JERUZALEM, 14. prosinca (Hina/AFP) - Jaser Arafat, karizmatični vođa palestinskog otpora i tijekom dugih godina neizbježni sugovornik Izraela, našao se na meti izraelskog premijera Ariela Sharona koji ga optužuje da je nametnuo
"teroristički rat", te objavio da Arafat više nije čovjek s kojim Izrael želi pregovarati.
JERUZALEM, 14. prosinca (Hina/AFP) - Jaser Arafat, karizmatični
vođa palestinskog otpora i tijekom dugih godina neizbježni
sugovornik Izraela, našao se na meti izraelskog premijera Ariela
Sharona koji ga optužuje da je nametnuo "teroristički rat", te
objavio da Arafat više nije čovjek s kojim Izrael želi
pregovarati.#L#
Arafat je u procjepu između radikalnih palestinskih pokreta, koji
su u više navrata prekršili njegove naredbe o prekidu vatre te
izveli više krvavih atentata u Izraelu i Ariela Sharona koji ga je
optužio da se priklonio "strategiji terorizma". Upravo zbog toga on
je danas suočen s najtežom krizom od osnivanja palestinske
samouprave 1994. godine.
Simbole njegove vlasti na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze izraelska
vojska gotovo svakodnevno napada u znak odmazde za niz
samoubilačkih atentata u kojima je živote izgubio veliki broj
građana Izraela.
Arafat sa svoje strane za svoje neuspjehe u suzbijanju terorizma
optužuje Sharona tvrdeći da on želi sabotirati njegovu anti-
terorističku borbu. "On ne želi da ja uspijem,", kazao je Arafat.
Tijekom više od 40 godina karijere u kojoj se miješala politika i
gerila, Jaser Arafat se uvijek uspijevao vratiti na međunarodnu
scenu, te prijeći sve prepreke koje su ponekad izgledale
nepremostive kako bi branio ideju o nezavisnosti palestinskog
naroda.
Pravim imenom Muhamed Abdel Rauf Arafat al-Kudva al-Huseini, on je
rođen 4. kolovoza 1929. u Kairu, prema podacima iz njegove đačke
svjedodžbe. Arafat međutim tvrdi da je rođen u Palestini, točnije u
Jeruzalemu.
U dobi od 17 godina pridružio se palestinskim naoružanim skupinama
koje su se borile protiv stvaranja židovske države, te je
sudjelovao u borbama između Židova i Arapa 1947-48., te u ratu 1948.
koji je uslijedio nakon proglašenja Države Izrela.
Slomljen izraelskom pobjedom, Arafat se vratio na sveučilište u
Kairu a zatim je 1959. u Kuvajtu stvorio pokret Fatah čiji je cilj
bila borba protiv Izraela.
U veljači 1969. Arafat, poznat pod svojim ratnim imenom Abu Amar,
izabran je za predsjednika Palestinske oslobodilačke organizacije
(PLO) i tada je postao poznat na međunarodnoj sceni po svojoj
kockastoj kefiji i maslinasto-zelenoj uniformi.
Pojačao je svoj autoritet zahvaljujući svojoj jakoj osobnosti,
svom instinktu koji mu je omogućio da preživi političke urote, ali i
zahvaljujući svojoj predanosti palestinskom pitanju.
Arafat je u više navrata izbjegao smrt. Prvi puta kada su 13.
travnja 1973. u Bejrutu izraelski komandosi ubili trojicu njegovih
glavnih suradnika, a Arafat je "samim čudom" bio na dugom mjestu.
Izraelsko zrakoplovstvo 1. je listopada 1985. praktički potpuno
uništilo njegov glavni stožer u Tunisu. Arafat je u trenutku napada
bio na putu prema svome uredu.
Arafatov se zrakoplov 1992. srušio u libijskoj pustinji, a on je
jedini preživio tu nesreću.
Nakon što je odustao od vojne opcije i nakon izbijanja prve Intifade
1987, koju je on potaknuo i kontrolirao, Arafat se počeo zalagati za
pregovore s Izraelom.
U prosincu 1988., ubrzo nakon što je PLO priznao pravo Izraelu na
postojanje, Arafat je počeo i javno govoriti protiv terorizma.
On je 1993. u Bijeloj kući potpisao sporazume iz Osla o palestinskoj
samoupravi.
Zbog te je incijativa bez presedana, zajedno s tadašnjim izraelskim
premijerom Yitzhakom Rabinom i ministrom vanjskih poslova Shimonom
Peresom dobio Nobelovu nagradu za mir 1994. godine.
U srpnju 1994. Arafat se trijumfalno vratio iz svog izgnanstva u
Tunisu na palestinska područja gdje je izabran za predsjednika
palestinske samouprave.
Njegov san i dalje je osnivanje palestinske države s istočnim
Jeruzalemom kao glavnim gradom.
(Hina) nab sd
(Hina) nab sd