkih
organizacija također predstavljaju konkretne odgovore u borbi
protiv terorizma", zaključuju europski čelnici.
U zaključcima o zapadnom Balkanu, EU izražava spremnost da pomogne
zemljama regije da nastave sa svojim naporima "u sklopu procesa
pridruživanja i stabilizacije". EU još jednom poziva Beograd i
Podgoricu da pronađu rješenje o "demokratskoj Crnoj Gori u
demokratskoj SRJ".
(Hina) sv rt
(Hina) sv rt